ISTOVREMENO HOMMAGE PREDRAGU MATVEJEVIĆU U MOSTARU I TRSTU

Povezani članci

• Stav GS-a Mostar o Uniji studenata Univerziteta “Džemal Bijedić”
• Sraman odnos sarajevskog univerziteta prema prof. Zdravku Grebi: JA SAM REKTOR ŠKRIJELJ, ŠTA ĆE GREBO
• FANTAZIJE NA PLATNIMA
• Filmovi koji propituju, a ne daju jednostavne odgovore
• Na sceni SARTR-a predstava ‘Istina ili izazov’ o iskustvu odrastanja i postgeneracijskim traumama
• Koncert turske tradicionalne muzike u Mostaru

U želji da ukaže na obim odjeka smrti akademika Predraga Matvejevića u printanim i elektronskim medijima, te način na koji je ta vijest popraćena, novinar i publicista Zlatko Serdarević priredio je izložbu dokumentarne građe u kongresnoj dvorani Hotela Bristol.

Na petnaest panela prezentirano je stotinu izložaka preko kojih se mogu pratiti medijske reakcije u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i susjednoj Italiji. Zahvaljujući intenzivnoj komunikaciji sa organizatorima hommaga u Italiji, autor je uspio doći do dragocjenih reakcija u tamošnjoj štampi. Može se zaključiti da je domaća štampa profesionalno obavila svoj zadatak u tom cilju, što se vidi po brojnosti izloženih eksponata koje je autor za ovu priliku izložio. U Italiji je odjek bio daleko veći. Uspostavljen je „most“ i koordinirano su tekle pripreme za jednovremeno održavanje hommagea. U Trstu je hommage priređen u auli Magna della Seuola Interpreti a prije svega zahvaljujući agilnosti Melite Rihter koja je uspjela okupiti impresivan broj učesnika. Svoje impresije iznijeli su profesori sa univerziteta u Trstu, Zagrebu, Beogradu i Ljubljani, zatim članovi PEN klubova iz Trsta, Zagreba i Ljubljane, pisci iz tršćanske Grupe 85, Sarajeva i Rima. Njima su se pridružili gradonačelnici nekoliko italijanskih gradova. Po svemu sudeći to je bio veličanstven skup kojim je emaniran odnos i poštovanje italijanskih intelektualaca prema djelu i liku Predraga Matvejevića.

Upravo je na otvaranju izložbe u Mostaru ove detalje iznio autor izložbe Zlatko Serdarević podsjetivši kako je u Predragovom rodnom gradu jedino Centar za mir i multietničku saradnju nedavno održao hommage.

– Da nije bilo tog sjećanja grad Mostar bi ostao potpuno nijem na smrt jedne evropske gromade-elitnog intelektualca, koji je krajem prošle godine nominovan za Nobelovu nagradu za mir. To vrlo ilustrativno oslikava stanje u kome se grad nalazi. Poodavno ovdje više ne važi ona uzrečica: „U Mostaru ne reci da si učen.“ To je već istorija. Između ostalog ova izložba ima za cilj da ukaže na vrijednosti, kvalitet i značaj našeg sugrađanina  kome se trebamo sa mnogo pijeteta neprestano vraćati i upoznavati se sa njegovom impresivnim djelom, akcentirao je u obraćanju autor izložbe.

Pred velikim brojem posjetilaca, podsjetio je na Predragovu upućenost na vrijednosti Mostara koje je često afirmisao u svijetu.

– Uvijek je isticao vrijednosti multinacionalne strukture Mostara, dobrosusjedske odnose i bogatstvo različitosti koje su Mostarci ljubomorno čuvali i njegovali. Tvrdio je da Mostar predstavlja mali Jerusalem sa bogomoljama sve četiri konfesije koncentisanim na vrlo uskom gradskom području. Ukazivao je na tragediju Mostara koja mu se desila tokom posljednje ratne kataklizme. U tim vremenima Matvejević je izdašno pomagao Mostarce bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost ostajući dosljedan svojoj ideji i moralnim regulama. Nažalost, grad,  institucije,  ustanove, kvazi intelektualci, društva i pojedinci,  ostali su potpuno nijemi na vijest o njegovoj smrti, kao da je riječ o anonimusu a ne evropskom intelektualcu. Osim Centra za mir i Univerziteta „Džemal Bijedić“, svi drugi su ostali nijemi. Ostao je muk kao refleks predaje, anemije duha i atrofije svijesti, kazao je Serdarević, nakon čega je podsjetio na referentne činjenice iz njegovog životopisa.

Na izložbi je predstavljan portret Matvejevića koga je uradio umjetnik Sead Vladović Guče. Tu je i plakat iz Italije sa hommagea na kome se vidi svetionik na koga se naslonio Matvejević. Očita asocijacija da oboje čine jedinstven svetionik.

Izložene su osmrtnice objavljene u novinama iz BiH i Hrvatske kao i izvještaji sa hommagea u Mostaru, Zagrebu i Italiji.

Enisa Bukvić, koja je u Rimu učvrstila prijateljstvo sa Predragom kazala je kako je uvijek imao razumijevanje za naše izbjeglice, da je pomagao na razne načine i shvatao njihovu nezavidnu situaciju. Ona je dala značajan udio u povezivanju autora izložbe sa Italijanima.