AL JAZEERA I N1: SEDMICA KOJA JE PRIKIVALA POGLED ZA EKRAN

Povezani članci

• BHT1 I FTV: IZ BLEIBURGA KAD SE VRATIM JA…
• SLUČAJ RADONČIĆ: KAD PADNE VRHOVNI KOMANDANT
• FACE TV I ATV: MINISTRI BEZ BIOGRAFIJA
• RTRS i BNTV: DVIJE STVARNOSTI REPUBLIKE SRPSKE
• RTRS I BNTV: ZAUZMI STRANU I NE BRINI!
• ŽENE U CRNOJ HRONICI: ZLOČINKE, NASILNICE I DILERICE

Ove dvije televizije prilaze s maksimalnom ozbiljnošću svakoj novinarskoj temi. Uza sve ostalo, kao pozitivnu stvar treba naglasiti pojačan interes za ekologiju, a i kultura, stidljivo ali sigurno, traži svoje mjesto u udarnim vijestima

Piše: Amer Tikveša, analiziraj.ba 

Al Jazeera: Za vijesti iz kulture ima nade

19. – 25. januar 2015.

SPORTSKI KORAK DALJE: Po drugi put se dešava na Al Jazeeri da teme iz sporta po kvalitetu obrade budu najupečatljivije. Svjetsko prvenstvo u rukometu bilo je u centru pažnje, što je, bez daljnjeg, opravdano zbog velikog broja reprezentacija iz regije koje na njemu učestvuju, a od kojih neke vrijede za favorite. Međutim, iako je i to samo po sebi zanimljivo, otišlo se korak dalje. Imali smo, 22. januara,  prilog o Rukometnom klubu “Izviđač”, iz kojeg dolazi dobar dio bh. reprezentativaca, te je, pretpostavljam, nakon priloga svima bilo jasno zašto taj klub zovu rasadnikom rukometnih talenata. Dva dana poslije, emitovan je prilog o rukometašima iz regije koji inače igraju u Kataru. Dakle, Svjetsko prvenstvo nije bilo samo cilj Al Jazeere, već i povod da se obrade i druge stvari u vezi s rukometom, za čiju obradu informativni program teže može naći razlog. Može se, stoga, reći da je, u novinarskom smislu, Prvenstvo maksimalno iskorišteno.

KULTURA KAO INCIDENT: Kultura je, kao i na većini televizija, u informativnom programu Al Jazeere gotovo neprimjetna. Ova sedmica je izuzetak. To ne bi bilo za pohvalu zbog toga što djeluje kao incident, već što brojnost tih vijesti ulijeva nadu da bi se informativni program Al Jazeere mogao zaista početi baviti više kulturom. Imali smo čak četiri vijesti. Prvi prilog emitovan je 20. januara i ticao se sniženja cijena karata za  pozorišni repertoar  u Beogradu. Prikazani su redovi za karte te urađena anketa među građanima koja pokazuje da je nedostatak interesa za pozorište dobrim dijelom uslovljen materijalnim stanjem građana. Ne bi valjalo da se priča završi s tim, dobro bi bilo istražiti međuuslovljenost materijalnog stanja građana i njihovog učešća na kulturnom tržištu.

A NA KRAJU KEMO: Propraćena je i smrt Kemala Montena 21. 1., nažalost, kao vrlo kratka vijest i posljednja pozicionirana. Radi se o regionalno značajnom kantautoru za čije pjesme se vežu uspomene brojnih generacija, ali tu je i dubok trag koji je ostavio u muzičkom stvaralaštvu ovih prostora. Priliku za bolji pristup će Al Jazeera imati svakako na dan komemoracije i sahrane ovog estradnog umjetnika.

KUĆA BRANKA ĆOPIĆA: Nije propuštena ni stogodišnjica rođenja Branka Ćopića. Tim povodom, u subotu je emitovan kvalitetan reportažni prilog iz Hašana, Ćopićevog rodnog mjesta, s posebnim uglom na njegovu ruiniranu rodnu kuću, ali bez pretjeranog pesimizma. Naime, novinarka je kao sagovornike odabrala i djecu koja su dobro upućena u život i djelo Branka Ćopića te to pokazuje da Ćopić nije zaboravljen unatoč institucionalnom nemaru.

U nedjelju smo imali priču iz Kinoteke BiH. Predstavljeno je blago koje ona čuva te loš odnos vlasti prema toj instituciji.

