Neiskorištene prostorne blagodeti

Gradimir Gojer
Autor 15.6.2017. u 11:21

Neiskorištene prostorne blagodeti

Od kada sam davnih studentskih dana sa grupom mostarskih prijatelja i kulturnih entuzijasta u Mostaru koncipirao manifestaciju I pod pećinom svjetla redali su se brojni pokušaji stvaranja ozbiljne ljetne festivalske manifestacije, koja bi imala segmente umjetničkoga prikazivanja dramskog programa, muzičkih djelatnosti kao i scenskih djelatnosti uopće…

Ovaj tekst nije podsjetnica na brojne pokušaje festivalskih manifestacija, ali jeste mnogo više od toga… Mogao sam ga, naravno, koncipirati i kao pismo vječitom mostarskom gradonačelniku Bešliću, ali moje namjere su i ovom prigodom, tek, još jedanput upozoriti na kulturni, ali ne manje i turistički potencijal, koji leži neiskorišten u gradu na Neretvi…

Pobrojati atraktivne prostore stare mostarske jezgre, potom više nego scenskim djelatnostima primjerene plohe diljem Mostara,  ali i njegovih predgrađa i okolice, već bi bilo dostatno da se jarko vidi violencija tih prostora, koji očekuju da budu prostornim protagonistima ozbiljnog festivalskog događanja….

Odavno snivam da uz ljepoticu Radobolju, a počevši na lokalitetima pjesnikovoga Cima, razvihorim rukavce Huminoga lirskoga romana Grozdanin kikot, pretvarajući ga u dramsku poemu o vječitim ljubavnicima Grozdanu i Grozdani…

Jednako promišljam i sjajni prostor Blagajskih lokaliteta.

Da ne pominjem prostore i trgiće u starom dijelu Mostara, koji, svaki za sebe, otvaraju mogućnosti dramskih izvedbi, ali i koncerata na otvorenom…

Naravno, sve ovo pod uvjetom da se ujedine svi umjetnički potencijali Mostara, u nekim slučajevima  pojačani i umjetnicima koji Mostar osjećaju kao svoj grad i prijestolnicu bh. umjetnosti…

Posebno zanimljivim čini se lokalitet u Starom gradu pred jednim od islamskih vjerskih objekata, možda najatraktivnijim na otvorenoj pozornici ispred Taphane. Recimo, ovo je idealno mjesto za praizvedbu opere Mjesečina endeluske noći Đele Jusića, prema libretu pjesnika i dramatičara Džemaludina Latića.

Mostarske dženetske bašče i cvjetni perivoji uz Neretvu i Radobolju idealni su prostori za najrazličitije vrste poetskoga teatra, ali i večeri poezije koje tek imaju namjeru čitanjem versa ugoditi uhu i srcu ljubitelja pisane lijepe riječi…

Mostar, grad pjesništva i vrsnih slikara, očekuje u svojim atraktivnim ambijentima i potpuno nove sinkretske oblike umjetničkoga izričaja na otvorenom.

Produženje umjetničke sezone na ljetnje mjesece u ovom gradu je potreba i tvorački, ali i turistički imperativ!

Od čekanja nema ništa. Valja žurno djelati.

Svojevrsno bogatstvo velikih kulturno-turističkih potencijala je na dohvat ruke, samo ga treba iskoristiti.

Gradimir Gojer
Autor 15.6.2017. u 11:21