Promocija knjige Gorana Sarića u Mostaru: Nemamo pravo šutjeti o ratnoj prošlosti

tačno.net
Autor/ica 20.3.2014. u 09:53

Promocija knjige Gorana Sarića u Mostaru: Nemamo pravo šutjeti o ratnoj prošlosti

U prepunoj dvorani Muzičkog centra Pavaroti u Mostaru u organizaciji portala tacno.net i nevladine organizacije  Gariwo održana je promocija knjige Gorana Sarića “Lijepo gore klasici marksizma – ratni dnevnik”. Izdavač knjige je  ‘Gariwo’ kojoj je ovo 20 knjiga.

Svetlana Broz direktorica Gariwa  kazala je između ostalog,  kako je malo tako čestito i pošteno napisanih knjiga pomoću kojih nove generacije mogu učiti što se događalo na prostorima koje Sarić opisuje, a ne da podliježu dnevno-političkim manipulacijama onih koji su često bivali i ratni zločinci i profiteri te, čak i u ratnim vremenima, zloupotrebljavali građane za vlastite interese.

Svetlana Broz

Knjiga za mene predstavlja jedan važan dokument, ne samo zbog toga što je dobro napisana, već i kao jedan važan sociološko – antropološki dokument, na kojem će se nove generacije učiti što se zapravo događalo na prostoru koji Goran opisuje u svojoj knjizi“, kazala je Broz.

Amer Tikveša

Na promociji nove Sarićeve knjige, uz Svetlanu Broz, govorili su Amer Tikveša, Enver Kazaz, Gradimir Gojer i autor.

“On govori o ubistvu porodice Golubović, zločinu nad Srbima u Bradini, maltretiranju logoraša srpske i hrvatske nacionalnosti po konjičkim kazamatima i brojnim drugim stvarima koje su nikad oprana mrlja na savjesti kako Konjica tako i onog dijela BiH odakle je dolazilo i dolazi najviše glasova za njen opstanak i njenu multietničnost. Iz Sarićevog pisma možemo itekako nazrijeti da je na toj strani dio vojnih, policijskih i političkih struktura itekako radio na etničkom čišćenju, nešto više sofisticiranom nego što se to dešavalo na srpskoj i hrvatskoj strani, ali gotovo jednako učinkovitom”, kazao je između ostalog Amer Tikveša.

“Posebno je zanimljivo citiranje pisama Lazara Drljače, slikara osobenjaka, koji je više decenija svog života proveo u Šantića vili u selu Borci, gdje je i Boračko jezero. Drljača je to mjesto odabrao kao topos raja na zemlji. U ratu to mjesto postaje topos pakla odakle četnička armada bljuje vatru na stanovnike Konjica, zatočenike njihovog zla. Odlomci iz pisama Lazara Drljače te ratni autorovi zapisi tu korespondiraju kao dijalog ta dva toposa smještena na istom mjestu ali u različitim vremenima te istovremeno kao dijalog ta dva vremena, onog „kad je Bog po zemlji hodao“, kako autor na jednom mjestu kaže, te onog kad je Bog, kao označitelj za metafizičko dobro, protjeran sa zemlje.”

Enver Kazaz

“Nekoliko vrsnih, potresnih detalja donosi ovaj dnevnik. Jedan od njih je svakako onaj u kojem se opisuju zločini nad Srbima, koji su ostali u Konjicu, iako ih je Kradžićeva ideološka nomenklatura pozivala da se pridruže ubilačkoj moći koja je napala ovaj prelijepi grad na obalama Neretve. (…) Sarićev dnevnik  preko ovakvih detalja funkcioniše kao mnemotop koji u našu svijest priziva i druge slične zločine (…) Poricanje takvih i sličnih zločina nije tek puko etičko pitanje, već ono posvjedočuje karakter institucionaliziranog društvenog pamćenja s ciljem da se stvori slika o apsolutno nevinoj, etički neupitnoj Armiji BiH i njenim pripadnicima i da se Bošnjaci predstave kao stalne svepovijesne žrtve drugih. Na taj način bošnjačka želi ostvariti moralnu nadmoć nad drugim nacionalističkim ideologijama i pribaviti sebi moralno opravdanje za mentalnu, lobotomiziranu okupaciju svojih podanika.”

Enver Kazaz je naglasio  da je bošnjačko vojno i političko rukovodstvo multietničku Armiju BiH sredinom rata pretvorilo u vojsku jednog naroda i jedne religije. On je uz ostalo podsjetio i kako današnje bh. elite o proteklom ratu govore da “treba pamtiti kako se ne bi ponovilo”. Međutim, dodao je, narodi tako pamte ideološke interpretacije rata, koje proizvode medijske, religijske, političke i kvazi-akademske elite.

Gradimir Gojer

“Ovo je knjiga istine koja ne retušira ratnu stvarnost ona govori o tome da su zločini bili na sve tri strane a ne samo na jednoj strani kako u BiH govore, kazao je Gradimir Gojer.

Goran Sarić

Ratni dnevnik Gorana Sarića plijeni i kao literatura i kao svjedočenje. Ona je svjedočanstvo o dešavanjima u gradu Konjicu za vrijeme rata. Objektivno viđenje sva tri naroda izdavajaju ovo djelo po iskrenošću od drugih. Svi prisutni su dobili knjigu besplatno.

“To je moja istina i za sve greške u ovoj knjizi odgovaram ja. Ova knjiga nije napisana ideološki i nije joj namjera da bilo koju stranu osim samo običnog čovjeka sačuva. Komšije susjeda prijatelja i mene su dobri ljudi sačuvali da stojim ovdje i da vam pričam”, kazao je autor knjige Goran Sarić.

Galerija slika

tačno.net
Autor/ica 20.3.2014. u 09:53