Članak o hladnoći te savjeti kako se zaštiti od nje

Prof.dr Amra Macić-Džanković
Autor/ica 9.1.2017. u 11:25

Članak o hladnoći te savjeti kako se zaštiti od nje

1. Nedavno provedeno istraživanje o povezanosti hladnoće i prehlade, koja se smatrala medicinskim mitom, pokazalo je da povezanost postoji.

Čak i najmanja hladnoća utiče na povećanje brzine na kojoj se rinovirusi, najčešći uzročnici prehlade, razmnožavaju u organizmu laboratorijskih miševa, pokazali su rezultati istraživanja koje su objavili naučnici s američkog Yalea.Niske temperature su okidač i za promjene u imunološkom sistemu koje omogućavaju virusima da se nekontrolisano razmnožavaju.

Rinovirusi su najčešći uzročnici prehlade. Iako tokom cijele godine cirkuliraju među populacijom zabilježeni su kao važni uzročnici prehlade tokom jeseni i zime. Obično najprije obole školska djeca koja infekciju unose u porodicu. Simptomi bolesti su hunjavica, konjunktivitis, nema povišene temperature ni komplikacija, a liječenje je simptomatsko.

2. Od meteoropatskih reakcija najizraženije su glavobolja i bolovi u kostima i zglobovima. Nauka je dokazala da zdrave osobe nisu imune na promjene koje se dešavaju u atmosferi. Pri naglim temperaturnim prelazima, promjeni pritiska ili smjera vjetra, i zdravi mogu osjetiti glavobolju, razdražljivost, nesanicu, umor.

U zavisnosti od uticaja vremena, postoji 13 grupa bolesnika koji su prilično osjetljivi na vremenske prilike, među kojima su: reumatičari, astmatičari, srčani bolesnici – angina pektoris, visoki krvni pritisak, oni koji imaju čir na dvanaestopalačnom crijevu i želucu, pacijenti koji pate od raznih psihičkih tegoba, prije svega, psihoze.

Tako astmatičar, na primjer, osjeti i reaguje u periodu od tri do 48 sati prije nego što uslijedi nagla promjena temperature i zato je dobro znati bioprognozu, na osnovu koje ljekar daje savjet kako da ugrožene osobe što bezbolnije prebrode period koji nailazi.

Savjeti se, uglavnom, svode na to da, kada su po određene grupe nepovoljni periodi, osjetljivi ostanu kod kuće, ne planiraju put, ne zamaraju se fizički ili psihički i da uzimaju maksimum propisanih lijekova.Vremenske promjene fiziološki su stres na koji organizam pokušava da se prilagodi, a tijelo zdrave i tijelo bolesne osobe različito reaguju.

Kada je u vazduhu mnogo vlage, otežano je isparavanje znoja sa površine kože, a poznato je da sparni dani opterećuju srce kao da radi pod fizičkim naporom.Istraživanje uticaja vremena i na pojavu moždanog udara, srčanog infarkta i plućne embolije, dovelo je do zaključka da najviše srčanih udara ima zimi i u danima sa niskim vazdušnim pritiskom. U takvim prilikama preovladava oblačno, često vjetrovito, snježno ili kišno vrijeme. Na pogoršanje raspoloženja posebno utiču vremenske prilike s promjenljivom dnevnom temperaturom, sniženim ili promjenljivim vazdušnim pritiskom, povećanom oblačnošću, slabom kišom ili maglom, tako da se psihoze i depresivna stanja javljaju u znatno povećanom broju već poslije trodnevnog oblačnog razdoblja.Dakle, pratite vremensku i bioprognozu i pridržavajte se savjeta ljekara.

3. Kineska medicina smatra da je han, odnosno hladnoća, glavna energija tokom zime, pa u ovom periodu treba da se dobro čuvamo od hladnoće. Bubrezi, koji u tijelu simbolizuju zimu, organ su zadužen za prilagođavanje organizma vremenskim promjenama, pa u ovom periodu treba slijediti princip:”hrani bubrege i čuvaj se od hladnoće”.

Sjiaohan je jedno od dva najhladnija perioda u godini, pa zaštita zdravlja uz pomoć hrane u ovom periodu treba da bude prioritet. Odaberite blagu i toplu hranu koja će vas odbraniti od hladnoće.
Koja su to topla jela po Kineskoj Tradicionalnoj Medicini?
Topla jela su: Feferoni,biber,cimet i pastrmka.

