Odbrane po službenoj dužnosti faktor koruptivnog rizika

CIN
Autor 15.6.2017. u 10:33

Odbrane po službenoj dužnosti faktor koruptivnog rizika

Foto: CIN

Na sjednici VSTV-a se raspravljalo o načinima rješavanja problema u sistemu dodjele branilaca po službenoj dužnosti.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) će u naredna tri mjeseca analizirati način dodjele branilaca po službenoj dužnosti pred sudovima u Bosni i Hercegovini (BiH). Nakon toga će u saradnji sa advokatima pokušati unaprijediti taj sistem.

„Moramo neke konkretne mjere poduzeti. To je zaista jedan ozbiljan faktor rizika, koruptivnog rizika“, rekao je sudija Dragomir Vukoje na sjednici Vijeća.

Potpredsjednica VSTV-a Ružica Jukić je pokrenula pitanje odbrana po službenoj dužnosti nakon istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), koje je pokazalo da je samo mala grupa advokata najčešće angažovana po službenoj dužnosti te da su pojedinci za sedam godina zaradili milionske iznose.

Iako zakoni propisuju da branioce biraju osumnjičeni po slobodnoj volji, istraživanje je pokazalo da na taj izbor ponekad utiču sudije, tužioci i policajci.

Jukić je na sjednici Vijeća rekla da je, analizirajući podatke od 2011. do 2015. godine, uočila da su određene sudije postavljale iste advokate i po 20 ili 40 puta u jednoj godini. Kaže da se to nije dešavalo često, ali da ukazuje na pojavu u pravosuđu.

„Na jedan sistem koji čitavo vrijeme pominju i mediji da se nešto dešava u zatvoru odnosno pritvoru i kod sudske policije“, rekla je ona.

CIN je u svom istraživanju prenio iskustva zatvorenika koji su imali branioce po službenoj dužnosti, a koji su rekli da im je policija sugerisala koga da biraju. O ovome su govorili i advokati i sudije, a na sjednici VSTV-a se njihovim mišljenjima pridružio i sudija Vukoje:

„U praksi se to dešava. Tu ne trebaju mediji, to manje više znamo ili možemo znati da prilikom lišavanja slobode obično onaj iz policije kaže, na neki način, preporuči mu koga treba od branioca da uzima sa te liste“, kazao je on.

Predstavnice entitetskih advokatskih komora su rekle da su komore već počele prikupljati podatke o angažovanju branilaca po službenoj dužnosti kako bi analizirale njihov rad, te da su spremni pokretati disciplinske postupke ukoliko advokati nisu postupali u skladu sa kodeksom advokatske etike.

„Znamo da bez obzira kako da ste sposobni, ako imate tri-četiri predmeta sudska u toku dana ne možete se sigurno pripremiti kvalitetno za sve te predmete“, kazala je Amila-Mimica Kunosić iz Advokatske komore Federacije BiH.

Raspravljajući o kvalitetu odbrane, članovi Vijeća su uočili da nema jasnih kriterija za postavljanje advokata na listu branilaca po službenoj dužnosti.

„Nema pravila ni o iskustvu, ni stečenim znanjima, ni uslovima – to sve ide stihijski“, rekla je Jadranka Ivanović iz Advokatske komore Republike Srpske.

Prema istraživanju CIN-a, u entitetima se odbranom po službenoj dužnosti mogu baviti svi advokati koji to žele, dok za postupanje pred Sudom BiH advokat mora, između ostalog, imati sedam godina relevantnog radnog iskustva. Liste advokata po službenoj dužnosti formiraju komore i potom ih dostavljaju policiji, tužilaštvu i sudovima.

Željka Radović, glavna tužiteljica Okružnog tužilaštva u Doboju, predložila je da Vijeće analizira i situacije u kojima osumnjičeni od tužioca dobiju ovu listu za odabir branioca.

„Ako se pojavljuje jedan te isti sudija i postavlja u više predmeta jednog te istog branioca, da napravimo analizu koliko i da li ima takvih situacija i u tužilaštvu. Dolazim iz tužilaštva i smatram da je to potrebno“, objasnila je.

Sudovi u BiH su na odbrane po službenoj dužnosti od početka 2010. do kraja 2016. godine potrošili 76,2 miliona maraka.

cin.ba

CIN
Autor 15.6.2017. u 10:33