Reportaža iz Nevesinja: Zašto proslava 9. januara nije okupila ni 200 ljudi?

Kako su Nevesinjci proslavili 9. januar? Pored centralnog i najposjećenijeg događaja večeri, prenosa utakmice Partizan - Fenerbahçe, zvanični ceremonijalni program, koncert etno pjevačice Branke Zečević, polaganje cvijeća na orunule spomenike te defile par automobila sa tablicama Republike Srpske nisu privukli značajan broj stanovnika ovog hercegovačkog grada.

foto: tačno.net

Koji minut poslije 19 sati u jednom od kultnih nevesinjska kafića počinje prenos uživo događaja broj jedan zakazanog za 9. januar: utakmica Partizan – Fenerbahçe.

Za to vrijeme navijači Crvene Zvezde u porti Sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg u Nevesinju tokom koncerta etno pjevačice Branke Zečević priredili su bakljadu u čast proslave 9. januara.

Odmah poslije vatrometa, iz porte hrama čut će se skandiranje: „Ra-tko Mla-dić“. Da li će to biti navijači Crvene Zvezde ili neki drugi klinci, to po svemu sudeći nije previše bitno.

Vatromet povodom 9. januara neće prekinuti pažnju navijača Partizana, ni veoma tešku atmosferu koja vlada u kultnom nevesinjskom kafiću…

Ni emitovanje songova Baje Malog Knindže neće zadržati okupljenje u porti hrama nakon koncerta etno pjevačice Branke Zečević, kao što isti songovi istog „renomiranog izvođača“ reprodukovani na istom mjestu neće privući pažnju građanki i građana tokom cijelog tog dana.

Proslava 9. januara u porti Sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg okupiće tek petinu ljudi koju je okupila liturgija na Badnje veče.

Iako je Milenko Avdalović, načelnik opštine, tokom Badnje večeri pozvao okupljene da se u istom broju odazovu i „trećeg dana Božića“, povodom proslave Dana RS, temperatura od -3.5 stepena Celzijusa (ili neki drugi razlozi) neće dozvoliti okupljanje istog broja ljudi.

Da li se okupljanje istog broja ljudi povodom 9. januara činilo nemogućim? Jeste.

Povodom proslave krsne slave RS i dana RS sveštenik Mladen Čalija istakao je da se srpskom narodu ništa ne dešava slučajno, tako da slava Republike Srpske nije slučajno i slava Svetog arhiđakona Stefana.

“Najbolje ćemo zaštititi Republiku Srpsku ako živimo život koji je Arhiđakon Stefan živio i ako ga krase vrijednosti koje hrišćanstvo vijekovima krase”, rekao je Čalija.

Dodao je da u srcima ljudi treba zadržati ono za što su mnogi životi dali, jer će samo na taj način biti smisleno i blagoslovljeno živjeti.

Čestitajući Dan Republike Srpske, načelnik Milenko Avdalović pozvao je građane da pokažu snagu i čeličnu volju, kao što su pokazali 1992. godine.

“Danas je 32. rođendan Republike Srpske i uprkos hladnoći, naša srca će večeras biti topla jer volimo Republiku Srpsku i zato što nemamo drugu domovinu”, rekao je Avdalović.

Ranije tokom dana, načelnik opštine i predstavnici boračkih organizacija položili su vijence na spomenik na Trgu Slobode. Na ploči je, prema zvaničnoj politici sjećanja i kulturi pamćenja, dopisan i odbrambeno-otadžbinski rat kao slijed nevesinjskih pušaka u istoriji.

Kada bi se proslava 9. januara prepisivala iz Banjaluke, administrativnog centra RS, tada bi se cvijeće položilo i na spomen obilježje Narodno-oslobodilačkoj borbi (NOB). Bio bi to čin kojim bi se – kao što je to slučaj u narativu vlasti entiteta RS –partizanska pobjeda pripisivala isključivo srpskom narodu, i tako markirala u prostoru.

Umjesto cvijeća na Partizanskom groblju u Nevesinju vidljiv je vandalski čin koji nije saniran. Nepoznati počinioci docrtali su mete (Ili grudi?) na skulpturi Blagoja Parovića Šmita.

Riječ je o skulpturi koja je s glavnog gradskog trga u Nevesinju uklonjena prije nekoliko godina, kako bi se na tom trgu postavilo spomen obilježje nevesinjskim puškama.

Proslava 9. januara u Nevesinju protekla je uz svega nekoliko istaknutih zastava Republike Srpske i Republike Srbije na kućama u širem centru grada, i nekoliko zastava u glavnoj šetališnoj ulici. Zastavu Republike Srpske istakao je i trgovinski lanac „Konzum“.

Zastavu je istakao i preduzetnik Guo Yong Jie, ali zastavu Republike Srbije.

Zastavu nisu istakle, međutim, političke stranke.

S obzirom da je dan bio neradni, na gradskoj pijaci nije bilo ni prodavaca, ni robe ni mušterija. Mogao se na zidu iza praznih tezgi vidjeti samo stencil Ratku Mladiću, ratnom zločincu osuđenom zbog genocida i udruženog zločinačkog poduhvata. To je stencil koji gradske vlasti nisu uklonile u proteklom vremenu.

Spektakularna proslava 9. januara završila je lijepljenjem takozvanih tablica Republike Srpske na svega nekoliko automobila koji su potom defilovali gradskim ulicama.

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
Ljupko Mišeljić

Ljupko Mišeljić

VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI
U vrijeme kada je Milorad Dodik suočen s nikad većim sankcijama, optužnicama i mogućim novim istragama, te teškom finansijskom situacijom u entitetu kojim suvereno vlada,...