Kosovo 2018: Pokušaj ukidanja Specijalnog suda i Specijalnog tužilaštva

IFIMES
Autor/ica 10.1.2018. u 10:05

Izdvajamo

  • Faktički šef nove Vlade u Prištini je Aleksandar Vučić, jer bi otkazivanjem podrške srpskih poslanika aktualna Vlada Kosova prestala postojati. Poslije velikog poraza aktualne vlasti na lokalnim izborima u dva najveća grada, Prištini i Prizrenu, došlo je do novog napada na Kurtija i politički motiviranog hapšenja. Inače, Kurti je kao politički zatvorenik u zatvorima u Srbiji proveo više od 2,5 godine. Putem obavještajnog djelovanja Thaçijevih i Vučićevih službi pokušava se unijeti razdor u LVV, koji bi prema njihovim planovima trebao dovesti do njegovog raspada.

Povezani članci

Kosovo 2018: Pokušaj ukidanja Specijalnog suda i Specijalnog tužilaštva

Foto: Kallxo.com

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom inicijative za ukidanje Specijalnog suda i tužilaštva za ratne zločine na Kosovu  pripremio analizu aktualne političke situacije. Iz analize „Kosovo 2018: Pokušaj ukidanja Specijalnog suda i Specijalnog tužilaštva“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove:

Analitičari smatraju, da je u postojećim okolnostima najbolje rješenje da Vlada Kosova samoinicijativno kao znak odgovornosti podnese ostavku i da se raspišu prijevremeni parlamentarni izbori, koji bi zaustavili postojeću agoniju na Kosovu i nazadovanje države u svim segmentima, uključujući i realnu opasnost, koja se odnosi na opstanak Kosova kao nezavisne države. Aktualno vodstvo Kosova nalazi se u međunarodnoj izolaciji, a Republika Kosovo nalazi se na prekretnici. Neodobravanje vize za ulazak u SAD premijeru Ramushu Haradinaju je jasan znak da je aktualna politička garnitura na Kosovu izgubila međunarodnu podršku, mora biti sudski procesuirana i otići u političku penziju, a nove vlasti imat će zadatak da osiguraju bolju budućnost i bolje životne uvjete, koji će zaustaviti trend masovnog iseljavanja sa Kosova

Na lokalnim izborima na Kosovu, koji su održani oktobra i novembra 2017. godine (1. i 2.krug lokalnih izbora) poražena je vladajuća koalicija PAN (PDK, AAK, Nisma). Albanske političke partije pobijedile u 26 opština, Srpska lista u 11 opština i turska lista u jednoj opštini.

Sadašnja Vlada Kosova formirana je septembra 2017. godine pod još uvijek sumnjivim okolnostima, jer je novu vladajuću većinu osigurala i podržala Alijansa za novo Kosovo (AKR) Behgjeta Paccolija, kontroverznog biznismena, koji je bio u predizbornoj koaliciji sa Demokratskim savezom Kosova (LDK). Pacolli je napustio koaliciju sa LDK i pridružio se koaliciji PAN. Očekuje se, da istraga Tužilaštva utvrdi eventualne elemente korupcije pri formiranju aktualne Vlade Kosova. Za Pacollija se smatra, da je eksponent Rusije i njenih interesa na Kosovu.

Vlada Kosova, koju predvodi premijer Ramush Haradinaj mogla je biti formirana samo uz podršku poslanika Srpske liste i naredbom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića srpskim poslanicima u Skupštini Kosova, da glasaju za Haradinajevu Vladu. Zbog toga je nova Vlada Kosova nazvana beogradsko-moskovska Vlada, koja nikada nije profunkcionirala kao Vlada u pravom značenju te riječi.

Raspad LVV i definitivna eliminacija Albina Kurtija?

Zašto je došlo do formiranja aktualne Vlade Kosova? Cilj je bio, prije svega, spriječiti dolazak na vlast Pokreta Samoopredjeljenje -Lëvizja Vetëvendosje (LVV) i Albina Kurtija, kao novog premijera Kosova.