LIJEVO- DESNO, NIGDJE MOGA GLASA: Ono što je moglo biti izuzetno dobro jeste priča o izborima u Grčkoj. Tamo je bila Mirjana Hrga. Ona je često naglašavala ideološke odrednice učesnika izbora, ali to je kod gledalaca moglo izazvati samo konfuziju. Tako je, u predviđanju ishoda izbora, rekla: “Nakon 40 godina neprekidne vlasti socijalista i desnice, došli bi ljevičari.” Kako to da socijalisti nisu ljevičari? Naime, grčki socijalisti uistinu jesu kontroverzni, ali isključivati ih iz ljevice a ne argumentirati taj stav, u najmanju ruku je neumjesno. Dan poslije tog priloga imali smo također konstataciju kako će tu zemlju po prvi put u njenoj istoriji preuzeti ljevičari!? Za gledaoce je također začuđujući podatak da Komunistička partija neće u koaliciju sa Syrizom, a nisu nam objašnjeni razlozi. Ako se već govori o Syrizi kao ljevičarskoj partiji, pa čak i ekstremnoj ljevici, onda uistinu treba objasniti kako to da nije bliska nijednoj nominalno lijevoj partiji u Grčkoj, tj. o kakvim je to “ljevicama” riječ.

PLUS SEDMICE:

Rukometne teme koje se ne tiču direktno Svjetskog prvenstva, ali im je povod bilo upravo ono. Treba pohvaliti i pojačan interes za kulturu.

MINUS SEDMICE:

Olako baratanje ideološkim terminima kada su u pitanju izbori u Grčkoj.

OCJENA: 9

N1:  Životnost je njihova prednost

19. – 25. januar 2015.

Prilog o beračima uglja je ustvari kratki film o porodici Ikanović, koja na jalovištu rudnika u blizini svoje kuće u mjestu Ježevac sakuplja ugalj i prodaje ga tri KM po vreći. Težina njihovog života prikazana je vjerodostojno, kroz težak rad, čak i djece. U priči se za stanje te porodice ne optužuje niko direktno, ali iz viđenog je sasvim jasno da su članovi porodice Ikanović paradigmatski primjeri svih ljudi od kojih je država digla ruke.

NOVI POGLED NA “TERORISTE”: N1 nam donosi i nove uglove gledanja na islamski ekstremizam u Francuskoj. U prilogu od 20. januara mogli smo čuti o značaju ekstremističke propagande u francuskim zatvorima za terorizam. Dan poslije srušen je mit o pariškoj četvrti Belleville kao ekstremističkoj. Reporterka je šetala ulicom i razgovarala s građanima koji su sve, samo ne uplašeni potencijalnim teroristima.

DVA BRATA, DVIJE REPREZENTACJE: I na N1 su imali priču o rukometu koja je nadogradnja priče o Svjetskom prvenstvu. Bili su u kući porodice Karačić kad su igrali BiH i Hrvatska. Zanimljivost je u tome što braća Karačić igraju za različite reprezentacije i jedan protiv drugog u spomenutoj utakmici. Međutim, u tom prilogu osjetila se pretjerana insceniranost kadrova te priča nije bila upečatljiva koliko je mogla biti.

PLUS SEDMICE:

Skupljači uglja – u tekstu navedeni prilog novinarke Nataše Tadić.

MINUS SEDMICE:

U pet polusatnih emisija imali smo čak 16 priloga i vijesti koje su na ovaj ili onaj način povezane s bankarstvom. Na momente se sticao utisak da su dnevnici N1 specijalizirane emisije za bankare. U ovakvim slučajevima, radi rasterećenja dnevnika, bankarskim problemima se posveti posebna emisija koja može biti u dnevniku najavljena.

OCJENA: 9

KOMPARATIVNA ANALIZA

U ovoj analizi detaljnije su propraćene samo najupečatljivije stvari. Ona je daleko od sveobuhvatnosti informacija koje nam donose ove dvije televizije u svojim informativnim emisijama. U ostatku sadržaja kakvi su oni o švicarskom franku, rudniku Trepča, graničnom sporu BiH i CG, smrti saudijskog kralja Abdulaha, Obaminom govoru u američkom Kongresu, itd., ove dvije televizije, svaka s obzirom na svoju ciljanu publiku, jednako su kvalitetno pristupile temama. Na obje televizije, kao pozitivnu stvar, treba naglasiti pojačan interes za ekologiju ili teme u vezi s njom. Al Jazeera je u dva navrata izvještavala o referendumu u vezi s izgradnjom termoelektrane u Pločama, a imali smo i prilog o zagađenju zraka u Makedoniji. N1 je, s druge strane, objavio priču o štetnosti izgradnje pet malih hidroelektrana u nacionalnom parku “Sutjeska” te priču o vjetroparku “Podveležje”, koji je trebao biti izgrađen, a njegova gradnja još nije ni počela.