Prilagođavanje zakona pojedincima: U toku spasavanje podobnih direktora škola?

Ognjen Tešić
Autor 28.3.2018. u 10:54

Prilagođavanje zakona pojedincima: U toku spasavanje podobnih direktora škola?

Umjesto da se pojedinci prilagođavaju aktuelnim zakonskim propisima, u Republici Srpskoj se zakoni prilagođavaju pojedincima, što potvrđuju i posljednja dešavanja oko izmjena Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju RS.

Piše: Ognjen Tešić- eTrafika.net

Iako je pomenuti Zakon donesen prije samo deset mjeseci, u toku je nova izmjena, i to po hitnoj proceduri, jer je utvrđen jedan, po vlast, ogroman propust – zakon trenutno ne odgovara pojedinim podobnim direktorima škola.

Vjerovatno ne uočivši na vrijeme kako će prošlogodišnje izmjene zakona onemogućiti reizbor pojedinih direktora, članova vladajućih stranaka, kao uslov za dolazak na funkciju prvog čovjeka osnovnih škola, dodat je detalj da je nužno da kandidat ima pet godina iskustva u nastavi sa predmetima koji se izučavaju u osnovnoj školi, nakon sticanja diplome i ostvarenih 240 ECTS bodova.

Ministar popustio pritiscima

Konkretno, ovo pitanje je regulisano članom 137, Zakona o osnovnom obrazovanju (Službeni glasnik RS 44/17, objavljen 16. maja 2017.), u kojem je navedeno da za direktora škole može biti izabran stručni saradnik ili nastavnik koji, između ostalog:

– ima završen prvi ciklus studija u trajanju četiri godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova ili ekvivalent (član 137, tačka 2, stav 1) te

– ima najmanje pet godina radnog iskustva kao stručni saradnik ili nastavnik na predmetima koji se izučavaju u osnovnoj školi nakon sticanja diplome iz tačke 1. ovog stava (član 137, tačka 2, stav2.).

Prije prošlogodišnjeg zakona, uslov je bio pet godina radnog iskustva u struci u prosvjeti, nakon sticanja stručne spreme (Službeni glasnik 104/11), dakle, nije bila neophodna diploma četvorogodišnjeg studija i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova. U još ranijem periodu, uslov je bio prvi ciklus studijskog programa ili ekvivalent odnosno visoka ili viša stručna sprema i pet godina radnog iskustva u prosvjeti (Službeni glasnik 74/08).

Međutim, mnogi direktori-podobnici, kojima ove godine ističe četvorogodišnji mandat, pomenutu diplomu su stekli tek nakon što su preuzeli rukovođenje školama, jer im je zakon po kojem su izabrani u aktuelnom mandatu dozvoljavao da preuzmu funkcije bez diplome sa ostvarenih 240 ECTS bodova. I oni koji su diplome stekli na samom početku mandata i oni koji su je stekli nešto kasnije nisu do danas uspjeli da obezbjede jedan od uslova za novi mandat – pet godina iskustva nakon sticanja diplome i 240 ECTS bodova.

Zbog toga se u Ministarstvu prosvjete i kulture RS posljednjih mjeseci upalio alarm jer je postalo jasno da bi reizbor brojnih direktora, po aktuelnom zakonu, bio teško kršenje zakonskih propisa, te je odlučeno da se zakon ponovo mijenja. Direktori, koji su se uplašili za svoje funkcije, krenuli su da vrše pritisak i na samog ministra prosvjete Danu Maleševića, koji je popustio te na kraju i „aminovao“ izmjenu pomenutih, za njih spornih, uslova iz aktuelnog zakona, dokazavši tako da su mu „stranački vojnici“ bitniji i od zakona koje je i sam nedavno donosio.Photo by Cater Yang on Unsplash

Fotelja pošto-poto

– Škole, kao temelji obrazovanja i pravih vrijednosti, umjesto da proklamuju zakon, pravednost, istinitost i čestitost, pretvaraju se u nešto potpuno suprotno. Nepravilnosti na školskim konkursima su postali rutina, te su rijetki primjeri škola u kojima se konkursna procedura provodi regularno, po zakonskim okvirima. Vlast koja je nametnula zakone, iste ne poštuje – ističe za eTrafiku sagovornik koji je želio ostati anoniman, a koji je, kako tvrdi, svjedok brojnih kršenja zakona u obrazovnim institucijama.