U prethodnim analizama Kosovski lokalni izbori 2017: Uvod u nove prijevremene parlamentarne izbore?“, i „Kosovski lokalni izbori 2017: Test za Haradinajevu Vladu?“, analizirali smo situaciju na Kosovu povodom lokalnih izbora 2017. godine, u kojima smo najavili da će lokalni izbori predstavljati test za Haradinajevu Vladu što se i dogodilo. Zbog toga ne iznenađuje nedavna izjava premijera Kosova Ramusha Haradinaja, koji u jednom svom intervju izražava neskriveno divljenje i veliki respekt prema Aleksandru Vučiću. Analizirajući stanje na Kosovu i formiranje aktualne Vlade Kosova osvrnuli smo se i na suradnju dva režima, Hashima Thaçhija u Prištini i Aleksandra Vučića u Beogradu. Zajedničko za Vučića, Thaçija i Haradinaja, da dio sumnjivih aktivnosti obavljaju preko svoje braće. Faktički šef nove Vlade u Prištini je Aleksandar Vučić, jer bi otkazivanjem podrške srpskih poslanika aktualna Vlada Kosova prestala postojati. Poslije velikog poraza aktualne vlasti na lokalnim izborima u dva najveća grada, Prištini i Prizrenu, došlo je do novog napada na Kurtija i politički motiviranog hapšenja. Inače, Kurti je kao politički zatvorenik u zatvorima u Srbiji proveo više od 2,5 godine. Putem obavještajnog djelovanja Thaçijevih i Vučićevih službi pokušava se unijeti razdor u LVV, koji bi prema njihovim planovima trebao dovesti do njegovog raspada.

Analitičari smatraju, da je napad na Albina Kurtija i LVV politički motiviran i predstavlja posljednji pokušaj aktualnih vlasti da se ubije i uništi svaka nada u bolju budućnost Kosova. Neshvatljivo je, da se netko kome treba uručiti poziv za Sud hapsi i određuje mu se pritvor od 30 dana, pogotovo kada su se svaki dan pojavljivali na svom radnom mjestu kao zastupnici u Skupštini Kosova. Pravna praksa je, da se osoba, kojoj se želi uručiti poziv privremeno privede, uruči poziv i poslije uručivanja poziva pusti na slobodu. Na Kosovu se nalaze brojni kriminalci, počinitelji ratnih zločina, nosioci korupcije, koji su izbjegli sudsko procesuiranje, a nalaze se čak i u strukturama vlasti. Tako je Thaçijev režim 24. novembra 2017 uhapsio Albina Kurtija i njegove kolegice iz LVV Doniku Kadaj-Bujupi i Albulenu Haxhiu, zbog navodnog neodazivanju pozivu suda. Svi uhapšeni su poslanici u Skupštini Kosova i određen im je bio 30-dnevni pritvor. Prvostepenom presudom Albin Kurti i Donika Kadaj-Bujupi osuđeni su na 18 mjeseci, Albulena Haxhiu na 15 i Faton Topalli na 14 mjeseci zatvora. Kazne su uvjetne na period od dvije godine.

Presude poslanicima LVV pokazale su svu brutalnost režima na Kosovu, kojeg simboliziraju Hashim Thaçi, Kadri Veseli, Ramush Haradinaj i Behgjet Pacolli potpomognuti režimom Aleksandra Vučića.

U koordiniranoj akciji glavni cilj je eliminacija Albina Kurtija i Pokreta Samoopredjeljenje (LVV), koji se protivi antiustavnom formiranju Zajednice Srpskih opština (ZSO) na način na koji to želi tandem Vučić-Thaçi, jer prijeti realna opasnost od entitetizacije Kosova i stvaranja srpskog entiteta (ZSO) na Kosovu, koji bi bio neposredno povezan sa Srbijom kao što je u Bosni i Hercegovini entitet Republika Srpska povezana sa Srbijom. Thaçi je želio sprovesti demarkaciju granice između Kosova i Crne Gore na štetu Kosova i usprkos velikom nezadovoljstvu građana Kosova, koje je predvodio Pokret Samoopredjeljenje. Zbog toga se izvodi velika obavještajna operacija potpomognuta pojedinim medijima na unošenju razdora u LVV, koji će po svemu sudeći na najavljenom kongresu LVV u februaru 2018. godine konsolidirati svoje redove za predstojeće prijevremene parlamentarne izbore na kojima se očekuje njegov trijumf.

