I Wikipedija će se morati okrenuti oglašavanju

Autor/ica 3.1.2012. u 10:40

I Wikipedija će se morati okrenuti oglašavanju

U Hrvatskoj ima 153 suradnika najveće svjetske besplatne enciklopedije – njih 16 ponosi se statusom ‘vrlo aktivan’ – a svakoga dana napišu 34 nova članka

Proslava deset godina hrvatskog doprinosa projektu koji je sinonim za enciklopediju Svaki mjesec Wikipedija “pretrpi” 15 milijardi klikova. Iza tih silnih klikova stoji 679 servera, vojska volontera i samo 95 zaposlenika. Većinom je riječ o djelatnicima koji rade na održavanju servera i unapređenju tehnologije. To je sve skupo, upozorava posljednjih dana osnivač Wikipedije Jimmy Wales. Naime, svakim klikom na Wikipediju pojavljuje se poruka Jimmyja Walesa kojom poziva korisnike Wikipedije da doniraju pet dolara. U 2011. i 2012. Wikipedija planira potrošiti 28,3 milijuna dolara, a oko 70 posto sredstava bit će uloženo u održavanje i unapređenje informatičkih sustava.

Darko Čokor jedan je od administratora Wikipedije u Hrvatskoj Darko Čokor jedan je od administratora Wikipedije u Hrvatskoj Neprofitna organizacija
“Reklame su u redu. Oglašavanje nije zlo, ali ne pripada ovdje. Ne na Wikipediju”, poručio je Wales. Wikipedija i dalje funkcionira kao neprofitna organizacija, a financira se samo donacijama. Wales kaže da bi novac morali prikupljati samo jedan dan u godini kada bi svatko tko je pročitao njegovu molbu uplatio spomenutih pet dolara. Darka Čokora, koji je jedan od administratora i 153 aktivna volontera Wikipedije u Hrvatskoj, upitali smo vidi li uopće opstanak te internetske enciklopedije u daljnjem skupljanju donacija ili će ipak biti potrebno okrenuti se komercijalizaciji, reklamama i sličnim načinima prikupljanja novca. Taj diplomirani inženjer elektrotehnike, koji je i programer, kaže kako mu se mišljenje u vezi s tim promijenilo. “Dugo sam mislio ‘što Wiki čeka, zašto se ne dogovori s nekom velikom softverskom tvrtkom poput Googlea koja drži do kulture slobodnog softvera i njena financiranja’. Danas znam da iako Wiki svake godine prikuplja novac, manje od 50 posto prikupljenog novca odlazi za tehničko održavanje Wikipedije, a većina sredstava posvećuje se napretku projekta, kroz rad na tehničkoj pozadini, softveru mediawiki ili kroz popularizaciju projekta i suradnju s drugim ustanovama (GLAM – suradnja s muzejima, galerijama i knjižnicama)”, kazao je Čokor. Wikipedija ne bi naravno preživjela bez svojih volontera poput Čokora, koji svakodnevno rade na ispravljanju i dodavanju sadržaja. Budući da će se ovogodišnja kampanja prikupljanja sredstava za Wikipediju odvijati kroz pričanje priča o volonterima i urednicima ove enciklopedije, upitali smo Darka Čokora da nam ispriča svoju priču o Wikipediji.

Počelo je 2004. godine
Prilično jednostavno, uvidio je da je dovoljno kliknuti na “uredi” da bi dopunio članak. Nakon prve dopune došla je druga i onda mu je, kaže, bilo teško stati. Počeo je 2004., godinu dana nakon službenog starta hrvatske Wikipedije kad je ona imala samo 2000 članaka na hrvatskom jeziku. Podaci iz listopada govore da se danas u prosjeku na dan na hrvatsku Wikipediju “ukucaju” 34 članka, a sveukupno u svijetu njih čak 11.510. Te 2004. godine, kada je Čokor kretao, gotovo da i nije bilo volontera na Wikipediji, a danas od 153 aktivna suradnika u Hrvatskoj njih 16 nosi status “vrlo aktivnih”. Članovi udruge Wikimedia Hrvatska komuniciraju, kaže Čokor, preko stranice za razgovor na Wikipediji ili emailom. Njemu je volontiranje na Wikipediji više nego dobra stavka u životopisu. Objašnjava da se u doba interneta ljudi izražavaju na nove načine poput blogova, foruma, komentara na portalima, Useneta. Forumi, kaže, nestaju svakih nekoliko godina iz “tehničkih razloga”, tj. forum ostane, ali stare diskusije nestanu, a blogovi nestaju kako ih ljudi prestaju pisati, dok su komentari na portalima kratka vijeka.”Jedino su Wikipedija i arhiv Usenet na Googlu za sada trajni. Dok je Usenet vrlo specifičan, Wikipedija kao opća enciklopedija stvar je koja je u nekom trenutku potrebna svakom čovjeku, nekome samo tijekom školovanja, ali većina ipak često posegne za knjigama ili priručnicima, a u današnje doba što je bliže nego internet i Wikipedija”, kazao je Čokor.

Poslovni.hr

Tagovi:
Autor/ica 3.1.2012. u 10:40