U periodu od dva mjeseca krenuo je, dodaje on, „stampedo“ konkursa za izbor direktora banjalučkih osnovnih škola.

– U želji da se pošto-poto zadrži direktorska fotelja, te vladajuća partija zadrži svoje podobne „klimoglavce“, u posljednje vrijeme možemo da vidimo kako prolaze direktori koji ne ispunjavaju uslove propisane zakonom. Školski odbori, umjesto da takve kandidate, koji ne ispunjavaju uslove, sankcionišu, naprotiv, oni predlažu ministru sporne kandidate kao „jedne od mogućih“, često tendeciozno „jedine“, kao najmjerodavnije za direktorska radna mjesta. Ministar često čeka da vidi razvoj situacije, osluškuje poteze medija, (ne)aktivne korake inspekcije sa kojima izvrsno sarađuju, držeći papire „podobnog“ kandidata, zanemarujući zakonske okvire, da bi po zatišju dao saglasnost, a sve potvrdila Vlada RS. Primjere imamo u osnovnim školama “Vojislav Ilić” iz Krupe, “Sveti Sava”iz  Banjaluke ili “Jovan Dučić” iz Zalužana, sve u nekoliko mjeseci – ističe naš sagovornik)

Ne obazirući se na zakonsku regulativu, te u želji da produži još jedan mandat na čelu Osnovne škole “Jovan Dučić” u Zalužanima, na konkurs, raspisan posljednjeg dana januara ove godine, prijavljuje se i sadašnja direktorica Rankica Pušić, inače članica SNSD-a i svojevremeno kandidatkinja za odbornicu ove stranke u gradskoj Skupštini. Pušićeva je 1999. završila višu školu (Pedagošku akademiju), a godine 2008. završava trogodišnji studij i stiče 180 ECTS bodova, te sa tom diplom 2014. i postaje direktor pomenute škole, jer joj je tadašnji zakon omogućavao da konkuriše. Krajem iste godine je odbranila master rad (stekla 300 ECTS bodova), te bi po postojećem zakonu na direktorsko mjesto mogla konkurisati tek krajem 2019. godine, i to da je sve vrijeme nakon diplome provela na poziciji stručnog saradnika ili nastavnika.

– Međutim, sem što nema pet godina iskustva nakon sticanja pomenute diplome, ona nema niti jedan dan sa visokom stručnom spremom kao stručni saradnik (direktor nije stručni saradnik) ili nastavnik na predmetu koji se izučava u osnovnoj školi, jer podsjećam, 2014. godine stiče visoku stručnu spremu i 300 bodova, kada već obavlja funkciju direktora – ističe naš sagovornik.

To nije spriječilo školski odbor da upravo nju predloži da i u naredne četiri godine upravlja školom, a sve trenutno stoji u ladici u Ministarstvu prosvjete, dok se zakon ne prilagodi, naravno. Ljudima iz odbora nije ni palo na pamet da, na primjer, podrže Suzanu Kusovac Sladoje, jednu od prijavljenih kandidata, inače doktora metodičkih nauka sa 14 godina radnog iskustva u prosvjeti. Više im se, izgleda, svidjela biografija Rankice Pušić, u kojoj se vidi da je prvo zaposlenje u školi, kao profesor razredne nastave, imala 2010. godine (prethodno 12 godina radila u porodičnoj firmi), da bi direktor postala već poslije četiri godine. Stranački kadrovi brzo napreduju.

Sa druge strane, ona tvrdi da ima sve potrebne uslove da ponovo bude direktor, te ističe da ne zna zašto se ide u izmjenu aktuelnog zakona.

