Uz obljetnicu Božice Jelušić: OTKUP OD BIOGRAFIJE

Autor/ica 👤tačno.net 13.10.2016. u 13:13

Povezani članci

Naša autorica, pjesnikinja Božica Jelušić (16.10.1951), proslavlja dvostruku obljetnicu: 65 godina života i 45 godina stvaranja vlastite književnosti. Pridružujemo se čestitkama njezinim tekstom koji je objavljen 2014. g.

OTKUP OD BIOGRAFIJE

Nema otkupa od biografije, ni pod kojim uvjetima.

Uzalud povlačimo crtice, nanosimo slojeve boje, lupkamo po tipkovnici i nižemo mudre rečenice i skladne stihove, u nadi da će baš NAS zaobići bilo koje prokletstvo, da ćemo ispuniti koncept jednog urednog građanskog života, ostavljući pri tom trag u stvaralaštvu, humanizmu, znanosti, politici, javnom životu,industriji zabave, borbi za bolji svijet. To jednostavno ne postoji. Ako si vješto zaobišao ponor droge, alkohola, neuredna života, opasnosti pogiblje, lomove u braku i izvan njega, razočaranja u sustav i intelektualnu zajednicu, ako te mimoišla kakva teška bolest i dugotrajno liječenje, javna sramota ili poslovni krah, možeš biti siguran da još negdje čeka neka toljaga da ti raskoli glavu, u momentu kad rastreseno zalaziš za poznati ugao gradića gdje si proveo maltene cijeli život.

Velika djela i osebujni životi imaju visoku cijenu. Ni najveći mangupi ne uspjevaju je izbjeći. Kažu da je Mallarme bio uredan gospodin profesor, pravi službenički mentalitet, a Rimbaud pustolov i poročni luđak, pa su ipak postali podjednako slavni. Ne dajem za to ni probušena novčića: samo se nitko nije potrudio otkriti Mallarmeovu tajnu boljku, rekla bih. Primjerice, Villon je bio sjecikesa i protuha, Michelangello muškoljub, Tolstoja je kinjila manična i ljubomorna žena, Wilde je skandalima podgrijavao fantaziju i dočepao se zatvora, Kafka je zazirao od oca i bio nesretan u ljubavi, Krleža je imao kompleks sveznadara, Nazor pisao laude Poglavniku pa pod stare dane odmetnuo se u partizane, pateći za svojom zasluženom udobnošću. Maria Tanase pila je kao smuk, Cohen je spiskao bogatstvo na žene i poroke. U svijetu glamura i zabave, Bardot je bila promiskuitetna, Monroe patila od poremećaja osobnosti, Dean je bio suicidalan, Jackson je htio zguliti sa sebe crnu kožu i sve što uz nju ide, a nekoliko desetaka njih, kojih se nasumce možemo sjetiti, naprosto je završilo u umobolnicama, ne imajući snage nositi se sa usudom i dodijeljenom karmom.

Ima li djela u slobodi i miru, u opuštenosti i zakrilnosti provincijskog života?

Nema, zasigurno. Provincija je placebo, djeluje samo na vrlo kratke pruge, dok uživaš u krajoliku, vrtu, uspomenama ili malim pothvatima, a zatim opet-kušaš otrove zavisti, trača,igre klanova i interesnih grupa, zatupljenost i potkupljivost medija, podmetanja, teror mediokriteta. Ako previše “odskočiš”, tu su denuncijanti, stranački fanatici,moralisti i religiozni redočinitelji: iskusit ćeš zavjeru šutnje oko svega što napraviš i stvoriš, čime te naprosto žele obeshrabriti, zbrisati, pomnožiti s nulom, dati ti UPUTNICU ZA STRANPUTICU, kojom ćeš na kraju doći do svoje zakonite propasti, nekog bunara u koji se simbolično bacaš, te poput kamena, navlačiš na sebe mahovinu zaborava, tišinu, neku slatkogorku nadu da je Roethke bio u pravu, zapisujući:

Govori li moje tijelo?
Ja dišem ono što jesam:
Prva i posljednja od svih stvari.
Kraj grobova velikana
Čak i kamenje govori.

(Flora Green, 30. srpnja 2014.)

Božica Jelušić (Pitomača, 16. prosinca 1951.), hrvatska pjesnikinja. Završila je studijhrvatskoga i engleskoga jezika. Bavila se pedagoškim radom, novinarstvom, kulturnom animacijom i galerijskom djelatnošću. Od mladosti piše poeziju i prozu. Objavila je četrdesetak knjiga, od kojih su djeci namijenjene zbirka pjesama Zmaj od papira i poetsko-prozna knjiga Po mjeri cvijeta te prozne knjige “Bakomat”, “Priča o Jakovu Oblaku” i edukativna zbirka priča i pjesama o drveću “Pogled stablu”. Izabrane pjesme za djecu nalaze se u knjizi “Ljestve od svile”. Od ostalih naslova poznati su: ”Riječ kao lijepo stablo” (pjesme), “Kopernikovo poglavlje” (poezija),”Belladonna” (mapa s grafikama Gordane Špoljar-Andrašić), “Libela” (poezija), “Rukavica soneta” (soneti), “Zimzelen” (izabrane pjesme),”Stolisnik” (pjesme) “Flauta u inju” (izabrane pjesme), ”Arielirika” (pjesme, “SLOVOSTAJ” (mozaički tekstovi)) te kajkavske zbirke:”Meštri, meštrije”, “Nočna steza” i “Štorga”.Esejistički tekstovi skupljeni su u knjigama: “Herz desetka”, “Znak na zemlji” (likovne umjetnosti), “Od cintora do cybera” (o kajkavskoj književnosti). Objavila desetak likovnih monografija i monografskih kataloga o likovnim umjetnicima (Lacković, Horvat, Topljak, Tomerlin, Ivanišević, Švegović-Budaj i dr.) Kao nositeljica Fulbrightove stipendije boravila u SAD- u, na University of Washington, Seattle. Povodom toga objavljuje knjigu putopisa Okrhak kontinenta 1989. godine. Objavila je roman prvijenac “OKRHAK KONTINENTA” u izdanju MH Đurđevac (sunakladnik “Baltazar” Koprivnica”, 2014.) te knjigu razgovora o književnosti i društvenom životu “ŽIVOT KAO KNJIGA” (autor: Mladen Pavković, vl. naklada, Koprivnica, 2014.). Kao suradnica listova i časopisa za mladež, objavila je više od osamsto tekstova, različita sadržaja. Prevodi s engleskoga i njemačkoga jezika, crta, recitira. Za biblioteku “Nobelovci” (ŠK Zagreb) prevela je poeziju W. B. Yeatsa. Aktivno se bavi ekologijom a najveći dio vremena posvećuje prirodi i unuku Leu Filipu. “Djeca su kao žirevi”, kaže književnica i dodaje, “svaki od njih može izrasti u gorostasan hrast, i zbog toga ih moramo voljeti, poštovati, diviti im se od prvog dana kad uđu u naš svijet.” Priče i pjesme sakupljene u knjizi “Pogled stablu”, malen su prilog “duhovne hrane” za buduće graditelje i čuvare jedinog i najljepšeg svijeta koji poznajemo. Zastupljena je u trideset i pet antologija na hrvatskom i stranim jezicima, te u školskoj lektiri i čitankama za sve razrede osmogodišnjeg školovanja u RH. Neka njena djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska. Živi i radi u Đurđevcu.