Blago topla jela: pirinač, kesten, hurma, badem, bijeli luk, đumbir, trešnja, piletina, jagnjetina, mrkva i dimljeno pureće meso te kaša od braon šećera i cimeta

4. Kako sačuvati zdravlje od hladnoće?

Obično mislimo da sve znamo o hladnoći i smrzavanju, a opet se često dešava da se neko smrzne ili dobije promrzline, iako se to moglo spriječiti.

4a. Kako se treba oblačiti kada je hladno?

Po hladnom vremenu trebalo bi nositi široku i slojevitu odjeću koja omogućuje i „ventilaciju“ i izolaciju. Vuna je bolji izbor od pamuka jer ne gubi svoju sposobnost da izoluje tijelo i kada se pokvasi.Još bolja je mješavina različitih materijala za različite slojeve odjeće. Stručnjaci savjetuju da bi trebalo nositi unutrašnji sloj odjeće od vune, svile, ili polipropilena. Spoljni sloj treba da bude otporan na vjetar tako da se ne izgubi tjelesna toplota od vjetra.

4b. U redu je da motor automobila ostane uključen u zimskom periodu dok ste primorani da stojite?

Ako ste zaglavljeni u saobraćaju i morate dugo da stojite sa automobilom, a napolju je hladno, palite motor da radi u mjestu i uključite grijanje desetak minuta svakog sata da bi u automobilu bilo toplo. Otvorite malo jedan prozor da biste izbjegli isparenja otrovnog ugljen-monoksida. Uvjerite se da auspuh nije blokiran snijegom ili ledom i da izduvni gasovi ne idu pravo u automobil.

4c. Prije zimskog puta, ponesite napunjene mobilne telefone i uvjerite se da neko zna gde idete, kada očekujete da stignete i kada ćete da se vratite. Zimi, u automobilu, kada idete na duži put, uvijek nosite sa sobom dodatnu ćebad, suhu odjeću, hranu i komplet za prvu pomoć.

4d. Promrzline i hipotermija?

Promrzline i hipotermija su dva različita pojma i mogu biti uzrokovani niskim temperaturama.Promrzlina se dešava kada su povrijeđeni pojedini dijelovi tijela usljed izražene hladnoće i ugrožava samo neke dijelove tijela.Hipotermija nastaje kada je vaša ukupna tjelesna temperatura preniska i može biti opasna po život.Treba tražiti ljekarsku njegu u najkraćem mogućem roku, bilo da je riječ o hipotermiji ili o promrzlinama.

Šta pomaže u sprječavanju smrzavanja?

Utopljavanje i topli napici su od velike pomoći, ali i vježbanje može pomoći da izbjegnete promrzline jer tako krv ubrzano teče u dijelove tijela koji su najčešće pogođeni (noge, ruke, stopala, prsti…). U vježbanju i kretanju ne treba pretjerivati jer i iscrpljenost predstavlja rizik od hladnoće. Strogo se napominje da povećanje temperature tijela mora biti lagano i postepeno.

Šta može da poveća rizik od promrzlina? Sve što ograničava protok krvi kroz kožu, ruke, noge, nos i uši, može da poveća rizik za promrzlina. To uključuje bolesti srca, slabu cirkulaciju, dijabetes i dehidrataciju.

Neki lijekovi mogu povećati rizik od promrzlina: beta-blokatori za kontrolu simptoma srčane insuficijencije, lijekovi protiv migrene i neki drugi.

Droga, alkohol i nikotin takođe mogu da smanje protok krvi kroz kožu. Droga i alkohol mogu pomutiti rasuđivanje, što povećava rizik da osobe nisu svjesne opasnosti ili neće na vrijeme reagovati kod hladnoće i promrzlina.

4e. Minđuše ili drugi metalni nakit mogu povećati rizik od promrzlina.

Kada je napolju hladno, metalni nakit (pogotovu ako je većih dimenzija) može ubrzati hlađenje kože i povećati rizik od promrzlina.

Uši su jedan od najčešće promrzlih dijelova tijela, pa minđuše postaju posebno rizične.

Bez obzira na to da li imate minđuše ili pirsing, po velikoj hladnoći kapom, šalom ili maramom držite uši, nos i usta pokrivenim.

4f. Psi i mačke ne mogu dobiti promrzline?

