Uskoro iz štampe izlazi knjiga Stolac Prešućeni zločin

Povezani članci

• Ludilo sa maštanjem u periodu izolacije od virusnog djelovanja
• Akademik dr. Slobodan Vukićević: Progonom dr Gavrankapetanovića nanesena neprocjenjiva šteta Kliničkom centru i pacijentima
• ANTENA UREDILA DJEČJI PARK TUNELA SLJEME
• Nasiha Pozder: Poljoprivreda nije valuta za kupovinu socijalnog mira
• Presuda Damiru Avdiću za izdaju revolucije
• Na području Gline oko 80 porodica još nema krov nad glavom

Glavni i odgovorni urednik portala 24sata.info tako se uz podršku prijatelja i kolege Tafre, odlučio odvažiti i u književne vode. Knjiga bi trebala biti promovisana početkom avgusta ove godine, a izdavač je Savez logoraša BiH.

Gluho je doba noći. Sjedim pred hrpom knjiga, prevoda i originalnog teksta. Dok nisam poznavao persijski bio sam slobodan kao ptica. Ovo je putovanje ka najboljem od staništa, tamo gdje nas najveće blagodati čekaju. Kada ovo budu čitali ašici, oni dotaknuti božanskom ljubavi, osjetit će veliku radost, kao što se žedna polja raduju zvucima grmljavine koji ne nagovještavaju ništa drugo do li blagodatnu kišu, onako kao što se umorne oči raduju snu. (Rumi)

U pripremi pred štampu je knjiga Stolac – Prešućeni zločin koautora Nermina Bise i Aziza Tafre. Glavni i odgovorni urednik portala 24sata.info tako se uz podršku prijatelja i kolege Tafre, odlučio odvažiti i u književne vode. Knjiga bi trebala biti promovisana početkom avgusta ove godine, a izdavač je Savez logoraša BiH.

U nastavku donosimo ulomak iz knjige Stolac – Prešućeni zločin.

Ovo je samo početak priče o sudbonosnom putu povratka Stoca Stočanima. I povratka Stočana Stocu, odnosno povratka svojoj biti. Stolac je pripadao bogumilima, to svjedoči Radimlja, i njena nekropola stećaka, što je jedno od najvećih bogumilskih grobalja u Evropi. Pod najezdom inkvizicije ognjem i mačem bogumili su se ovdje skrasili. Stari grad, tvrđava povrh Stoca još nije istražen do kraja, samo je prozvan Vidoški, jer se falsificira istorija. Templari i krstaši nikad nisu prolazili ovim terenima, zaobilazili su Stolac u širokom luku. Šezdesetih godina prošloga stoljeća vršene su iskopine na Starom gradu iznad Stoca kako bi se dokazalo porijeklo i nastanak Starog grada iznad Stoca, a radio ih je franjevac i historičar Pavo Anđelić, koji je rođen u Sultićima kod Konjica. On je bio i arheolog koji je bavio historijom srednjovjekovne Bosne. Nije uspio dokazati, niti pronaći bilo kakve dokaze da Stari grad iznad današnjeg Stoca datira iz vremena Rimljana.

Veli Dedina džamija i križ nad grobom Hadža Bašića

Prema predanjima ovaj Stari grad su pravili Perzijanci, jer je ovdje u blizini Južni Jadran koji je bio naseljen Perzijancima. Prema predajama Rimljani nisu koristili uopšte Stari grad Stolac, i uvijek su ga zaobilazili.

U doba turske vladavine na ovim prostorima na Starom gradu bilo je trinaest tabija, odnosno trinaest kula. Jedna je kula, ona na Podini bila napunjena barutom. Grom je u nju udario i tada je eksplodirala čitava kula. Kada je došla Austrija srušila je sve to i napravila novi grad, pa je došla Kraljevina Jugoslavija i uslijedile su nove korekcije i devastacije koje su činjene na Starom gradu koji je ostao prepušten sam sebi.

U drugom svjetskom ratu Stari grad je napadan tenkovskim projektilima iz Duhanske stanice u Stocu. Tada je zabilježena jedina žrtva koja je pala gore na Starom gradu, a riječ je bila o partizanu Hadžu Bašiću iz Gacka. Sahranjen je i ukopan odmah tu na mjestu gdje je stradao. Na tom mjestu gdje je sahranjen i ukopan partizan Hadže Bašić iz Gacka, izgrađen je od kamenih blokova improvizovani križ visine četiri do pet metara koji nikad ustvari nije ni bio na Starome gradu. Riječ je o pokušaju falsificiranja istorije. Kada su došli Turci na ovaj teren, napravili su Taborsku džamiju, ili džamiju Veli Dede. Austrija je anektiranjem Bosne i Hercegovine srušila Veli Dedinu džamiju na Starom gradu i učinila ustvari isto što je uradila i ”Herceg-Bosna” potpomognuta i Republikom Hrvatskom u posljednjoj agresiji na bosansku državu.

Vijesti.ba