Njegov “Mediteranski brevijar” koji je te 1993. proglašen najboljom stranom knjigom u Parizu, bio je ulaznica u francusko društvo, koje nas je drukčije gledalo sa Predragom. Pričao je o Bosni, o svom Mostaru, o Sarajevu, o ratu po svim okruglim
Udruženje antifašista i boraca NOR-a Mostar organiziraju obilježavanje 72. godišnjice oslobođenja Mostara od fašističkog okupatora u II svjetskom ratu. Svečanost će se obilježit u subotu 11.02.2017. g. sljedećim programom: 10:00 Narodno pozorište Svečana Akademija, dodjela nagrada “14. Februar”; 11:00 Šehitluci,
Foto: Danilo De Marco Nije stoga vijest da je u Zagrebu u osamdeset petoj godini života tiho otišao mediteranski pisac Predrag Matvejević, već je vijest da je u Zagrebu u šezdeset sedmoj tiho ostao veliki Hrvat, pjesnik i prevoditelj Mile Pešorda.
Miraš Martinović – Zapisi iz Mostara: snovi, sjećanja i razmišljanja Bogdanu i Hajrudinu, dvojici besmrtnih neimara… Da umijem spjevao bih vam najljepšu poemu… Putujući Centrotransovim autobusom za Mostar, te prve novembarske subote – sjetih se; kako sam prije nekoliko godina sa velikim nestrpljenjem čekao autobus na
Foto: error-23.deviantart.com padaju nebeske oči u vlastitim suzama ikona s glavom Jovana Krstitelja koluta se pod pucnjavom bola život je trnovit raj kojeg treba spašavati na bodljikavim žicama – bomba u bunkeru nikad neće sačekati na ljubavno priznanje izbijajući na
Foto: Mladina Prošao sam jutros Bulevarom i zaustavio se pored mjesta na kojem se nekada nalazila kuća Predraga Matvejevića. Kameni zidovi zarasli u travu savršeno opisuju odnos gradskih vlasti prema ovom velikanu. Odbačen od svih – i od onih koje
Umro je Predrag Matvejević. Jedan od posljednjih velikih jugoslovenskih pisaca i intelektualaca koji su doživjeli naše vrijeme, podsjećajući nas sve šta znači pisati, ali ostati vjeran istinski ljudskim vjernostima, u različitim sistemima. On nam je također pokazao šta znači misliti
Matvejević koji je celog života poput Diogena tražio (i u sebi, ali ne i u većini drugih, nalazio) čoveka, ostavio nam je u amanet svoju sveću. Nama, koji se danas opraštamo od velikana, od gorostasa, od najboljeg među nama, ostaje
PAZI NA ONU CIGANČICU Predragu Matvejeviću Pazi na onu Cigančicu, Stavi je u predstavu, Zborio s postelje Predrag, Koga u Mostaru Bracom Smo zvali, iz milja, naravno. Zborio o Cigančici, slabo ga Razumio, a naum mu ostvario Nisam.
Foto: Danilo De Marco Predrag Matvejević, jedan od najvažnijih i najprevođenijih pisaca i publicista Balkana, ali i Europe, preminuo je u četvrtak oko 14 sati u Zagrebu, u 85. godini života. Zapis o piscu europskih obzorja, a mostarske korjenike I
Foto: Wikimedia Mitologija je zajedničko svim narodima, a razlike postoje u manifestacijama vjere u nedavnog otkrivenog Boga, za kog sve tri monoteističke najbrojnije religije u Bosni tvrde da je njihov. Kasno za stvaranje bosanske nacije? U nepostojećoj zemlji, nepostojeći će uvijek
Poluslijep starac, između bolničkih soba, pipajući masno krečen zid na hodniku, pomiče se po korak, izgubio se. Šapuće da je T. Edison želio uraditi sijalicu od pomrčine Sunca, i kako zna da mu iza leđa govore da je lud. Nije
Foto: Avlija Bosna je doživjela posebna stradanja. A ta Bosna je bila utočište Titovom antifašističkom pokretu i njegovoj paroli bratsva i jedinstva oko koje je okupio zakrvljenene narode i spasio ih masovnih međusobnih istrebljenja. Zbog te i takve borbe i te i
Danas i ovdje, u Bosni i Hercegovini, ovakvoj kakva je, kako je skrojena i kako funkcionira i ne funkcionira, dakle, u jednom surogatu od države, govoriti o državi kao državi čini se preče, važnije i urgentnije nego bilo gdje drugdje
Od mnogih tereta koje starost svakom od nas pokloni, nađe se i dar, neuništiv pred godinama kojima smo vezani – starost je trezor lijepih uspomena. Kako tijelo više klone, duh čovječiji i dalje hrane sjećanja. Srednje doba hrve se sa
U beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju predstavljene su dvije knjige Gradimira Gojera: Summa theatralica i Pjesni iz Vallarse, objavljene u ediciji Kaleidoskop NVO Gariwo +. O Gojerovom stvaralaštvu govorili su dramaturg Borka Pavićević, reditelj Gorčin Stojanović i književni kritičar Saša
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