Samo zato što je životinja prekrivena krznom – ne znači da ona ne može dobiti promrzline. Kada temperatura padne ispod nule, psi, mačke i drugi kućni ljubimci su u opasnosti, a rani znaci promrzlina mogu se „sakriti“ ispod krzna. Uši, šape, rep, stomak i njuške kućnih ljubimaca su najviše pogođeni hladnoćom. Promrznuta koža obično dobija blijedu, bijelu, plavu ili sivu boju, a može biti neobično hladna na dodir.

Ako mislite da vaš ljubimac ima promrzline, utoplite ga postepeno i pomozite mu kao da je čovjek kada pružate prvu pomoć, a odmah poslije toga pozovite veterinara

5. Hladnoća povećava rizik za moždani udar

Tajvanski naučnici su objavili kako je hladno vrijeme kod osoba s fibrilacijom atrija povezano s većim rizikom za moždani udar.Fibrilacija atrija je jedan od najčešćih poremećaja srčanog ritma, a već je povezivana s većim rizikom za krvne ugruške i zatajenje srca, prenose mediji.U istraživanju su korišteni podaci o temperaturama zraka za šest tajvanskih regija tokom 11 godina te su uspoređeni s učestalošću ishemijskih moždanih udara prouzrokovanih krvnim ugrušcima.U usporedbi s ljetnim mjesecima, u proljeće je rizik za ishemijski moždani udar bio 10 posto, a zimi čak 20 posto veći.

6. ČUVAJTE SE! Upozorenje zbog rizika od hladnoće za starije osobe

Bosnu i Hercegovinu je zahvatilo jako i višednevno zahlađenje, a snježne pahulje zalepršale su po gradovima. No, pad temperature tek nas čeka u idućim satima.

-Starije osobe radi sniženog bazalnog metabolizma, te učestalije fizičke neaktivnosti i promjena u organima i organskim sistemima tokom starenja, pripadaju rizičnoj grupi posebno osjetljivoj na niske temperature;

-Preporučuje se izbjegavati izlaganje niskim temperaturama, osobito u ranojutarnjim i noćnim satima, posebno starijim bolesnicima oboljelim od kardiovaskularnih, cerbrovaskularnih te od respiratornih bolesti;

-Odjeća neka bude slojevita i ne preuska, vanjski sloj nepropustan na vjetar i vlagu, po mogućnosti odjeća od vune, polipropilena i svile koja zadržava više topline u unutarnjim slojevima od pamuka;

-Izlazak po hladnoći treba izbjegavati, međutim pri izlasku, preporučuje se zaštititi glavu kapom, ruke rukavicama, te prekriti usta šalom, radi prevencije direktnog udisanja hladnog zraka, važna je topla i komotna obuća, bez visokih peta;

-Međutim, ako primjetite povećano znojenje, potrebno je smjesta presvući vlažnu odjeću koja uzrokuje gubitak topline i osloboditi se suvišne odjeće;

-Nemojte ignorirati drhtavicu prilikom boravka na vanjskom zraku, predugo izlaganje hladnoći uz pojavu drhtavice znak je za hitan povratak u unutrašnji prostor;

-Treba izbjegavati teži fizički rad na otvorenom i sve aktivnosti koje mogu uzrokovati umaranje te ubrzano disanje na vanjskim niskim temperaturama;

-OSOBITO izbjegavajte hodanje po zaleđenoj površini zbog prevencije mogućih padova i lomova;

-Nužno je u organizam unijeti optimalnu količinu tekućine, posebno u obliku toplih napitaka, a potrebno je izbjegavati alkohol i kofein;

-Starije funkcionalno onesposobljene osobe tokom starenja gube mogućnost osjeta promjena temperatura, te se preporučuje pratiti vremensku prognozu i imati termostat u kući;

-Starije osobe sklone oticanju nogu, zimi trebaju paziti na ponašanje i način življenja koji pogoršavaju poteškoće, nužno je izbjegavati dugo stajanje i sjedenje (osobito prekriženih nogu), cipele s visokom ili preniskom potpeticom;

-U slučaju pojave simptoma poput trnjenja, te gubitka osjeta, uz izrazito blijedu, a pri utopljenju izrazito crvenilo kože okrajina, potrebno je potražiti pomoć svog izabranog ljekara porodične medicine;

-U vrijeme hladnih mjeseci nužno je češće kontaktirati stariju osobu koja uz sebe uvijek mora imati lične podatke (ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja) i broj telefona kontakt osobe kojoj se može javiti o toj starijoj osobi.

