Nizak broj procesuiranih slučajeva korupcije u bh. institucijama

Povezani članci

• BiH zatražila novu međunarodnu pomoć u očekivanju sljedećeg vala COVID-19
• “U svijetu bez središta” – Objavljen zbornik sa naučnog skupa o književnom djelu Amira Brke
• Zbogom ljudskosti
• Petar Jeleč: Dvadesetogodišnja ljubav još uvijek traje
• Svjetsko zlo Istoka i Zapada
• VELIKOBOSANSKI PATRIOTIZAM – ŠTA JE TO?

Tužilaštvo BiH je u 2017. godini imalo 198 predmeta sa obilježjem korupcije u bh. institucijama, od toga 20 istraga, sedam optužnica, 12 obustava i 117 neriješenih prijava, istaknuto je danas u Doboju na konferenciji Centra za razvoj civilnog društva (CRCD), lidera Account Monitoring tima „Zaštita Zviždača“.

Monitoring prijavljenih i procesuiranih slučajeva korupcije u javnom sektoru pokazao je i bitne propuste kada su u pitanju dostupnost i transparentnost podataka o broju predmeta korupcije.

Predmet monitoringa je bilo ukupno 75 pravosudnih institucija (58 sudova, 17 tužilaštava) i Agencija za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), odnosno prijave koje su zaprimile ove institucije. Prema rezultatima monitoringa korupcija u bh. institucijama je prisutna na svim nivoima u BiH, a broj procesuiranih slučajeva je nizak.

„Od 59 pravosudnih institucija koje su dostavile podatke, 31 institucija nije imala predmete sa obilježjem korupcije u javnom sektoru. Pravosudne institucije na federalnom nivou su odgovarale neselektivno bez jasne naznake o broju predmeta po godinama. Tužilaštva u RS-u su u 2017. godini podigla 57 optužnica protiv 73 lica za krivična djela korupcije bez naznake o broju ovih predmeta u javnom sektoru“, kazala je Emina Bećirović Nasić, saradnica CRCD-a.

Neke od preporuka CRCD-a su: zagovaranje za donošenje zakona na nivou FBH kojim bi se regulisala pravna zaštita prijavitelja korupcije; potrebna dalja promocija Zakona o zaštiti zviždača u RS-u; monitoring njegove primjene u narednom periodu; zajednička podrška medija i OCD prijaviteljima korupcije.

Press konferencija se organizuje u okviru Account Sedmice borbe protiv korupcije, kojom se obilježava Svjetski dan borbe protiv korupcije 9. decembar.

MONITORING BROJA PRIJAVLJENIH I PROCESUIRANIH SLUČAJEVA KORUPCIJE U BH. INSTITUCIJAMA

Monitoring broja prijavljenih i procesuiranih slučajeva korupcije u bh. institucijama realizovan je u okviru projekta Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva u BiH – ACCOUNT.  Aktivnost je u periodu septembar – novembar 2017. godine realizovao ACCOUNT Monitoring tim čiji je lider Udruženje građana CRCD BiH, sa članicama Tima: CROA Sarajevo, Justicia Srebrenik, REZ Tešanj, ToPeeR Doboj i Stop Mobbing Trebinje.

Putem zahtjeva za pristup informacijama prikupljani su podaci o broju registrovanih internih prijava (od nadležnih institucija APIK-u) i eksternih prijava  o korupciji nadležnim tužilaštvima i sudovima i to: broj predmeta sa obilježjem KD korupcije u državnim institucijama, odnosno javnom sektoru; broj postupaka u toku, broj obustavljenih postupaka; broj prijava koje su odbačene; način korištenja pravne zaštite za prijavitelje korupcije (lično, advokat, besplatna  pravna pomoć i drugo).

Predmet monitoringa je bilo ukupno 75 pravosudnih institucija (58 sudova, 17 tužilaštava) i APIK.

Na zahtjev za pristup informacijama, odgovore je dostavilo 59 pravosudnih institucija (44 sudova, 15 tužilaštava) i APIK.