Podsjećamo, mediji su ranije objavili da je sporan konkurs za direktora uočen i u banjalučkoj školi “Sveti Sava”, gdje ministar nije nikoga predložio te je zatražio da se krene u novu konkursnu proceduru, jer se mjesto štima, kako je naveo portal Moja Hercegovina, SNSD-ovom Miroslavu Poprženu, koji je trenutno vršilac dužnosti direktora škole.
– Riječ je o novom zakonu, koji je na snazi jedva deset mjeseci, a koji je definisao jasne uslove koji su potrebni da bi neko mogao da se kandiduje za direktora osnovne škole, između ostalog visoka stručna sprema, dakle 240 ECTS bodova, te pet godina radnog iskustva sa pomenutom, visokom stručnom spremom. Sada se sve, sa ovom izmjenom, vraća na stari zakon, koji to nije imao definisano, te nisu postojali uslovi koji su predviđali određeni staž, a bila je dovoljna viša stručna sprema. I to je ono što se uklapa u našu pretpostavku da se zakoni mijenjaju zbog pojedinaca jer određeni politički kadrovi u školama ne ispunjavaju nove uslove, što je očito problem za vladajuću koaliciju jer bi se moglo desiti da na neka direktorska mjesta sjednu sposobni i kvalitetni ljudi, koji nisu partijski poslušnici, već stručni u svojoj oblasti, što pripadnici vlasti u Republici Srpskoj nikako ne žele – ističe Šešić i dodaje da neće glasati za pomenute izmjene, te da će uputiti i nekoliko amandmana na izmjenu postojećeg zakona.Poslanik u Narodnoj skupštini RS Davor Šešić ističe za eTrafiku da je prilično jasno zašto dolazi do izmjene postojećeg Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju RS.

Isto razmišlja i predsjednik udruženja “ReStart Srpska” Stefan Blagić, koji je za naš portal potvrdio da je upoznat sa pomenutim slučajem, te da je preočito šta se pokušava sa pomenutim zakonskim izmjenama.

– Ovo je jedan eklatantan pokazatelj kako se stvari “završavaju” u našoj zemlji i kako je ovdje sve naopako. Umjesto da se pojedinci prilagođavaju zakonu, izgleda da se u Republici Srpskoj zakoni prilagođavaju pojedincima. Taj zakon nije na snazi ni godinu dana, a već se pokušavaju nametnuti nove izmjene i dopune. O čemu se radi? Problem je nastao što neki direktori, i to nemali broj, nisu ispunjavali uslove definisane zakonom iz maja prošle godine, pa se javila potreba, kako bi ti ljudi ostali na svojim pozicijama, da im se zakon praktično prilagodi, što će ove izmjene i dopune što su proslijeđene po hitnom postupku u Narodnoj skupštini i potvrditi – zaključio je Blagić za eTrafiku.

Muk iz Ministarstva

U Skupštini će uskoro biti usvojena jedna, naizgled mala, a za pomenute podobne direktore spasonosna rečenica. Tako će se na postojeći član 177, stav 1.: “Nastavnici, stručni saradnici i ostali radnici koji su po propisima važećim do stupanja na snagu ovog zakona ispunjavali uslove u pogledu stepena i vrste stručne spreme, mogu i dalje obavljati rad u školi i ravnopravno konkurisati na radna mjesta u školi”, dodati i sljedeće: Nastavnici i stručni saradnici iz stava 1. ovog člana mogu ravnopravno konkurisati i na raspisani konkurs za direktora škole”.

Ministarstvu prosvjete i kulture RS, očekivano, bez odgovora. Iako već pri slanju pitanja možemo utvrditi da li ćemo biti ignorisani ili ćemo dobiti neki uopšten odgovor, jer konkretnih odgovora na konkretna pitanja kod njih gotovo nikada i nema, insistirali smo da se Ministarstvo oglasi povodom gore navedenog primjera. Kontaktirali smo ih 26. februara, potom dva dana kasnije, kada smo dobili potvrdu da su naša pitanja primljena, te 13 . marta, ali uzalud. Ni danas, mjesec dana kasnije, odgovor nismo dobili. Ranije je ministar Malešević prošlogodišnji zakon okarakterisao kao “diskriminatorski prema pojedincma”, te dodao da izmjene ne dolaze brzo jer je prošli zakon usvojen prije “gotovo godinu dana”.

Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Ognjen Tešić
Autor 28.3.2018. u 10:54