Intervju: Egipatski politički aktivisti Abbas Adel i Omar Hammam: Borba za Egipat još traje

Goran Pandža
Autor/ica 25.5.2013. u 07:13

Intervju: Egipatski politički aktivisti Abbas Adel i Omar Hammam: Borba za Egipat još traje

Snaga blogova, društvenih mreža i internet medija uopšte je najbolje došla do izražaja tokom revolucije u Egiptu i Arapskog proljeća  kada su inicijalne demonstracije dogovarane i organizovane upravo putem interneta. Dok dvije godine nakon pada režima Hosnija Mubaraka u Egiptu ne jenjavaju nemiri i borbe za prevlast između pristalica starog, i novog režima predsjednika Morsija, sve važnija uloga u političkom životu pripada nezavisnim političkim aktivistima koji prepoznaju i koriste snagu online medija.

Na ovogodišnjoj Point 2.0 konferenciji o političkoj odgovornosti i uticaju novih tehnologija na društvene promjene, koja se održava u sarajevskom Art kinu Kriterion, učestvuje i grupa mladih aktivista koji u postkonfliktnom Egiptu nastoje ostvariti pozitivne demokratske promjene. O Arapskom proljeću, uticaju društvenih medija na promjene u Egiptu i vlastitom online aktivizmu, za Tačno.net govore Abbas Adel i Omar Hammam.

Razgovarao: Goran Pandža

Osnivač ste portala “Morsimeter” koji prati i ocjenjuje rad aktuelnog predsjednika Egipta Muhameda Morsija, te portala “Zabatak” za prijavu slučajeva kriminala, korupcije i nasilja. Kako ste došli na ideju za portale i kako oni funkcionišu?

Adel: Do ideje je došlo spontano, neposredno nakon revolucije. Obzirom na katastrofalno sigurnosno stanje tokom i nakon revolucije, kada su nasilje i krađe prerasli u sveprisutne pojave na ulicama Kaira, došlo je do potrebe da se snimci nasilja i krađa objave kako bi se u budućnosti spriječilo ponavljanje. Tako smo dvije sedmice poslije revolucije osnovali portal “Zabatak”, što u prijevodu znači “uhvaćen si”, na kojem se od tada objavljuju snimci i zabilješke nasilja, krađa i korupcije.

Sa druge strane, Morsimeter je stranica osmišljena s ciljem praćenja rada novoizabranog predsjednika Muhameda Morsija. Sakupili smo 64 obećanja koja je Morsi izrekao dolaskom na vlast i zabilježili koja od njih i u kojoj mjeri su ispunjena u prvih 100 dana vladavine. Na ovaj način želimo pokazati građanima da ne trebaju pratiti lidere prema ideologiji ili političkoj partiji, nego konkretno prema izvršenim obećanjima.

Kakve su bile reakcije vlasti i javnosti?

Adel: Što se tiče stranice Morsimeter, ona je stekla popularnost nevjerovatnom brzinom. Odmah nakon pokretanja stranice su svi mediji i ljudi na ulici govorili o tome, čak i oni koji nisu imali direktan pristup internetu. Već treći dan je pao server zbog preopterećenosti, dok su neki preuzeli ideju i istovremeno pokretali identične klonirane stranice, sa potpuno istim dizajnom. U početku su nas neki sumnjičili da smo pristalice srušenog režima, drugi su opet mislili da smo agenti stranih službi, dok su treći smatrali da smo suprotstavljena frakcija predsjedniku Morsiju unutar “Islamskog bratstva. Na kraju su svi uvidjeli da smo samo grupa mladića koji žele dobro svojoj zemlji.
Tri mjeseca od osnutka Morsimetera su nas kontaktirali iz kabineta predsjednika Morsija kako bi sa nama sarađivali s ciljem preciznijeg prezentovanja podataka o izvršenjima obećanja.
Kada je u pitanju portal Zabatak.com, vlasti nisu bile jednako kooperativne. Uprkos velikom broju dokumentovanih zločina, malo je toga otišlo na procesuiranje. Tek su nas u nekoliko navrata kontaktirali radi dostavljanja određene dokumentacije, međutim na tome se završilo.

Da li je ovaj način praćenja rada vladinih organa bio moguć za vrijeme režima Hosnija Mubaraka?

Adel: Bilo je moguće, ali istovremeno i vrlo opasno. Mnogi aktivisti tzv. “Šestoaprilskog pokreta”, kao npr. Asmaa Mahfouz, koji su se javno usprotivili bivšem režimu su završili u zatvoru zbog toga. Danas je, barem po tom pitanju, situacija u Egiptu bolja.

Ukoliko biste poredili stanje prije i poslije revolucije generalno, da li je život u Egiptu danas  bolji ili lošiji?

Adel: Generalno posmatrajući je sada stanje lošije. Sigurnost je na vrlo niskom nivou, policija je korumpirana i ne čini dovoljno da zaštiti građane, u pravilu svakoga dana nestaje električna energija, međutim, dugoročno posmatrajući će život nakon revolucije neminovno biti bolji. To je proces koji nam predstoji.

Koliko bitnu ulogu su odigrali internet i društvene mreže u toku i ishodu revolucije u Egiptu i Arapskom proljeću?

Omar:  To pitanje često izaziva polemike i kontraverze jer je teško razlučiti da li su neke aktivnosti na internetu; grupe na društvenim mrežama, online ugovaranja demonstracija, koje su bitno odredile tok revolucije, direktan uzročnik svih dešavanja, ili su samo katalizator dešavanja do kojih bi svakako došlo nekim drugim putem, u drugo vrijeme. O ovom pitanju će se u budućnosti sigurno pisati istorijske knjige. Mnogi istoričari već sada revoluciji u Egiptu dodaju internetski epitet, dok je poznati egipatski aktivista Ghonim Wael definiše kao „revolucija 2.0“.

Svakako su važnost interneta, društvenih mreža i opasnost po svoju vladavinu uvidjeli i ljudi iz režima Hosnija Mubaraka, tako da su jedno vrijeme u potpunosti ugasili internet u Egiptu, što se opet izokrenulo na njihovu štetu.

Kako ste prevazišli blokadu?

Omar: Vlada je ugasila internet 28. januara 2011. i građani su taj dan zapamtili i zabilježili kao „Petak bijesa“. Blokada je trajala puna tri dana, ali su pod pritiskom domaće i međunarodne javnosti bili primorani ponovo uspostaviti internet veze. Sama blokada je samo pojačala bijes kod nezadovoljnih građana na ulicama i dodatno rasplamsala ustanak.

Nakon portala Zabatak i Morsimeter, koji su sljedeći planirani projekti?

Adel: Trenutno je u fazi stvaranja projekat „Globalmeter“, platforma koju će bilo ko u svijetu moći koristiti s ciljem mjerenja postignuća i izvršenja obećanja lokalnih političara i vladinih organa. Istovremeno radimo na sličnom projektu za Egipat, samo ovaj put za bilježenje i mjerenje rada parlamenta. Izgradnja je u toku.

 

Goran Pandža
Autor/ica 25.5.2013. u 07:13