REZULTATI:PRAVOSUDNE INSTITUCIJE

Od 59 pravosudnih institucija:

– 31 ili 52% pravosudnih institucija nema ili nije imalo predmete sa obilježjem krivičnog djela korupcije u državnim institucijama u svom radu

– 17 ili 29% pravosudnih institucija nema tehničku mogućnost korištenja CMS baze podataka da dostavi podatke po traženim parametrima

– 11 ili 19% institucija ima ili je imalo predmete sa obilježjem kd korupcije u državnim institucijama u svom radu

REZULTATI: SUDOVI

Od 44 suda:

– 28 sudova ili 64 % nema ili nije imalo predmete sa obilježjem krivičnog djela korupcije u državnim institucijama u svom radu

– 10 sudova ili 23 % nema tehničku mogućnost korištenja CMS baze podataka da dostavi podatke po traženim parametrima

– 6 sudova ili 13 % ima ili je imalo predmete sa obilježjem kd korupcije u državnim institucijama u svom radu

REZULTATI: TUŽILAŠTVA

Od 15 tužilaštava:

– 3 tužilaštva ili 20 % nema ili nije imalo predmete sa obilježjem krivičnog djela korupcije u državnim institucijama u svom radu

– 7 tužilaštava ili 47 % nema tehničku mogućnost korištenja CMS baze podataka da dostavi podatke po traženim parametrima

– 5 tužilaštava ili 33 % ima ili je imalo predmete sa obilježjem kd korupcije u državnim institucijama u svom radu

REZULTATI: APIK

TRANSPARENTNOST PODATAKA

Podacima o broju zaprimljenih prijava korupcije (koruptivnog ponašanja), broju prijava koje su odbačene, broju predmeta u kojima su pokrenute ili obustavljene istrage raspolaže nadležno tužilaštvo. Međutim, Federalno tužilaštvo FBiH, Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog, Unsko-sanskog, Zapadno-hercegovačkog i Sarajevskog kantona, kao i Republičko i Okružno tužilaštvo u Banja Luci nisu dostavila tražene podatke uz obrazloženje da postojeća CMS baza podataka koju koriste svi sudovi i tužilaštva ne prepoznaje postavljene parametre. Tačnije, baza podataka prepoznaje pojedinačna krivična djela korupcije po njihovom nazivu ( npr. Davanje dara i drugih oblika koristi itd.) navedena u Krivičnim zakonima BiH, FBIH i RS.

Kantonalno tužilaštvo Posavskog  i Kantona 10, kao i Tužilaštvo Brčko disktrikta nisu imala u radu ovakve predmete, dok Tužilaštvo TK nije dostavilo odgovor na zahtjev za slobodan pristup informacijama.  Kad je riječ o dostupnosti i transparentnosti podataka o broju predmeta sa obilježjem krivičnog djela korupcije koji se odnose specifično na prijavitelje korupcije u državnim institucijama, tokom monitoringa je uočeno da ovih podataka nema ni u godišnjim izvještajima tužilaštava, jer nije naznačeno koliko se tužilačkih predmeta odnosi na slučajeve korupcije u javnom sektoru, odnosno državnim institucijama. Također, pravosudne institucije su na zahtjeve za dostavu podataka o broju predmeta korupcije odgovarale selektivno, dostavljajući podatke za duži vremenski period, bez jasne naznake o broju predmeta za pojedine godine.

NAPOMENA: U odgovoru nije naveden period za koji je dat tabelarni prikaz broja predmeta po navedenim parametrima. Pretpostavlja se da se radi o ukupnom broju predmeta pred ovim Tužilaštvom.

NAPOMENA: U odgovoru je dat ukupan tabelarni prikaz za navedeni period, a ne pojedinačno po godinama, tako da iz ovoga ne može vidjeti ukupan broj predmeta za 2017. godinu.

NAPOMENA: U odgovoru je dat ukupan tabelarni prikaz za navedeni period, a ne pojedinačno po godinama, tako da iz ovoga ne može vidjeti ukupan broj predmeta za 2017. godinu.

NAPOMENA: U odgovoru je dat ukupan tabelarni prikaz svih krivičnih djela korupcije za navedeni period, a ne pojedinačno po godinama, tako da iz ovoga ne može vidjeti ukupan broj predmeta za 2017. godinu.

NAPOMENA: U odgovoru je dat ukupan tabelarni prikaz za navedeni period, a ne pojedinačno po godinama, tako da iz ovoga ne može vidjeti ukupan broj predmeta za 2017. godinu.

ZAKLJUČCI

– Budući da se monitoring broja prijava korupcije odnosio pored državnog, i na niže nivoe vlasti, rezultati ukazuju na potrebu donošenja zakona na nivou FBiH kojim bi se uredila predmetna materija i pružila pravna zaštita prijaviteljima korupcije.

– Jedna od preporuka je i uspostavljanje funkcionalnog mehanizma za monitoring slučajeva korupcije u javnom sektoru i efikasnosti pravne zaštite prijavitelja predviđene zakonom. Korak ka tome je i formiranje Posebnih odjeljenja za suzbijanje korupcije i privrednog kriminala pri tužilaštvima, u kojima to nije urađeno.

– Podrška medija i civilnog društva prijaviteljima korupcije se pokazala i stoji kao bitan faktor u borbi protiv korupcije.