Amer Zagorčić: Sve vlade u kojima je učestvovao SDP bile su najbolje vlade od rata do danas!

Povezani članci

• Zija Dizdarević: ZAVNOBiH – obezvrijeđena dragocjenost
• MOSTARSKI (NE)IZBORI
• Vehid Šehić na diskusiji u Mostaru
• Gdje se vozi mulj s pročistača otpadnih voda u Mostaru?
• Oda radosti u Modriči
• Crowdfunding kampanja za album ”Kovilje”

NVO Agencija za političko komuniciranje “Polis” u svom projektu predstavljanja kandidata na predstojećim izborima donosi razgovor sa Amerom Zagorčićem, ministrom privrede u Vladi HNK i kandidatom SDP-a za Skupštinu HNK.

U javnosti vas smatraju dobrim i poštenim čovjekom, je li takvome mjesto u politici, jeste li se pokajali što ste ušli u politiku?

Svakom čovjeku, a posebno političaru, godi kada čuje ovakve ocjene od ljudi koji nisu uključeni u politiku jer potvrđuju da rad nije bio uzaludan. Kada radite bilo koji posao, a u kojem svakodnevno nailazite na nerješive probleme, bude teških trenutaka i situacija u kojima pomislite „Što je meni ovo trebalo?“. I pored svega, nisam se pokajao jer mislim da je dužnost svih nas da se bavimo politikom jer bavili se ili ne bavili politikom, politika se uvijek bavi svima nama. Ako neko hoće da pravi promjene onda se mora pokrenuti i uključiti i mora biti spreman preuzeti odgovornost. To je ključna stvar.

Smatrate li da je SDP mogao više da uradi u proteklom mandatu, koje su to “slabe karike” SDP-a?

Uvijek i u svakoj situaciji se može uraditi više i nikada se ne smijemo zadovoljiti postignutim. Uradili smo mnogo dobrih i velikih stvari, koje su nekada graničile i sa mogućim, ali uvijek moramo težiti da uradimo još više. Ne bih neke stvari nazvao „slabim karikama“ SDP-a. Radije ću reći da smo napravili određene greške u toku svog mandata jer i mi smo samo ljudi. Za te greške smo spremni snositi odgovornost, ali isto tako nadamo se da će narod prepoznati da su sve vlade u kojima je učestvovao SDP bile najbolje vlade od rata do danas. To su vlade koje su uradile najviše posla. Sigurno je da smo u svemu što smo radili imali najbolje namjere po građane ove zemlje, po socijalno ugrožene, nezaposlene, invalide, borce, radničku klasu…

Mnogi su Vam spočitavali na početku Vašeg mandata da nemate dovoljno iskustva da biste vodili ministarstvo privrede, je li iskustvo presudno da bi se bilo uspješan ministar, ili je to nešto sasvim drugo?

Ja se nadam da će biti pošteni pa priznati da je po svim statistikama Ministarstvo privrede HNK, kojem sam na čelu, uradilo najviše posla od svih ministarstava. Mladi ljudi pokreću svijet, a politika je takva da će vam uvijek naći nešto da bi vas napadali.  Neka o meni govore moja djela i neka o meni govore privrednici. Ilustracije radi, u zemljama u okruženju je konstantan pad zaposlenosti, a u HNK se od ulaska SDP-a u Vladu HNK broj zaposlenih povećao za skoro 6%. Da bi ste bili uspješni u bilo kojem poslu potrebno je da prije svega imate želju i entuzijazam da radite taj posao. U ovom poslu je potrebno i da volite i razumijete ljude i da uvijek čovjeka stavljate na prvo mjesto prioriteta. Također je od iznimne važnosti da se ne plašite pametnih i sposobnih ljudi i da ljudima omogućite da slobodno iznesu svoje mišljenje, čak i kada se ne slažu sa vama. Najvažnije je da se ne okružite onima koji će samo da vas tapšu po ramenu i da vam klimaju glavom i to važi za bilo koji posao.

Statistike govore da preko 80% mladih ljudi želi da napusti BiH, ima li nade za nas, gdje je vi vidite, šta je rješenje?

