ENGEdin Pobrić: Šta treba čitati?
“Ono što se uopšte može kazivati, može se kazati jasno, a o čemu se ne može govoriti o tome se može šutjeti.” Piše: Edin Pobrić Obzirom na šutnju treba čitati Marcela Prousta, opet i uvijek od početka (i makar dobaciti
Nazad na početnu stranicu...
Književnost
PRIČA O JABUCI I STABLU
Piše: Petar Fehir Bilo jedno srce. I negdje srcu blizu bijaše jedno selo. U selu kuća, iza kuće obor. U oboru stablo. I uvijek mnoštvo djece što komadom ljeskova štapa okretaše nitovane obruče drvenih kotača zaprežnih kola. I žena koje
ČUVARI M(R)AKA
Piše: Petar Fehir Gledam, neko veče, priču o jednom ocu koji nije imao dovoljno novca da otkupi obadva djeteta od narko mafije. Skupio je samo deset hiljada dolara za šestogodišnju djevojčicu. Za sina, od jedanaest godina, nije imao… Otac posadio
SIBILARIZACIJA
Piše: Petar Fehir – Pored vinske dileme, dali su crno i crveno vino, u stvari, ista sorta, imam i jednu gramatičku – ni iz čega, kao i obično, krene Martin svoju pripovijed. I nitko ne zna kako bi to i
U VREMENU GENOCIDA I ZLOČINA
Foto: Slobodan Delalić Jozefina Dautbegović BOSNA II Kad djeca iz Bosne sele na Ahiret Blago u Gospodinu Putovnica postaje suvišna Dovoljan je crn pečat Na svim graničnim prijelazima Ona brzo uče Sreća je kič Od stilskog namještaja i Wihlerovih goblena
Koštana
Piše: Petar Fehir Čuvam još, u kaleidoskopu drevnom, staklena zrnca i šarene papiriće… slomljene sličice djetinjstva i sve čekam, nekad, izviriće… svi oni drugari, sva draga lica… i Ferko i Sreto, u cintoru časne i Vojo i Krezubica… staro kino,
Branislav Antov Mikulić: Svjetlo u tami afričke kolibe
Piše: Branislav Antov Mikulić (Voli drugog kao sama sebe –Matej, 22:39) U Bocuanu sam putovao zbog ponuđena mi posla. Nakon što sam u Gaborone-u, glavnom te prilično uređene afričke državice obavio sve razgovore sa potencijalnim poslodavcem, valjalo mi je ići
NANA I MANJA
Piše: Petar Fehir Katarina je progovorila rano. U to se vrijeme studirala dječija psihologija pa smo, radoznali, jedva čekali da se vratimo s predavanja i na njoj provjerimo “razvojnu fazu”. S dva se mjeseca orijentirala u sobi u odnosu na
Brankica Mikić: Stogodišnjica rođenja Hulija Kortasara – Patinirano vreme
Stogodišnjica rođenja Hulija Kortasara (26. avgust 1914 – 12. februar 1984) Ponekad kad tekst počne da me podilazi kao žmarci, naslućen u nelagodi koja me primiče tastaturi, uporan kao zavisnički crv i na sve potajno spreman, tako ponekad kad sednem
Almin Kaplan: Poezija zazire od pravovjernosti
Ospice funkcionišu i kao roman, koji ima svoje likove i čije sudbine je moguće donekle pratiti. Kako god, ova knjiga mi je bitna, jer sam s njom uspio posložiti jedan dijelić svog života. Bar se tako osjećam. Ali isto tako
DIJASPORA
Piše: Petar Fehir Ne znam zašto ljudi kažu da kiša zna padati kao iz kabla. Nikada nisam vidio tu kišu što je padala iz kabla. No, bilo kako bilo, upravo po takvoj kiši sretnem Martina. Baš je, kaže, krenuo u
AMIR HRNJIČEVIĆ: NAD GORČINOM
Foto: M. Gujic Kad mi nije lahko i ne ide potaman… moram misliti i živjeti svjetlost mezara Derviše Fehre, Fatime, mezareva nepreglednih… Dana… godina… zločina… Nad “Gorčinom” kažem: mi smo samo svjetlost naših majki, ona suza koju ne može niko
U potrazi za otrunjenim vremenom
Prikaz knjige: Ospice, Almin Kaplan, Dobra knjiga, Sarajevo Piše: Amila Kahrović-Posavljak “Ospice” su sastavljene od prostih rečenica. A, prostu rečenicu pretvoriti u ozbiljnu i veliku poeziju je prvorazredno umijeće. Zato je Kaplan pjesnik-alhemičar. Iako je djetinjstvo najnepatvoreniji oblik suočavanja sa samim
GUBITNICI
Piše: Petar Fehir Ovaj zadnji rat je bio tako zajeban da nije baš svaki Švejk u njemu sudjelovao. Jedni su bili profesionalno obučeni za rat. Njima je rat bio izravni prijenos “Save 86”, “Kolubare 79″, Jeseni 88”, taktičkih stilskih vježbi,
IGRAJ ORO MOJE SOLO: LA ŠATE MI KANTARE
Piše: Olga Lalić-Krowicka I. Budala na skakaoni… … često želimo ili već od davnina vičemo: što skačeš budalo? Jer uš je uš, a gnjidica je pikica. Meni nije potrebno previše vulgarnih riječi da izrazim nešto pametno. Shvaćam pametne ljude koji su
Održana promocija knjige Darke Cvijetića “Konopci s otiskom vrata”
„Čitajući poeziju Darka Cvijetića evociralo se jedno vrijeme koje bi trebalo biti već perfekt ali ono je nažalost još uvijek prezent. Mi smo još uvijek u tom ratu i Darkova poezija pokazuje najbolje da je nasljedstvo rata toliko prisutno u
