ŠNAJDER I PLEVNEŠ – I NACIONALNO I INTERNACIONALNO

Gradimir Gojer
Autor/ica 28.11.2017. u 16:23

ŠNAJDER I PLEVNEŠ – I NACIONALNO I INTERNACIONALNO

Dugo je već na duhovnom prostoru negdanje Jugoslavije pogubljen žanr politički angažirane dramatike…

Bježanje od izravnoga angažmana kroz dramski oblik književnoga izričaja zamijenile su u neku ruku pseudonacionalne i pseudopovijesne dramatske tvorevine, a reakcija suvremenih dramskih pisaca na sve prisutniju socijalnu bijedu, egzistencijalne probleme, o nacionalizmima i separatizmima da i ne zborim, gotovo da ne postoji, jer za suvremene dramatičare ove teme očito jesu terra incognita?!

Jedan snažan trend političkog kazališta itekako bi uticao na mijenjanje svijesti gledatelja, a posljedično tomu i na ubrzane promjene u postsocijalističkim društvima zemalja nastalih raspadom Jugoslavije. No, nažalost dramatika na ovim prostorima nije suštinski zasjekla u politički ranjiva tkiva zemalja Zapadnog Balkana… Evidentno je da smo daleko od pojave nekog novog Miroslava Krleže…

Ono što je na ovom planu dramskog stvaralaštva najbolje ispisano nalazi se na listinama dvojice naših suvremenika, skopsko-pariškog pjesnika drame Jordana Plevneša i hrvatskog autora Slobodana Šnajdera.

Njihovo dramsko pismo, da nabrojim tek karakteristična djela: Hrvatski Faust, Gamlet, Zmijski svlak (Šnajder), Erigon, Podzemna republika, Jedan čovjek, jedna žena, Macedoniše cuštende.

(Plevneš), više nego jarko iskazuje pretvorbu njihovog agensa i reakcije originalnim literarnim inspirativom na povijesno kataklizmične prilike i prilično apokaliptičnu stvarnost danas na Balkanu…

Ali ono što je najbitnije za rukopise dvojice dramatičara, što bi moralo krasiti djelo svakog istinski angažiranog dramatičara, njihovo je izvođenje tema i problema iz balkanskog u europski kontekst…

I Plevneš i Šnajder ne uzmiču pred ovom našom životno surovom zbiljom potresanom stalnim političkim i politikantskim neuralgijama, ali oni hrabro svoje tekstove inkorporiraju stilemama svoga dramskog pisma u europske kontekste.

Zato su dragocjeni jer imaju koliko nacionalno toliko i internacionalno vrijedne dramske opuse.

Gradimir Gojer
Autor/ica 28.11.2017. u 16:23