Senja Perunović: Moment u historiji

tačno.net
Autor/ica 24.3.2016. u 11:19

Senja Perunović: Moment u historiji

Tek sam ušla u institut/muzej, u svijetlu prostoriju u staklu gdje kupujem ulaznicu. Na izožbi sam Walid Raad-a, umjetnika porijeklom iz Libanona, u Institutu za suvremenu umjetnost u Bostonu.  Moćna stvar. Drugom prilikom ću više o tome; ipak, par riječi ću o izložbi dva-tri reda kasnije.

Službenik me informira o cijeni ulaznice (studenti, stariji, ostalo građanstvo); pita jesam li tu prvi put, da;  odakle sam, ‘From the former Yugoslavia’.  Počinje ćaskanje, mislim. On Amer, ja sa akcentom, pa oboje očekujemo nesto ‘novo’.  Očekujem i pitanje: ‘Iz kojeg dijela bivše Jugoslavije?’  koje 100%, dobro, 93%  slijedi nakon takvog odgovora.  Ali službenik se ponovo zagledao u svoju kompjutersku tastaturu i piše.  Pitam, ‘Upisali ste the former Yugoslavia?’, on potvrđuje.  Gledam pomalo iznenađena, ne događa se svaki dan da netko, ili nešto kao što je muzej, momentalno razumije da svakodnevna obična činjenica može imati formu paradoksa. Npr. kad zemlja ne postoji ali postoje ljudi koji su u njoj živjeli i koji su za nju vezani iz raznih razloga i citiraju je (makar ponekad) kao zemlju svog porijekla.  Službenik je upisao bivša Jugoslavija. Kaže, to je za potrebe njihove statistike.  Prepoznajem da mi je drago.  Može se reći: ‘Tako je bivša Jugoslavija ušla u anale Instituta za suvremenu umjetnost u Bostonu’.  Dobro, možda ne u anale, ali u njihovu statistiku, svakako.  Koja prema trenutnoj postavci djela Walida Raada-a, može komotno biti smatrana dokumentiranom historijom. Bivša, socijalistička Jugoslavija nije samo u mom sjećanju, eto je u historiji Bostonskog muzeja.  Što se zbilo?  Upravo je nastao jedan dokumentirani moment povijesti.

walid-raad-115

Raad-ov umjetnički doprinos Institut za suvremenu umjetnost karakterizira kao inovativni prodor u fotografiji, videu, skulpturi, performansu.  On je jedan od vodećih suvremenih umjetnika svijeta, koji kroz svoj umjetnički izraz istražuje “punost” istine u dokumentima i službenoj historiji.  Doza satire, nekad očita, nekad suptilna, dio je Raad-ovog opusa koji se u velikoj mjeri odnosi na rat u Libanonu 1975-1991.

Jednan je njegov rad kompozicija od desetetak manjih uokvirenih slika/“analiza” trke konja, sa novinskom sličicom trke i aritmetičkim, geometrijskim i tekstualnim “podacima” u svakoj od njih. Slike sadrže podatke o imaginarnom autoru koji je predstavljen kao povjesničar/ historičar.  Taj autor opisuje sebe, između ostalog, kao bogobojažljivog historičara koji je vegeterijanac i ne baš vješt sa ženskim svijetom, a i seksualno ne sasvim adekvatan ili aktivan.  Osvježavajuće u ovom preseksualiziranom svijetu. Također, tko mari?!

tačno.net
Autor/ica 24.3.2016. u 11:19