Niske temperature i hladnoća mogu predstavljati rizik po zdravlje svih, osobito starih osoba, djece, te kronično bolesnih.

Šta ne valja činiti:

1. ne smiju se uzimati alkoholna pića: alkohol širi krvne sudove i time pospješuje gubitak toplote iz organizma;kofein jer izaziva gubitak vode iz organizma, a dehidratacija je jedna od faktora koji uzrokuju hipotermiju;cigarete: nikotin pospešuje skupljanje perifernih krvnih sudova što povećava opasnost od smrzavanja.
2. Ne smije se prisiljavati osoba da se kreće niti je treba pomicati ako je u stanju hipotermije. Svaki nagli pokret mogao bi joj štetiti.

Ne smije se:

• NEMOJTE ugrijavati smrznute dijelove tijela ako ih ne možete održavati toplim. Ponovno smrzavanje može prouzročiti još veća oštećenja.
• NEMOJTE za ugrijavanje smrzotina koristiti direktne suhe izvore topline (kao što je radijator, grijalica, termofor, fen). Direktna toplina može uzrokovati oštećenje tkiva.
• NEMOJTE trljati ili masirati smrznute dijelove tijela.
• NEMOJTE otvarati mjehure na smrznutim dijelovima tijela
• Ozlijeđeni NE SMIJE pušiti ili piti alkoholna pića za vrijeme procesa oporavka jer i jedno i drugo može uticati na cirkulaciju
Upala jajnika je uglavnom bakterijska infekcija koja zahvata područje jajnika i maternice. U normalnom stanju, taj predio ne sadrži patogene mikroorganizme. Međutim, u posebnim uvjetima kao što su duži boravak na hladnoći, sjedenje na hladnom i slično, upalni proces može spontano razviti.

Kako se zaštiti od hladnoće

Pravilnim postupanjem i pripremom se mogu spriječiti ili bitno smanjitii posljedice koje vremenske pojave ( HLADNOĆA) mogu prouzrokovat.

Na šta morate obratiti pažnju kad su NISKE temperature:

IZLAZAK RANO UJUTRO – IZBJEGAVAJTE
Starijima, ali i svim srčanim bolesnicima te oboljelim od plućnih bolesti preporučuje se da ne izlaze u ranim jutarnjim i večernjim satima kad su temperature vrlo male. Vanjski sloj odjeće bi trebao biti otporan na vjetar i vlagu. Najbolje je nositi odjeću od vune, polipropilena i svile koji zadržavaju više toplote od pamuka.
OBAVEZNI KAPA, ŠAL I RUKAVICE
Ako već morate izaći, a temperature su niske, zaštitite glavu kapom, ruke rukavicama te prekrijte usta šalom kako biste spriječili direktno udisanje hladnog zraka. Važno je da je obuća topla i komotna, bez visokih peta. Visoka peta umara kao i potpuno niska obuća.
NEMOJTE DUGO BITI NA OTVORENOM
Ako dugo boravite na otvorenom i izloženi ste hladnoći te se pojavi drhtavica, to je znak da se hitno trebate vratiti u zatvoreni prostor. Također, treba izbjegavati sve aktivnosti koje mogu uzrokovati umaranje i ubrzano disanje na vanjskim niskim temperaturama.
TOPLI NAPICI I TERMOSTAT
Doktori upozoravaju da se pri uzimanju tekućine preporučuju topli napici te da se izbjegavaju alkohol i kofein. Također starije osobe s vremenom gube mogućnost osjeta promjena temperatura pa im se osim praćenja vremenske prognoze preporučuje i da imaju termostat u kući.
BUDITE U KONTAKTU SA SVOJIM STARIJIMA
Starije osobe sklone oticanju nogu i zimi trebaju paziti na elemente koje im pogoršavaju teškoće. Preporučuje se izbjegavati dugo stajanje i sjedenje. U hladnim mjesecima često treba biti u kontaktu sa starijom osobom koja mora uvijek uz sebe imati lične podatke, ime i prezime, adresu stanovanja i broj telefona.

facebook

Prof.dr Amra Macić-Džanković
Autor/ica 9.1.2017. u 11:25