Miro Lazović: “Dodik može samo sanjati da će Srbija i RS biti ista država!”

Povezani članci

• SDU: Krajnje  je vrijeme da reaguje sadašanja salonska ljevica
• Forza Torcida!
• Šta nama predstavlja presuda Herceg Bosni?
• Kathryn Bolkovac nominovana za Nobelovu nagradu zbog pisanja o trgovini ljudima u BiH
• Elmedina Šabanović: Profesionalni mediji su posebno važni u doba velikih kriza
• SRDAČNI PRIJEMI

Nikakav islamski ekstremizam ne postoji ni u BiH ni u Sarajevu. Postoje vjerovatno radikalizirani pojedinci ali njih možete naći u svakoj etničkoj skupini. Genetski kod Sarajeva je baždaren na toleranciju i otvorenost za druge i drugačije. Tako je i danas.

Bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, učesnik mirovnih pregovora u Washingtonu, Genevi i Daytonu  te aktuelni potpredsjednik SDP-a BiH Miro Lazović, za portal Tačno.net govori o položaju građana srpske nacionalnosti u Federaciji BIH, novom proglasu Srpskom narodu, islamskom ekstremizmu, političkim odnosima na nivou Bosne i Hercegovine kao i nizu drugih tema.

Razgovarao: Predrag Blagovčanin

Prema zvaničnim podacima u Sarajevu je 1991. god. živjelo oko 150.000 građana srpske nacionalnosti. Danas u četiri sarajevske opštine živi oko 11.000. Da li je sudbina sarajevskih Srba određena onog momenta kada je Krajišnik naredio sarajevskim Srbina da Sarajevo zamijene Rogaticom, Bratuncem ili Palama?

Tokom rata i okupacije Sarajeva politika SDS-a na čelu sa Momčilom Krajišnikom nastojala je podijeliti Sarajevo, a kada im to nije uspjelo onda su u procesu reintegracije sarajevskih opština nakon Dejtonskog mira izvršili strašne manipulacije, ucjene i pritiske na srpske pripadnike da napuste svoje kuće i stanove i pređu na teritorij RS -a. Nažalost mnogi Srbi,  rođene Sarajlije, su prihvatili manipulacije Krajišnika i SDS-a da će izgraditi ”veće i ljepše Sarajevo” na području današnjeg Istočnog Sarajeva. Napustivši svoj grad prihvatili su neizvjesnost, i u konačnici postali pravi gubitnici.

Podsjećam da je u prijeratnom Sarajevu živjelo 157 hiljada građana srpske nacionalnosti. U tadašnjem sastavu grada Sarajevo bilo je deset opština. Teritorij koji je pokrivao grad Sarajevo bio je veći od teritorija današnjeg kantona Sarajevo. Opština Pale kao i današnje Istočno Sarajevo, koji su danas u RS, činili su grad Sarajevo. U Kantonu Sarajevo danas živi oko 14 000, a na teritoriju prijeratnog Sarajeva oko 75 000 Srba.

Pored zvanične politike RS-a do koje mjere je tadašnja bošnjačka politika odgovorna za činjenicu da je čak 90% srpskog stanovništva napustilo teritoriju današnjeg Sarajeva?

Sarajevo je bio okupiran grad. Stotine granata su svakodnevno ispaljivane sa položaja pristalica velikosrpske agresije. Snajperisti su bezdušno ubijali civile Sarajeva. Jedanaest hiljada i pet stotina Sarajlija je ubijeno – od toga 1600 djece. Preživljavali smo u gradu koji je imao karakteristike  klasičnog konc logora. Bez vode, struje i grijanja uz svakodnevne granate i snajpere svaki Sarajlija bio je osuđen na smrt i samo je čekao dan izvršenja presude.

U takvoj atmosferi punoj gorčine i srdžbe dočekan je kraj rata. Tada 1995. godine nije bilo realno očekivati od bošnjačke politike da puno misli o opstanku Srba u opštinama koje su bile uporišta Karadžićevih snaga. Za mnoge Srbe bila je sporna izjava Alije Izetbegovića koju je dao u procesu reintegracije Sarajeva da svi Srbi mogu ostati osim onih koji su nosili pušku. Tu izjavu su politički predstavnici RS-a, da bi izbjegli vlastitu odgovornost za egzodus Srba, koristili kao razlog odlaska Srba iz Sarajeva.

Kako ocjenjujete politiku RS-a prema građanima srpske nacionalnosti koji su ostali živjeti u Federaciji BIH?

Politika RS-a prema građanima srpske nacionalnosti koji žive u FBiH je nikakva. Pa oni bi voljeli da nijedan Srbin ne živi u Sarajevu. Najbolji primjer nebrige za Srbe u FBiH je sadašnji neustavni položaj Srba u HNK. Umjesto što sa svojim drugom Draganom Čovićem tajno dogovara rušenje BH institucija kako bi BiH učinili nemogućom državom značajniji i korisniji bi bio dogovor s Čovićem da Srbi konačno postanu konstitutivni narod u HNK.

Srbi nisu konstitutivan narod u ustavu HNK kantona dok naprimjer u Sarajevskom kantonu klub Srba čine bošnjački zastupnici. Kakav je položaj Srba u Federaciji BIH i da li konstitutivnost postoji isključivo samo na papiru?

