Kategorija Politika

Hrvatska vanjska politika: piškiti ili kakiti?

Hrvatski je veleposlanik u Svjetskoj organizaciji, bivši Vjesnikov novinar, Vladimir Drobnjak, zaprepastio zainteresiranu domaću i stranu javnost glasajući protiv mira i humanosti, jer mu je tako zapovijedio vanjskopolitički šef Gordan Grlić Radman, a ovomu šef Andrej Plenković. Nijednom od te trojice nije palo na um da ne smiju sami odlučiti kako će RH glasati u UN-u bez konzultiranja s predsjednikom Milanovićem. Naime, Ustav RH izričito propisuje premijeru i šefu države obavezu – sukreiranja vanjske politike. Među inim sukreiranjima. I točka.

Prohibicija kritike i sve posljedice Dodikovih zakona

"Klizi li RS ka diktaturi?" – pitaju se oni koji nisu svjesni da jedina oblast kretanja RS jeste tromo gibanje iz autoritarnog režima ka naličju fasadne demokratije. To neizostavno pitanje mnogih diskusionih kružoka način je da se posveti pažnja raspravi o transformacijama režima u pravcu sofisticiranih ažuriranja i potencijalnih liberalizacija prohibicije do kojih može dovesti djelovanje „međunarodne zajednice“.

Zašto Tačno?

Shvaćate sada tko sam ja? Ja sam Ivo Anić. Čovjek koji samo hoće pisati. I pisao sam proteklih deset godina, i sve što znam jeste to da mi je duša puna ovakvih toplih priča, i da bih vam ih mogao pričati u nedogled. Rekao mi je prijatelj pisac koliko se muči s pisanjem. Kako prekraja, reže, piše otpočetka. Sve što sam ikada napisao, bilo je na prvu. Bez vraćanja da prepravim. Beskrajno sam tim užasavao moje uzore i ovim im se putem ispričavam na tome.

Viktor Ivančić: Širenje prostora gulaga

Na ideološkom i praktično-represivnom planu, pak, „demokracija“ se štiti od radikalno postavljenog zahtjeva da se demokratizira. I to čini na drastično nedemokratski način. Slično spaljivanju vještica, progoni Assangea, Snowdena i Manning predstavljaju egzemplarna kažnjavanja: okrutnost sankcija ne proizlazi iz težine „zločina“, nego iz potrebe da se upozori na sudbinu koja čeka one koji se ne podvrgavaju vladanju i koji destabiliziraju politički poredak.

Povijesna rehabilitacija Stepinca kao ideološko-vjersko-nacionalistički projekt – slučaj Ante Nazora

Ante Nazor povjesničar je s profesorskom titulom i doktoratom te ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Niie mu strano zloupotrebljavati svoju poziciju manipulativnm tumačenjem povijesnih činjenica. U najnovijem istupu na portalu Narod.hr zbog jedne rečenice o kardinalnu Alojziju Stepincu optužio je autore gimnazijskog udžbenika iz povijesti za čak tri grijeha: da sugeriraju kako je Stepinac bio zločinac, da vrijeđaju vjerske osjećaje učenika i da vrijeđaju čitavu Katoličku crkvu. Sporna rečenica je nedopustivo loše formulirana, ali nije faktografski netočna. No očito je svaki povod dobar za provođenje državnog projekta pretvaranja Stepinca u ono što nije bio. Kao i za očuvanje ideološkog-vjersko-nacionalističkog narativa kao dogme.

Naši dečki

Vladimir Matijanić u Splitu nije dobio ni hospitalizaciju, ni pregled, ni lijek, ni intervenciju Hitne pomoći. "Naši nestašni dečki" u Grčkoj su dobili i inzulin, i senzore za glukozu, i jamčevine, i putne listove, i troškove za povratak u Hrvatsku. Sve po zakonu, propisu, protokolu i etici

Na kojoj su plaži Corto Maltese i Duje Bratt plesali sirtaki?

“Hugo Pratt – o želji da se bude beskoristan” prava je poslastica, nezaobilazan svezak za svaku samosvjesnu kuću biblioteku. Ali ona nije samo to: ovdje u nas, gdje je ime Duje Bratta al pari s gospodstvom Corta Maltesea, ona je primjeren uvod u “ples slobode” što su ga na onoj plaži finim koracima poveli Duje, Corto, Alem, Hugo, i svi ostali iz boljeg svijeta ironije, sumnje, ljepote i intelektualne elegancije

Mustafa Šantić – virtuoz muzike i dobrote

Kad hoćete da za nekog provjerite koliko je „težak“, pitajte njegove saradnike ili komšije. Ako su još i generacija, ocjena će biti jednaka onoj razrednikovoj što vas je čitavu osmoljetku pratio. Dijana Šoše, pedagog i muzičar, za Mustafu kaže: “Riječ je o vrsnom muzičaru, čovjeku koji kao malo ko njeguje i čuva našu kulturnu baštinu. Izvrstan je izvođač sevdalinki, harmonikaš i klarinista. A tek što je kao čovjek i pedagog dobar…”. Isto tako govore i sve njegove komšije. I oni što ga dobro znaju, ali i oni što su ga samo kroz pjesmu, harmoniku ili sevdah upoznali