Thaçi i Haradinaj privatizirali institucije Kosova

Nova Vlada Kosova je idealna za protivnike nezavisnosti Kosova i ne iznenađuju informacije da pojedine države, koje su već priznale nezavisnost Kosova, najavljuje povlačenje priznanja. Premijer Kosova Haradinaj je još uvijek pod teškom hipotekom ratnih zločina, Thaçi je pod hipotekom ratnih zločina ali i drugih oblika kriminala i prema ocjenama analitičara Specijalni sud i Specijalno tužilaštvo za ratne zločine (KSC-SPO) na Kosovu su i formirani da bi se sudilo Thaçiju i njegovim suradnicima za zločine počinjene na Kosovu. Kadri Veseli, aktualni predsjednik Demokratske partije Kosova (PDK) i Skupštine Kosova bio je šef paraobavještajne službe (SHIK) na Kosovu i predmet je brojnih istraga. Zbog toga ne iznenađuje nervoza u aktualnom vodstvu Kosova i ishitrena inicijativa da se ukine Specijalni sud za ratne zločine što u osnovi predstavlja ukidanje države Kosovo, jer Specijalni sud je sastavni dio pravosudnih institucija kosovske države. Time bi Thaçi zaokružio svoju vlast i vladavinu na Kosovu. Međutim, inicijativa o ukidanju Specijalnog suda je „prelila čašu“ i najveći saveznici Kosova kao što su zemlje Kvinte (SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija) brzo su reagirale na navedenu inicijativu i oštro je osudile.

Thaçi je u jednom od intervjua rekao: „Vrlo jasno sam rekao da ne mogu da obuzdam volju poslanika. Ako oni misle da je to pravedno, to je njihova odluka, a ne moja“. Thaçi je čak izjavio: „Ne tražite od mene da se miješam, ni u pravosudni sistem, ni u parlament, niti u izvršnu vlast“. Slično je rekao i premijer Haradinaj. Sve bi se to možda moglo i povjerovati kada se ne bi znalo, da se Thaçi i Haradinaj miješaju u sve i svašta te da su privatizirali institucije kosovske države po istom modelu kao što je to uradio Vučić u Srbiji.

Ambasada SAD u Prištini, je 29. decembra 2017. godine u saopćenju za javnost zapisala: „Kosovski lideri su ove sedmice iznijeli javne izjave da inicijativa u Skupštini Kosova u vezi Specijalnog suda neće naštetiti međunarodnim odnosima na Kosovu. Oni griješe. Svi takvi obnovljeni napori imali bi duboke negativne posljedice za evropsku budućnost Kosova i njen odnos sa Sjedinjenim Državama. Osim toga, prijetnje nasiljem su potpuno neprihvatljive i Vlada mora jasno i nedvosmisleno odbaciti. Izuzetno smo razočarani onima koji bi žrtvovali budućnost svoje zemlje i nepokolebljivu podršku SAD u korist njihovih ličnih interesa.“

Nekoliko dana poslije premijeru Kosova Ramushu Haradinaju nije odobrena viza za ulazak u SAD za najavljenu posjetu Nacionalnog gardi američke savezne države Ajova.

Međunarodni pravni eksperti ocjenjuju, da je Specijalno tužilaštvo za ratne zločine izuzetno kompetentno, jer ga vodi jedan od najuglednijih tužilaca, bivši američki federalni tužilac David Schwendiman, koji je između ostaloga bio i tužilac za ratne zločine u Bosni i Hercegovini. Zbog toga se od Specijalnog tužilaštva za ratne zločine i šefa tužilaštva Schwendimana mogu očekivati vrhunski profesionalni rezultati.