Današnja BiH je krhka država. Podjele nastale ratom još uvijek opterećuju BH društvo. Konstitutivnost naroda se često koristi kao motiv za etničke i teritorijalne podjele ali i za manipulacije kojim bi se obezbijedila poslanička i materijalna dobit. Tu manipulaciju pokušali su realizirati neki poslanici Bošnjaci u skupštini Kantona Sarajevo opredjeljujući se kao Srbi da bi na taj način ušli u Dom Naroda parlamenta FBiH.  Za odnose u BiH problematično je bazirati politiku isključivo na pravima kolektiviteta jer to vodi njenoj etničkoj i teritorijalnoj podjeli. Uvažavajući u potrebnoj mjeri prava kolektiviteta prioritet je afirmacija ljudskih i  građanskih  prava.

Jeste li zabrinuti najavom Aleksandra Vučića o novom proglasu Srpskog naroda koji radi zajedno sa Dodikom. Mnogima to budi  sjećanje na memorandum SANU?

Mislim da nema razloga biti zabrinut zbog neke deklaracije Vučića i Dodika o pravima Srba. Ta deklaracija me podsjeća u blažoj verziji na SANU, koja je bila inspiracija za velikosrpsku politiku. Efekti su poznati, a akteri završili pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. I Vučić i Dodik bi se morali podsjetiti kad god su Srbi pisali proglase i deklaracije o istorijskim pravima srpskog naroda, Srbije kao države bilo je sve manje. Mislim da ta deklaracija je i paravan kojim treba prekriti stvarne teškoće sa kojim se susreće Vučić, a to je priznanje Kosova.

Upravo velikosrpski nacionalisti od političara do intelektualaca  u zadnje vrijeme govore “Vratimo se u realnost, Kosovo je izgubljeno uzmimo RS”!  Je li zamjena RS za Kosovo samo san ili postoji mogućnost da se ova ideja pretvoriti u stvarnost?

Republika Srpska je dio BiH. Njen manji entitet i ništa drugo. RS nije svojina srpskog naroda pa da bi je neko mogao uzimati kao da je na prodaju. Mogu velikosrpski nacionalisti gajiti iluzije i zajedno sa Dodikom sanjati san da će Srbija i RS biti jedno. Ali kad se probude ukazat će im se BiH kao cjelovita država koja će bez obzira na sve teškoće kroz koje prolazi  to i ostati.

Ukoliko pratite određene medije u regionu možete dobiti dojam da je Sarajevo Kabul. Koliko je uistinu grad islamiziran i kolika je opasnost po BiH islamski ekstremizam?

Za Dodika i njegov režim Sarajevo je nepoželjan grad. Za njega je Sarajevo Teheran u kojem burke, brade i potkraćene pantalone vire iza svakog ćoška prepadajući Srbe i druge nebošnjake. A kad otvori oči i prestane da sanja da su Srbija i RS jedno vidjet će da mnogi Srbi žive od Sarajeva, da studiraju i traže zaposlenje. Kako oni sa Pala tako i iz Istočnog Sarajeva. Neke informacije govore da gotovo deset hiljada građana srpske nacionalnosti rade u Sarajevu a dolaze iz RS-a.

Nikakav islamski ekstremizam ne postoji ni u BiH ni u Sarajevu. Postoje vjerovatno radikalizirani pojedinci ali njih možete naći u svakoj etničkoj skupini. Genetski kod Sarajeva je baždaren na toleranciju i otvorenost za druge i drugačije. Tako je i danas.

Mnogi analitičari u  Miloradu Dodiku vide Slobodana Miloševića, hoće li Dodik krenuti  u Miloševićevu avanturu iz devedesetih?

Dodik ima sličnosti sa Miloševićem samo u tome što je od njega preuzeo mehanizme manipulacije  srpskim narodom kako bi što duže ostao na vlasti. Dodik je svojom politikom sebe doveo pred zid. On je na zalasku. Vjerujem da i Vučić osjeća teret Dodikovih poteza koji ga pred Briselom dovode u defanzivu. Dodik ne može krenuti u avanturu kao što je to uradio Milošević krajem prošlog vijeka jer on je blijeda kopija koja nema stvarnu moć koju je Milošević posjedovao.

Dodik mnoge karte stavlja na Putina i Rusiju, radi li se o njegovoj podvali ili Rusija ima ambiciju  biti aktivna na Balkanu?

Dodikove veze sa Rusijom i susreti sa Putinom su imale za cilj podizanje njegovog rejtinga u domaćoj i stranoj javnosti. Međutim to ga nije spasilo od Američke crne liste. Taj potez Amerike ga je kompromitirao kao ozbiljnog i jakog igrača. Ali želim reći da je Dodik imao šansu da bude jedan od ključnih političkih lidera u regiji. Izabrao je pogrešnu politiku. Rušio je BiH umjesto da je doprinosio njenoj stabilnosti i funkcionalnosti. Samo u stabilnoj i ekonomski jakoj BiH mogu biti stabilni i jaki njeni entiteti.

Ruski uticaj u regionu je prisutan. Njen ekonomski kapital ušao je kroz bankarski i naftni sistem. Sberbank i Gazprom prisutni su na tržištu regiona. Sudbina Agrokora koji je uzdrmao ekonomiju regiona je u dobroj mjeri u rukama Sberbanke. Politički uticaj Rusije biće prisutan u onoj mjeri u kojoj praznine budu ostavljali EU i Washington.