Status romske populacije: Žive u siromaštvu i umiru 20 godina ranije od prosjeka Europe

Povezani članci

• Protiv političke kontrole medija: Uz petominutni protest novinara na HRT-u
• Sramotna kultura hrvatskog desnila
• U zemlji cenzure i autocenzure
• Selam sestro
• Islamistički portal na bošnjačkom jeziku pokolj u Parizu nazvao “radosnom viješću”
• Naši životi postoje i izvan četiri zida, jer ovo su i naše ulice!

Romi u Europi žive i do 20 godina kraće od drugih naroda, slabijeg su zdravlja i češće umiru od kroničnih i zaraznih bolesti. Posljedica je to loših životnih uvjeta, slabije dostupnih zdravstvenih usluga, ali i loših navika, poput pušenja, pokazalo je izvješće Europske komisije o zdravstvenom statusu romske populacije u Europskoj uniji, gdje se od država članica traži veći angažman da se takvo stanje promijeni. U svim državama EU Romi su, prema izvješću, populacija ranjivija od ostalih, a krizne su godine dodatno pogoršale ionako loš status ove nacije u Europi.

Dok je Hrvatska, prema izvješću, među državama gdje je procijepljenost romske djece za razliku od niza europskih država dobra i gotovo je na razini ostatka populacije, Romi u Hrvatskoj diskriminirani su u zapošljavanju, a i u pristupu zdravstvenoj skrbi. U svim državama koje imaju statistiku zaposlenosti Roma, stopa nezaposlenosti radno aktivne romske populacije viša je od prosjeka, a razlika je posebno velika u Bugarskoj, Hrvatskoj, Irskoj, Litvi i Mađarskoj. Romi najčešće imaju pristup samo hitnoj pomoći, ali ne i ostalim zdravstvenim uslugama. Osim Hrvatske, i Belgija, Bugarska, Francuska i Njemačka države su gdje su Romi zakinuti u pristupu zdravstvenoj skrbi.

Među rijetkim smo europskim državama koje su donijele konkretne mjere usmjerene prema poboljšanju položaja Roma na svom području, no unatoč tome relativna stopa siromaštva u romskoj je populaciji 76 posto ili dva i pol puta veća nego u ostatku stanovništva, Romi imaju gotovo 40 posto manje prihode od prosjeka stanovništva, a najčešća su etnička skupina na meti diskriminacije. Zaposlenost im je svega 14 posto, samo ih 31 posto upiše srednju školu, a 40 posto Roma uopće nema formalno obrazovanje.

Dok druge države imaju problema s niskom procijepljenosti romske djece protiv zaraznih bolesti, kod nas je ona između 97 i 98 posto, no zato je pušača među romskom manjinom 52 posto više nego u ostatku populacije, pa u dobi iznad 16 godina puši 64 posto Roma. Pothranjenost i toj populaciji iznosi visokih 38 posto, zbog niskih prihoda prehrana im je siromašna, kronične bolesti srca, rak, dijabetes i artritis, pogađaju 70 posto starijih od 65 godina, a očekivano trajanje života je 66 godina, za deset godina manje nego u ostatku populacije. I u mlađoj dobi, iznad 35 godina, problemi s visokim kolesterolom, depresijom, migrenom i želucem muče daleko više Roma od prosjeka populacije. Zbog iznimno loših životnih uvjeta, Romi su češće izloženi respiratornim bolestima poput astme i bronhitisa, te reumatizmu i artritisu. Prema izvješću, 35 posto Roma u kući nema vodu, 45 posto nema WC ni kupaonicu, a 18 posto ni struju.

novilist.hr