DVA DOKUMENTARCA JASNE ŠAMIĆ

Izdvajamo

• Zašto su se pobunili studenti Sarajevskog univerziteta? Ovom događaju nije posvećena ni jedna studija do sada, ni jedan dokumentarni film. Film Quo vadis 68 Pariz Sarajevo prvi je te vrste koji se bavi ovim pitanjem. Šta je s bivšim pobunjenim studentima danas? Kako objasniti da su neki demonstranti pokreta, koji je po svom karakteru kosmopolitski, i svuda u svijetu znači otvaranje, postali ne samo nacionalisti, nego i ratni zločinci? Kakve su posljedice i kakvo je naslijeđe maja '68.? Da li je studentski «san postao stvarnost»?

Povezani članci

• Gratz predstavio Zakon o sportskim dioničkim društvima: Nudimo priliku za spas sportskih klubova!
• CRTEŽ KAO TEMELJ I USKLIK
• Korona – pandemija može biti početak stvaranja jednog boljeg društva
• Dijalog na periferiji grada: Jovan Divjak – OFICIR S RUŽOM
• Život otpisanog Damaska
• Domobranstvo i lingvistika

Foto: libcom.org

Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo «La Benevolencija» u Sarajevu organizira projekciju dva dokumentarna filma Jasne Šamić, francusko-bosanske književnice, orijentaliste, prevodioca i autorice brojnih dokumentaraca i pozorišnih predstava postavljenih na scenama Pariza i Sarajeva. Prvi film posvećen je studentskoj pobuni 1968. koja obilježava 50. godišnjicu, a drugi Sarajevu i Parizu i dobu koje  nazivamo «belle époque».

Jasna Šamić  – foto: Wikimedia

«QUO VADIS 68 PARIZ SARAJEVO» 

Svima je poznato da su događaji ’68. uticali na modernu kulturu ne samo u Francuskoj, nego i cijeloj Evropi, pa i na Balkanu.

Film Quo vadis 68 Pariz Sarajevo, koji je hommage cijeloj jednoj generaciji, zahvaljujući kojoj naša planeta i jeste to što jeste, pravi paralelu između pobune studenata u Parizu, maja ’68., i studentskih nemira koji su uslijedili, juna ’68. u najvećim gradovima bivše Jugoslavije, posebno u Sarajevu.

Zašto su se pobunili studenti Sarajevskog univerziteta? Ovom događaju nije posvećena ni jedna studija do sada, ni jedan dokumentarni film. Film Quo vadis 68 Pariz Sarajevo  prvi je te vrste koji se bavi ovim pitanjem. Šta je s bivšim pobunjenim studentima danas? Kako objasniti da su neki demonstranti pokreta, koji je po svom karakteru kosmopolitski, i svuda u svijetu znači otvaranje, postali ne samo nacionalisti, nego i ratni zločinci? Kakve su posljedice i kakvo je naslijeđe maja ’68.? Da li je studentski «san postao stvarnost»?

To su neka od pitanjanja koja se postavljaju u filmu «Quo vadis 68 Pariz Sarajevo», a na koja odgovaraju brojni pariški i sarajevski učesnici Pokreta 68, među njima i ikona Pokreta 68 u Parizu, Daniel Cohn-Bendit.

Film će biti prikazan u engleskoj verziji, iako su većina ispitanika iz bivše Jugoslavije.

«1900 PARIZ SARAJEVO»

Godina je 1900. deset godina poslije, Univerzalna izložba ponovno je u Parizu. U Aleji Nacija, rezervisanoj za europske zemlje, među mnogim paviljonima Starog kontinenta, u blizini mosta Alexandera III, nalazi se bosanski paviljon. To je jedini balkanski paviljon i jedan od najcjenjenijih na izložbi. Smješten u sredini Aleje, između austrijskog i mađarskog paviljona, svjedoči o posebnom statusu Bosne u Austro-Ugarskom carstvu, ali i o tome da je u to vrijeme ova zemlja dio Europe i Zapada općenito.

Danas, kada govorimo o reintegraciji Bosne i Hercegovine u Europu, taj važan događaj trebao bi se slaviti kao znak bosanske privrženosti modernom europskom životu, prekinutom agresijom. Ovaj praznik važan je ne samo za Bosnu, već za Europu kao cjelinu.

Francuska kultura bila je veoma prisutna u Bosni u 19. stoljeću. Francuski franjevci i putnici svjedoče o tome. Naša je namjera ponovno potvrditi, ovom simboličkom gestom, veliku europsku kulturu kojoj u suštini pripadamo i oduvijek smo pripadali ne samo geografski već i kulturno, bez obzira na osmanskog osvajača koji je ostavio također traga kod nas.

Projekcija filmova bit će održana u utorak, 24. jula 2018. godine u 19.00 sati u sali Jevrejske opštine u Sarajevu, Hamdije Kreševljakovića 59.