Otvorena obnovljena Ferhadija: Opredjeljenje za perspektivnu budućnost

Povezani članci

• Beleške jedne Verice
• Centar grca u dugovima, radnici optužuju direktora za prijetnje i malverzacije
• Krivični zakonik RS pred Ustavnim sudom
• UIO odblokirala račune firme “Euro Lab”
• Samir Šestan: Dejá vù – Ludilo u Vladi Federacije ili kasting za novu sapunicu?
• ASIM MUJKIĆ: U BiH bačena ruska rukavica u lice Bidenovoj administraciji

U Banjaluci je održana svečana ceremonija otvaranja obnovljene Ferhat-pašine džamije, bogomolje iz 1579. godine čiju je izgradnju finansirao Ferhat-paša Sokolović (bosanski sandžak beg), a koja je uništena tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini – 7. maja 1993. godine.

Gojko Veselinović, RSE

Predstavnici političkog i vjerskog života u Bosni i Hercegovini, inostrane delegacije, kao i okupljeni vjernici, izrazili su zadovljstvo što je otvorena obnovljena Ferhadija i istakli da je to doprinos suživotu, miru i tolerenciji.

“Ferhadija ponovo otvara svoja vrata i kapije. Ona ne optužuje nikoga za zlo koje joj je nanijeto, ali nas opominje svojim ponovnim rađanjem i otvaranjem – da pamtimo kako nam se slično zlo više ne bi ponovilo”, poručio je banjalučki muftija Osman efendija Kozlić.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakir Izetbegović, rekao je da je za one koji su srušili Ferhadiju ovaj dan trajna opomena.

“Njihov cilj je bio da sruše i opovrgnu viševjekovni kontekst suživota i tolerancije u BiH. Taj cilj nisu i neće nikada ostvariti”, istakao je Izetbegović.

“Vjerujem da, prihvatajući Ferhadiju, Banjalučani šalju poruku da žele da prihvate povratak svojih protjeranih komšija Bošnjaka, da su opredjeljeni da zajedno s njima u ovom prelijepom gradu na Vrbasu grade prosperitetnu budućnost”, kazao je Bakir Izetbegović.

Banjalučki biskup, Franjo Komarica, rekao je u svom obraćanju na ceremoniji otvorenja Ferhat-pašine džamije da je zahvalan Bogu što mu je omogućio dočekati ovaj svečani dan.

Kako je naveo, srećan je što ova džamija stoji na istom mjestu na kojem je bila njena prvobitna građevina, nadaleko poznata, jedan od simbola grada.

“Dužni smo činiti dobro jedni drugima, a ne zlo, tako izgrađujemo kulturu susreta koja nam je svima potrebna”, kazao je biskup Komarica.

Husein efendija Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ocijenio je da muslimani, pravoslavci, katolici i Jevreji zajedno s drugim građanima mogu i treba da grade zajedničku kuću mira i sigurnosti na tlu Evrope.

“BiH i grad Banjaluka današnjim događajem navješćuju da taj napor ima budućnost”, precizirao je efendija Kavazović.

“Okupljeni u Banjaluci povodom svečanog novog povjeravanja Ferhat-pašine džamije ovom gradu na čuvanju, mi danas svjedočimo o obnovi vjere u univerzalno dobro, u trijumf svjetla nad tamom koja se bila nadvila nad nama. Svjetlost koja se probija s ovoga mjesta prema drugim krajevima naše domovine Bosne i Hercegovine govori nam da mržnja uzmiče, da povjerenje jača i da će izmirenje ojačati naš slabašni i napaćeni duh”, kazao je efendija Kavazović.

“Ta poruka mira svima treba dobro da se čuje jer nema puno gradova u svijetu gdje su razne bogomolje tako blizu jedna drugoj. Ta jedinstvenost treba da se očuva i time će se očuvati i blagostanje i mir među narodima koji tu žive”, rekao je Davutoglu na otvaranju Ferhat-pašine džamije.

Davutoglu je Bosnu i Hercegovinu opisao kao “jedno biće, jedno srce”, te je poručio da se “Banjaluka ne može odvojiti od Sarajeva, niti Sarajevo od Mostara”.

Pojačano prisustvo policije i snaga bezbjednosti

Na terenu su bile prisutne velike policijske snage. Uži centar grada bio je blokiran za sva vozila osim za goste i pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske (RS).

Ovaj skup, prema podacima iz MUP-a RS, obezbjeđivalo je 1.000 policajaca u uniformama, a bili su uključeni i pripadnici svih bezbjednosnih agencija u Bosni i Hercegovini koji su u civilu. Skupu podršku dao je i EUFOR, te Helikopterski servis Republike Srpske.

Na ulicama Banjaluke u okolini Ferhat-pašine džamije, u narodu zvane kao Ferhadija, prisustvovale su brojne novinarske ekipe.

Ponovno otvaranje Ferhadije privuklo je i veliku pažnju medija, pa je za praćenje događaja akreditovano više od 220 novinara iz regiona i svijeta.

Obnova ovog vjerskog objekta koštala je nekoliko miliona maraka.