PSBiH prednjači u neizvršavanju odluka Ustavnog suda, Narodna skupština RS najažurnija

Povezani članci

• FUP zatražio dokumentaciju o delegatima i savjetnicima
• Samir Šestan: Lažna Pepeljuga, 14 patuljaka i nervozni Revizor, ali ne Gogoljev
• Intervju: Tanja Miletić Oručević o dokumentarnoj drami ‘SEDAM’
• „Kisik“ na sceni HNK Mostar
• OLIVER FRLJIĆ: S RIJEČI NA DJELA
• SAD neće dozvoliti raspad BiH, nema trećeg entiteta, Dodik blefira

Predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman kazao je na današnjoj konferenciji za medije kako najveći broj odluka Ustavnog suda BiH nije izvršila Parlamentarna skupština BiH, a slijede je Parlament FBiH pa Narodna skupština RS-a.

Ćeman je kazao da je povod današnje konferencije za medije usvajanje Izvještaja o radu i Izvještaja o izvršenju odluka Ustavnog suda BiH. On je rekao da Ustavni sud BiH djeluje na osnovu Ustava BiH i pravila koje je usvojio.

Predsjednik Ustavnog suda BiH objasnio je na koji način funkcioniše Ustavni sud BiH i kako se donose odluke na plenarnim sjednicama najvišeg organa sudske instance. Kako kaže, ogroman broj predmeta rješava se na sjednicama Velikog vijeća koje odluke donosi sa šest glasova, odnosno koncenzusom.

“Od ukupnog broja predmeta, mali je broj onih u kojima odluke nisu donesene jednoglasno. To govori o visokom stručnom slaganje unutar sastava Ustavnog suda BiH”, rekao je Ćeman.

Što se tiče rada Malog vijeća, on je kazao kako taj organ odlučuje i privremenim mjerama i administrativnim temama koje se odnose na poslovanje Ustavnog suda BiH. Ćeman ističe da nadležnosti Ustavnog suda BiH nije mijenjanja i da Ustavni sud BiH sve što ima reći kaže kroz odluku.

“Ustavni sud BiH, iako ima takvih zahtjeva, odbija davati drugačije obrazloženja mimo odluka. Prošle godine i početkom ove primjetno je enormno povećanje priliva predmeta. Do sada je Ustavni sud BiH imao oko 66 hiljada predmeta. Na godišnjem nivou, Ustavni sud BiH prima između 5.500 do 6.000 predmeta. U tom broju ogroman je broj apelacija i relativno mali broj predmeta iz apstraktne ocjene ustavnosti (“U” predmeti)”, kazao je Ćeman.

Ustavni sud BiH je prošle godine registrovao povećanje broja predmeta za deset posto i uspio poboljšati broj riješenih predmeta. Kako kaže, 2016. godine riješeno je skoro osam hiljada predmeta.

“Jedan od strateških zadataka je da vrijeme odlučivanja spustimo ispod tri godine u odnosu na datum kada je apelacija, odnosno zahtjev podnesen. Prošle godine smo uspjeli smanjiti broj rješavanja za tri mjeseca”, rekao je Ćeman.

Osvrnuo se i na odluke koje se odnose na suđenje u razumnom ruku dodajući da nijedna odluka Ustavnog suda BiH nije osporavana i nije oborana na Evropskom sudu za ljudska prava.

“Bez obzira na visok nivo normativnog uređenja ipak se može kazati da nivo zaštite ljudskih prava još uvijek nije takav da ne bi bilo potrebe da se građani i ostali ovlašteni subjekti obraćaju Ustavnom sudu BiH. S druge strane, porasla je svijest građana BiH da su neki instrumenti (apelacije) djelotvorni i da preko njih mogu štiti svoja prava. I na kraju, s vremena na vrijeme javi se određeno ustavno-pravno pitanje koje tangira veći broj pojedinaca, fizičkih lica i određenih kategorija. Tu se radi o uvjerenju građana da se krše njihova prava”, kazao je Ćeman.

On je rekao da Ustavni sud BiH mora imati pretpostavke da bi odgovorio na zadatke. Istakao je da Ustavni sud BiH razumije društveni trenutak i finansijske (ne)mogućnosti, ali da je njihov utisak kako Ustavni sud BiH ne dobija dovoljno sredstava iz budžeta.

“Redovno se dešava da naš budžetski zahtjev bude manji za milion KM od onog što smo mi tražili. Ponavljam, mi nismo bez sluha za mogućnosti ili nemogućnosti, ali ako se od Ustavnog suda BiH očekuje da radi u okviru standarda sa ovim budžetom, mi smo na granici onog što se može ispuniti”, rekao je Ćeman.

Prokomentarisao je i odnos prema odlukama Ustavnog suda BiH ističući da statistika varira te da je ijedna neprovedena odluka Ustavnog suda BiH napad na ustavno-pravni poredak BiH.

“Svi organi vlasti dužni su poštovati odluke. Odluke se mogu komentarisati kroz naučne radove, ali one se moraju sprovoditi”, rekao je Ćeman.

Istakao je da jedan broj odluka nije izvršen te da najveći broj odluka nije izvršila Parlamentarna skupština BiH, jedan broj Parlament FBiH, a najmanje Narodna skupština RS-a.

klix.ba