Ne postoje situacije koje su beznadežne. Sve je na ljudima i njihovoj organizaciji. Mi prvo treba da počnemo voliti sebe. Treba da stanemo uspravno i svaki pojedinac u ovoj zemlji, ujutru kada se probudi, treba da se zapita: „Šta ja to danas mogu da uradim za sebe?“. Sve dok čekamo i dok se pitamo šta to neko drugi može da uradi za nas mi ćemo i kao pojedinci i kao društvo imati problem. Mladi ljudi prije svega moraju shvatiti odmah i sada da se tokom svog školovanja trebaju utrkivati za znanjem, a ne za diplomom. Diploma je papir koji govori da ste uspješno završili određeni nivo obrazovanja. Ona sama po sebi ne garantuje posao i egzistenciju vašoj porodici. To garantuje samo vaše znanje. Drugi cilj koji mladi ljudi treba da postave pred sebe je taj da ako već ne mogu da nađu posao onda treba da ga stvore sami. Kada počnemo kao pojedinci razmišljati na taj način imaćemo i više poduzetničkog duha i više volje i više samopouzdanja, a i pojaviće se opšta korist za društvo i povećati broj zaposlenih.  To nije rješenje privrednih problema ove zemlje, ali je jedan od mnogih preduslova.

Mnogi u našoj zemlji sa nostalgijom govore o prijeratnim privrednim gigantima kao što su Soko, Predionica, Fabrika Duhana, šta je uništilo ove privredne gigante, da li je to rat ili je ipak kriminalna privatizacija?

Rat je učinio svoje, a kriminalna privatizacija je dotukla bosanskohercegovačku privredu. Veoma je značajno da prestanemo nostalgično gledati u prošlost i da se okrenemo budućnosti. Što prije to uradimo prije ćemo krenuti naprijed. Ono šta možemo uraditi je da pokušamo te prostore staviti u funkciju proizvodnje za neka nova preduzeća i da sudovi i tužilaštva konačno počnu da hapse krivce za propast tih preduzeća. Onima koji su građane opljačkali se neće i ne smije oprostiti i oni moraju odgovarati pred sudom za svoj kriminal.

Građani vape za revizijom privatizacije, je li to rješenje, šta bi se dobilo kada bi se po našim zakonima revizija privatizacije dosljedno i izvršila?

Revizija privatizacije sasvim sigurno ne može sanirati štetu nastalu tokom privatizacijske pljačke u Bosni i Hercegovini. Ona dijelom može ublažiti negativne učinke te pljačke i pokušati spasiti šta se spasiti da. Ono što je jako bitno je da revizija privatizacije utvrdi odgovorne i privede ih pravdi i da se kroz jedan višegodišnji proces bar dijelom obeštete radnici koji su najviše pogođeni tom pljačkom. Revizija privatizacije nam može omogućiti i da dođemo do značajnog broja poslovnih prostora koje bi mogli dati ljudima koji hoće da se bave nekim drugim poslom. U tom smislu je i nametnuta obaveza, koju je na moju inicijativu i inicijativu Kluba zastupnika SDP BiH, Vlada HNK, a kasnije i Skupština HNK dala Agenciji za privatizaciju HNK da objavi sve privatizacijske ugovore, njihove anekse i sporazume o raskidu ugovora. SDP BiH je zbog odbijanja izvršavanja te obaveze tražio smjenu čelnih ljudi Agencije za privatizaciju HNK ali sami nemamo dovoljno ruku da je izglasamo. Ispunili smo predizborno obećanje iz 2010. godine i izglasali Zakon o reviziji privatizacije i pokrenuli objave ugovora, a što ćemo nadam se ujedinjeni i sa glasovima građana na izborima uspjeti dovesti do kraja.

Kada biste imali dovoljno političke moći, kako biste Vi oporavili BH privredu?

To je pitanje o kojem bi se mogla napisati knjiga i teško je odgovoriti u nekoliko rečenica. Možda da prvi korak bude realizacija onoga što je, u saradnji sa privrednicima, Ministarstvo privrede HNK ponudilo Skupštini HNK, a skupština je to na zadnjoj sjednici, i usvojila. To je niz mjera koje treba da omoguće lakše poslovanje domaćim privrednicima i oni su naš prioritet. Kada stvorimo povoljne uslove poslovanja za domaće privrednike to je najbolja reklama za strane investitore. Potrebno je uložiti značajna sredstva za pomoć privrednicima, a ne raspravljati samo o potrošnji. Ovo ne znači da će država otvarati fabrike, jer to u kapitalizmu nije moguće, ali možemo pomoći postojećim privatnim poduzetnicima da posluju bolje i povećaju izvoz i broj uspolenih. Jedan od preduslova je promjena koncepta obrazovanja kako bi dobili kvalitetan kadar. Sa kidanjem administrativnih procedura i stvaranjem boljeg poslovnog okruženja se već krenulo. Sudovi moraju početi da sude kriminalcima kako bi se vratilo povjerenje u državu i njen pravni sistem.  To je dug proces i nije ga moguće završiti preko noći, ali sve vlade u kojima je učestvovao SDP BiH su sa tim procesom krenule i rade na tim stvarima.