Termoelektrane bi Republiku Srpsku mogle koštati skoro 1.5 milijardi konvertibilnih maraka!

tačno.net
Autor/ica 15.12.2016. u 11:06

Termoelektrane bi Republiku Srpsku mogle koštati skoro 1.5 milijardi konvertibilnih maraka!

Na panel diskusiji „Ugalj i termoelektrane – strateška investicija ili bacanje novca?” održanoj u Banjaluci, je predstavljena analiza[1] „Ugalj i termoelektrane – strateška investicija ili bacanje novca?” autora Damira Miljevića. Analiza se bavi ekonomskim aspektima eksploatacije uglja u Republici Srpskoj, tačnije poslovanjem termoelektrana u Ugljeviku, Gacku i Stanarima, te planovima za razvijanje termoelektrana Ugljevik 3 i Gacko 2.

bros-4

Igor Kalaba, koordinator programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu: „Nažalost argumenti kao što su svjetski trendovi, klimatske promjene, uticaj na zdravlje ljudi i obaveze koje proističu iz međunarodnih sporazuma i pristupanja EU nisu bili dovoljno interesantni za otvaranje dijaloga sa Vladom RS, tako da su dosadašnje analize bile ignorisane ili ismijavane, ali nikad demantovane na osnovu egzaktnih podataka. Mi i dalje pokušavamo da otvorimo javnu, stručnu i detaljnu diskusiju o smjeru u kojem se planira razvoj energetskih sistema u RS i BiH, stoga smo odlučili da sada problem obradimo detaljnije sa ekonomskog aspekta“.

Analiza je izvedena sa stanovišta eksternalija, tj. eksternih efekata koje korištenje uglja u termoelektranama ima u smislu odnosa društvenih koristi i društvenih troškova. Glavni zaključak je da su energetska politika i strategija koje se trenutno provode u Republici Srpskoj pogrešni, i da će njihova realizacija izazvati posredni društveni gubitak koji će u narednih 30 godina iznosi preko 1.445 miliona maraka.

Damir Miljević, ekonomista: „„Analize egzaktno pokazuju da je pogrešna energetska politika, loše upravljanje i nebriga o društvenom interesu i duštvenoj koristi, dovela do toga da danas imamo ekonomski neefikasne termoelektrane, preniske cijene koncesija i razvoj novih termoenergetskih kapaciteta uprkos njihovoj društvenoj neisplativosti. Nažalost to će kao rezultat imati poskupljenje električne energije za domaće potrošače i prouzrokovati društvene troškove koji će se u budućnosti mjeriti stotinama miliona eura. Brojevi su neumoljivi i ukazuju na katastrofalno činjenično stanje na koje politika i populizam ne mogu da utiču“.

Jedna od preporuka analize jeste održavanje opcija zadržavanja i obnavljanja termoelektrane Ugljevik (za čiju desulfurizaciju je već obezbjeđeno finansiranje) sa optimizacijom poslovanja. Na taj način finansijski gubitak bi bio drastično smanjen, a sve nove investicije je hitno potrebno preusmjeriti na energetsku efikasnost, obnavljanje infrastrukture i na obnovljive izvore energije.

„Kameno doba nije završilo zato što nam je ponestalo kamena. Za kraj doba fosilnih goriva, ne možemo čekati da ih sve iscrpimo. Najnovije analize nam govore da ako želimo da izbjegnemo najgore posljedice klimatskih promjena, onda najmanje 80% svetskih zaliha uglja mora ostati pod zemljom. Ovom analizom smo pokazali da je ugalj ne samo opasan, prljav i otrovan, već i neisplativ. Obnovljivi izvori energije su jeftiniji, dostupniji i efikasniji nego ikad, a mjere energetske efikasnosti stvaraju nova radna mjesta, štede novac i čuvaju životnu sredinu. Šta čekamo?“ zaključio je Igor Kalaba.

  

[1] Analizu možete preuzeti na: http://czzs.org/wp-content/uploads/2016/12/Ugalj-i-termoelektrane2016_FiN.pdf

Analiza je objavljena u okviru kampanje “Stop prljavoj energiji – jer budućnost je obnovljiva” koju provode nevladine organizacije Centar za životnu sredinu iz Banjaluke, Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle i Ekotim iz Sarajeva. Cilj kampanje je podizanje svjesti javnosti o opasnostima energije iz uglja, zaustavljanje izgradnje novih termoelektrana, te promocija obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti kao alternativnog razvoja energetskih sistema u Bosni i Hercegovini.

tačno.net
Autor/ica 15.12.2016. u 11:06