Drugog dana Susreta studenata bosnistike II

Povezani članci

• Dvadeset teza o mogućnosti i budućnosti Bosne i Hercegovine
• SDP MOSTAR: Način na koji se vrši izgradnja kolektora je sramotan
• Konstantinović, glava Kreonta i Antigonino srce
• Političke i druge zaobilaznice na autocestama BiH
• Javne osobe iz Hrvatske poručile: Dislajkam mržnju!
• Spektakularni skokovi sa Starog mosta 15. augusta

U sklopu drugog  dana Susreta studenata bosnistike II, na Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru,  gostovao je mr. Gorčin Dizdar, pri čemu su na javnoj tribini prvi put u BiH zvanično predstavljeni  dosadašnji rezultati doktorske teze na kojoj radi,  a riječ je o interdisciplinarnom proučavanju stećaka.

Gorčin je prenio utiske sa svog studijskog putovanja u Armeniju i istočnu Tursku, pokazujući višebrojne sličnosti srednjovjekovnih armenskih i bosanskih spomenika. Također, napomenuo je da je Armenija najstarija zemlja koja je primila kršćanstvo, a ne da su to Grčka ili Rim kako se to obično misli. Isto tako, kazao je kako armenska crkva nije ni katolička ni pravoslavna, već ima svoje posebnosti kao Armenska apostolska crkva.

mr. Gorčin Dizdar – Javna tribina

Mak Dizdar je istraživao stare bosanske tekstove, a upravo su stećci bili velikim dijelom inspiracije za njegovo najveće djelo, Kameni spavač. Nakon što su prisustvovali jednom nadasve impresivnom i ugodnom  susretu s mladim izdankom Makove loze, Gorčinom,  koji je nastavio tamo gdje je stao Mak i tako napravio velike korake na putu do otkrivanja tajne bosanskih stećaka, bosnisti su otputovali u Stolac, upravo direktno na naše dvije najpoznatije nekropole, Radimlju (po ukrasima) i Boljune (po natpisima).

mr. Edim Šator – Javno predavanje

Tu im je svoju magistarsku tezu predstavio mr. Edim Šator, viši asistent na Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru, govoreći o starobosanskim natpisima. Također,  u svojstvu predsjednika kulturne manifestacije „Slova Gorčina“ , Šator se osvrnuo i na veliko kulturno blago koje Stolac ima, i koje treba da se pokaže svakom, govoreći o materijalnim ostacima koje svjedoče o smjeni kultura na ovom području. Svi prisutni, pozvani su i na aktivno učešće u manifestaciji „Slovo Gorčina“, koje se svake godine održava u Stocu, a kroz koje su prošli skoro svi poznatiji i vrijedni književnici  južnoslavenskog područja, a koje mi danas izučavamo. Izmeđuostalog, spomenut je i konkurs za najbolju neobjavljenu zbirku poezije, tj. za književnu nagradu „Mak Dizdar“, koja  se svake godine dodjeljuje najuspješnijem mladom pjesniku.

prof.dr. Fahrudin Rizvanbegović

Potom su studenti posjetili naselje Begovna, u Stocu, gdje ih je domaćinski ugostio prof.dr. Fahrudin Rizvanbegović, lijepim i nadahnutim mislma, i svakako riječima.

Posjeta Makovoj hiži bila je jedna od završnih tačaka cijele manifestacije. Domaćin, Enver Dizdar, sin Maka Dizdara, govorio je o načinu rada i nastanka Hiže, o poteškoćama s kojima se susreću, ali i uspjesima u radu, kao i o budućim planovima.

Na kraju, bosnisti su obišli nekropolu Boljuni, koja je najznačajnija po najvećem broju starobosanskih natpisa.

susreti na Radimlji

Na sljedećim Susetima očekuju se gosti iz Tuzle, ili Sarajeva.

SMB