Kosovo pred novim prijevremenim parlamentarnim izborima

Za premijera Kosova septembra 2017. godine izabran je Ramush Haradinaj, čovjek sa brojnim hipotekama i čija stranka Alijansa za budućnost Kosova (AAK) ima svega 10 poslanika od ukupno 120 u Skupštini Kosova, dok zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Pacolli sa svojom strankom Alijansom za novo Kosovo (AKR) trenutno ima samo dva poslanika u Skupštini Kosova. Koliko je ozbiljna nova Vlada Kosova govori i činjenica da su tri ministra i trinaest poslanika bili kandidati na lokalnim izborima što ilustrativno pokazuje neozbiljnost aktualnih vlasti. Aktualna Vlada Kosova već je imenovala preko 70 zamjenika ministara, dok namjerava da imenuje ukupno 200 zamjenika ministara. Vlada je svjesna da je to privremena Vlada i namjera joj je da u državnu upravu infiltrira što više svojih kadrova i osigura ugovorima o zaposlenju, koji će izborom nove Vlade po svemu sudeći biti poništeni.

Lokalni izbori na Kosovu potvrdili su popularnost među građanima LVV, koji je na proteklim lokalnim izborima dobio povjerenje u dva najveća grada na Kosovu, Prištini i Prizrenu te Kamenici. Učvršćen je uspon LVV, koji je započet na prijevremenim parlamentarnim izborima 11. juna 2017. godine, kada je LVV kao politički subjekt pojedinačno osvojio najviše mjesta u Skupštini Kosova, a Albin Kurti kao premijerski kandidat uvjerljivo je osvojio najviše glasova. To je bio jasan znak vladajućoj strukturi u Prištini i Beogradu, da pokrenu nove akcije usmjerene protiv LVV i prije svega protiv njenog neformalnog lidera Albina Kurtija.

Pobjeda LVV u Prištini i Prizrenu dovela je do promjene načina upravljanja najvećim gradovima na Kosovu. Toga su svjesne i veće političke partije na Kosovu kao PDK i LDK, koji su uložili značajne napore kako bi onemogućili da se LVV dugoročno pozicionira kao najjači i najvažniji politički faktor na Kosovu.

Uspjeh LVV na lokalnim izborima i poraz PDK i AAK predstavlja veliki udarac za obje stranke, a time se otvora put za nove prijevremene parlamentarne izbore, koji bi se mogli održati u prvoj polovini 2018. godine, a to će biti prilika za promjenu političke slike i na nivou Kosova i odlazak „hibridne“ Haradinajeve Vlade. Time će se eliminirati uticaj Aleksandra Vučića i Srbije na Kosovu i riješiti duboka politička kriza. Zbog toga je od izuzetne važnosti da se uspostave stabilne institucije pravne države, koje će biti okosnica u borbi protiv kriminala i korupcije, a Specijalni sud i Specijalno tužilaštvo bit će nosioci procesuiranja počinitelja ratnih zločina. Nedužni pojedinci, nemaju razloga za zabrinutost kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina na Kosovu.

Analitičari smatraju, da je u postojećim okolnostima najbolje rješenje da Vlada Kosova samoinicijativno kao znak odgovornosti podnese ostavku i da se raspišu prijevremeni parlamentarni izbori, koji bi zaustavili postojeću agoniju na Kosovu i nazadovanje države u svim segmentima, uključujući i realnu opasnost, koja se odnosi na opstanak Kosova kao nezavisne države. Aktualno vodstvo Kosova nalazi se u međunarodnoj izolaciji, a Republika Kosovo nalazi se na prekretnici. Neodobravanje vize za ulazak u SAD premijeru Ramushu Haradinaju je jasan znak da je aktualna politička garnitura na Kosovu izgubila međunarodnu podršku, mora biti sudski procesuirana i otići u političku penziju, a nove vlasti imat će zadatak da osiguraju bolju budućnost i bolje životne uvjete, koji će zaustaviti trend masovnog iseljavanja sa Kosova.

IFIMES
Autor/ica 10.1.2018. u 10:05