Srbija “lider” na Balkanu po stopi registrovanog vatrenog oružja u privatnom vlasništvu

Povezani članci

• Pas zaplesao uz hit Modern Talkinga
• Čičina ponuda Hitleru
• Dašin Stolperstein
• Veći broj žutih traka predstavlja rešenje za kolapse
• Opačine koje je stranka Franje Tuđmana priuštila građanima
• Veliki prasak

Srbija je druga na svjetskom nivou, odmah poslije Sjedinjenih Američkih Država. Istraživanja govore da su najveći razlozi posjedovanja oružja kod građana nepovjerenje, lična sigurnost i zaštita porodice i imovine.

Suprotno pacifističkim porukama i kampanjama organizacija diljem svijeta, građani brojnih zemalja, pa i onih na Balkanu, i dalje posjeduju velike količine oružja, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).

Opsežnim istraživanjem došlo se do saznanja da je Srbija jedna od najnaoružanijih zemalja u svijetu, odmah poslije Sjedinjenih Američkih Država.

Naime, prema posljednjim statističkim podacima Instituta za međunarodne i razvojne studije iz Ženeve (IIDS), od zemalja Zapadnog Balkana Srbija je prva prema broju vatrenog oružja u privatnom vlasništvu po glavi stanovnika.

Naime, u Srbiji je na 100 stanovnika registrirano približno 58 komada vatrenog oružja, što znači da više od pola stanovnika te zemlje posjeduje vantreno oružje. Tačnije, svaki drugi građanin Srbije posjeduje vatreno oružje. Srbija je druga na svjetskom nivou, odmah poslije Sjedinjenih Američkih Država.

Na primjer, zvanični podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije za 2011. godinu ukazuju da je više od pola miliona građana registriralo čak 1.189.522 komada oružja. Od toga je 1.144.863 u privatnom vlasništvu, a 44.659 pištolja i pušaka vodi se na 3.304 firme i agencije za osiguranje. Brojka ilegalnog naoružanja, kako se pretpostavlja, veća je najmanje tri do četiri puta.

Generalni sekretar Centra za sigurnosne studije BiH Denis Hadžović je za agenciju Anadolija kazao da Srbiji postoji izražena kultura posjedovanja vatrenog oružja.

“U Srbiji je, malo više nego u BiH i Hrvatskoj, prisutna kultura čuvanja naoružanja kod stanovnika. Tradicionalno Srbija i Crna Gora imaju tu kulturu posjedovanja oružja koja se temelji na vjerovanju da je dobro imati lično naoružanje u kućama. Ono se koristi za slavlja. Nažalost, to oružje se upotrebljavalo u sukobima na Balkanu u prošlosti, kao i u obračunu s kriminalaca”, istakao je Hadžović za AA.

Poslije Srbije, slijedi Makedonija. Tamo je, prema studiji IIDS-a, na 100 stanovnika zabilježeno oko 24 komada vatrenog oružja, što znači da svaki četvrti građanin Makedonije posjeduje vatreno oružje.

Odmah poslije Makedonije je Crna Gora, gdje na 100 stanovnika otpada približno 23 komada vatrenog oružja u privatnom vlasništvu. Crnogorce slijede Hrvati gdje je na 100 stanovnika zabilježeno nešto više od 21 komad vantrenog oružja.

Na samom začelju i prema broju vatrenog oružja po glavi stanovnika su Bosna i Hercegovina i Albanija. No, sumnja se kako u tim državama postoje i ogromne količine naoružanja koje nisu registrirane.

Naime, prema istraživanju IIDS-a iz Ženeve, u BiH je na 100 stanovnika zabilježeno malo više od 17 komada vatrenog oružja. To znači da svaki šesti stanovnik ove zemlje posjeduje oružje u svome vlasništvu.

Hadžović ističe da je posjedovanje vatrenog oružja, prije svega, najveća prijetnja po unutrašnju sigurnost i stabilnost same zemlje.

“Količina naoružanja predstavlja prijetnju po unutrašnju sigurnost svake zemlje, pa i u BiH, gdje smo svakodnevno svjedoci upotrebe nelegalnog vatrenog oružja i bombi, što značajno utječe na sigurnost i percepciju sigurnosti u zemlji”, smatra Hadžović.

Istraživanje UNDP-a i UNICEF-a iz 2009. i 2010. godine pokazalo je da je došlo do rastućeg trenda posjedovanja oružja u BiH, što je dovelo i do rasta broja ubistava za 46 posto, samoubistava za 32 posto, te oružanih pljački za 28 posto.

Prema ovom istraživanju, najmanje naoružana nacija u jugoistočnoj Evropi je Albanija, gdje na 100 stanovnika otpada oko devet komada vatrenog oružja. Prema tome, u toj zemlji, svaki jedanaesti stanovnik posjeduje vatreno oružje.

Imajući u vidu činjenicu da u prosjeku u Evropi na sto stanovnika dođe 11 cijevi, jasno je da su skoro sve zemlje Balkana iznad evropskoj prosjeka.

Međutim, Hadžović smatra da posjedovanje vatrenog oružja ne može imati velike posljedice na podizanje međudržavnih tenzija i mogućih konflikata.

“Količina oružja nema neke reperkusije na odnose između zemalja Balkana. Svjesni smo da se ratovi više ne vode ličnim naoružanjem koje je u posjedu građana. Sva istraživanja govore da međudržavni sukobi na Balkanu više nisu mogući. Istraživanja koja smo mi provodili govore da su najveći razlozi posjedovanja oružja kod građana nepovjerenje, lična sigurnost i zaštita porodice i imovine”, tvrdi Hadžović.

AA