EUROPA NAM TADA NIJE BILA DALEKO!

Gradimir Gojer
Autor/ica 18.8.2015. u 14:53

EUROPA NAM TADA NIJE BILA DALEKO!

Jedna skupna karijatida

 

Dragutin-Drago Boldin, baletni igrač stasao u sarajevskom Narodnom pozorištu, koreografsku karijeru i umjetničku slavu stjecao u europskim stvaralačkim paralelama, tvorac je najčudesnije predstave koju sam ikada vidio u Sarajevu. To je bila Orffova (Carl Orff) Carmina Burana. Tada sam, kao mladi dramaturg Drame Narodnog pozorišta Sarajevo u nekadašnjim Večernjim novinama objavio tekst pod naslovom Evropa nije daleko!

Razmišljajući o tom tekstu sjećam se detalja koji mi je dao za pravo: tih dana u Sarajevu je režirao jedan od najvećih beogradskih režisera, profesor Miroslav Belović. U noći u kojoj su izišle Večernje novine, a bilo je to vrijeme kada smo novine dočekivali oko 20 sati na sarajevskoj Titovoj ulici, Belović je, ničim izazvan, prišao mojoj malenkosti i kazao samo jednu rečenicu: „Imali ste, Gojeru, pravo, posle Carmine Burane, Evropa stvarno nije daleko“.

Ta predstava Drage Boldina ne može se okarakterizirati kao baletna predstava, o njoj se ne može govoriti niti kao o baletnom spektaklu, iako obje komponente ova predstava posjeduje. Međutim Carmina Burana ne bi bila ono što je bila u vremenu u kojem je nastala i egzistirala, da u njenu strukturu koreo-redatelj Drago Boldin nije ugradio sva sredstva suvremeniog teatra i sve ono što teatarska moć može učiniti na emotivnom i racionalnom planu preobrazbe i kultiviranja gledališta kojem se obraća. Ta predstava, osim genijalne Orfove glazbe, imala je umjetničku logistiku najviše razine u likovnoj opremi dominantne scenografije Miodraga Tabačkog i rapsodično bijele kostimografije Vanje Popović. Drago Boldin je ritamsku organizaciju predstave pogodio ne samo na tragu ritmova Orfovog genijalnog djela, već vrlo često i kontraritmovima, koje je koreografski sublimirao u čvrste i čiste ekspresivne scenske slike. Njegova predstava našla je finu mjeru između komičkog, dramskog, tragičkog, pa i lascivnog u svojim prizorima, a njen krajnji domet ocijenila je kritika i publika diljem Europe, a ne tek i samo u BiH. Dugo nakon ove predstave, odnosno nakon njenog repertoarnog trajanja bilo je govora, razgovora, zagovora i nagovora da se ponovo u Kući na Obali radi ovaj Orfov naslov. Korištenje elemenata ove predstave i fragmentarno uzimanje dijelova Orfove glazbe vrlo često je bilo neprimjereno.

Snaga genijalnosti Boldinove predstave bila je tolika da se do dana današnjeg nitko nije usudio postaviti ponovo Carminu Buranu.

Gradimir Gojer
Autor/ica 18.8.2015. u 14:53