Prema najnovijem izvješću samo 40% europskih površinskih voda je zdravo

Povezani članci

• Glas umjetnika za očuvanje čistog Jadrana
• Tetra Pak uvodi papirne slamčice u Evropi
• Zbog zagrevanja u okeanima nestaje kiseonik
• Zbog suše milioni ljudi u Urugvaju ostaju bez vode za piće iz česme
• Kina će do 2030. zasaditi čak 70 milijardi stabala
• EU još nije postigao kompromis o uredbi o organskoj hrani

Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je “Izvješće o stanju voda 2018.” (“State of water”) u kojem procjenjuje kako je samo 40% europskih površinskih voda zdravo. Izvještaj ukazuje na činjenicu kako države članice nisu ozbiljno shvatile zakonsku obvezu provedbe zakona o vodama EU kako bi se postigao dobar status europskih vodnih tijela. Naprotiv, pokazale su jako malo ambicije da se odmaknu od mentaliteta “uobičajene prakse”.

“Stanje naših slatkih voda je šokantno. Nalazi izvješća nisu iznenađujući, pošto države članice već gotovo dva desetljeća rubno provode pravne obveze EU-a o vodama. Vlade su izbjegavale učinkovite rezultate u smjeru zakonski obveznih ciljeva i dopuštale daljnje pogoršavanje stanja naših rijeka i jezera koristeći različite iznimke od pravila. Apsurdno je kako su iznimke postale pravilo u provedbi ovog zakona“, ističe Andreas Baumüller, voditelj odjela za prirodne resurse WWF-ovog ureda za europske politike. “Već dugo pozivamo za jače napore u zaštiti i obnovi europskih vodnih resursa, te se nadam kako će ovaj izvještaj poslužiti kao poziv za buđenje”.

Izvještaj o stanju voda daje jasan i temeljit pregled stanja preko 130.000 vodnih resursa diljem EU – od rijeka, močvara, jezera i estuarija, do podzemnih i obalnih voda. Otkriveni su svi glavni pritisci na te resurse, kao što su poljoprivreda, gradnja građevina za obranu od poplava, plovidba, hidroenergetika te kemijsko onečišćenje.

Diljem EU, slatkovodni ekosustavi i divlje vrste koje udomljavaju, alarmantno su se pogoršali što predstavlja i globalni trend. U Europi, stanje voda je naročito loše u mnogim zemljama centralne Europe s većim brojem stanovnika te intenzivnom poljoprivredom poput Njemačke, Nizozemske i Belgije. Tamo većina vodnih tijela još uvijek ne postiže dobro ekološko stanje.

U pokušaju poništenja desetljeća lošeg upravljanja, EU članice su se obvezale u 2000. godini zaštititi i obnoviti slatkovodne ekosustave kroz usvajanje EU Okvirne direktive o vodama. Ovaj jak i ambiciozan zakon koji obuhvaća sve do tada uočene prijetnje našim vodnim resursima na cjelovit način, obvezuje i države da postignu dobro stanje europskih vodnih tijela do 2015., a najkasnije do 2027. godine. Današnji nalazi jasno upućuju na to kako se ovaj zakon ne provodi na terenu.

“WWF je jako razočaran vidjeti kako se malo promijenilo u ambiciji zemalja članica“, dodao je Baumuller. “Kako Okvirna direktiva o vodama ide kroz redovnu reviziju, mi zahtijevamo od EU i zemalja članica da to iskoriste kao priliku da pojačaju svoju provedbu ove snažne, vizionarske legislative, radije nego da to vide kao laki put prema oslabljivanju tih visokih standarda. Voda utječe na svakoga i sve – ako vlade radikalno ne promijene svoj put, ljudi, priroda i ekonomija će platiti konačnu cijenu“.

WWF poziva na poboljšanje provedbe i jačanje ODVa (Okvirne direktive o vodama), učinkovitu integraciju upravljanja vodama u sve relevantne sektorske politike kao što su poljoprivreda, energetika, promet, kao i čuvanje ove jake legislative kako bi osigurali održivo upravljanje vodnim resursima i učinkovitu zaštitu ekosustava.

croenergo.eu