Vijeće utvrdilo udruženi zločinački poduhvat

Povezani članci

• Zločin u Štrpcima: 26 godina bez pravde za žrtve
• REAKCIJE NAKON NAPADA: Napad na profesora Kukića je terorizam!
• HOZINA DVA FENJERA
• GALERIJA 11/07/95: Učešće na konferenciji i uspostavljanje partnerskog odnosa sa Evropskom Muzejskom Akademijom
• Koji su temelji ove Vlade?
• FAŠISTI ZA JEDNOKRATNU UPOTREBU

foto: AP

Žalbeno vijeće Haški tribunal osudio je šestorku tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina.

Haški sud izrekao je osuđujuće presude šestorici Hrvata iz BiH. Bivši predsjednik Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, ministar odbrane Bruno Stojić na 20 godina zatvora, dvojica načelnika stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina, zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, a načelnik Odjela za zarobljene Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u srijedu je, u okviru žalbene presude bosanskohercegovačkoj šestorici utvrdilo da je postojao međunarodni oružani sukob u BiH i stanje okupacije, a potvrdilo je i postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja dijelova BiH.

Žalbeno je vijeće utvrdilo da je prvostepenskom presudom pravilno utvrđeno postojanje međunarodnog oružanog sukoba, te da je pravilno utvrđeno da je Hrvatska provodila kontrolu preko lokalnih tijela u Herceg-Bosni što potvrđuje da je postojalo stanje okupacije. Žalbeno vijeće odbacilo je i žalbene osnove u kojima se tvrdilo da nije postojao udruženi zločinački poduhvat.

Žalbeno vijeće konstatuje da se Praljak ne može smatrati odgovornim za zločine nakon novembra 1993. godine. Međutim, kako je rekao Agius, Odbrana Praljka nije dokazala kako to utiče na sveobuhvatnu presudu. Žalbeno vijeće potvrđuje učešće Praljka u UZP-u.

U odnosu na Praljkovu žalbu da je bio posrednik između Hrvatske i HVO-a u cilju izvršenja udruženog zločinačkog poduhvata, Agius je rekao da Pretresno vijeće nije pojasnilo da li je osuđen i za dijelove nakon što je došao u BiH u novembru 1993. godine – posebno za rušenje džamija i snajperske incidente u Mostaru.

Haški sud je šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Sudsko vijeće je opisalo konačnu svrhu udruženog zločinačkog poduhvata, a Odbrane su osporavale da su taj cilj dijelili Franjo Tuđman i službenici Hrvatske.

Žalbeno vijeće nije našlo da je Sudsko vijeće pogrešno interpretiralo činjenice.

“Njihovi argumenti nemaju meritum i zbog toga se odbacuju.”, kazao je sudija Agius.

Žalbeno vijeće je utvrdilo da je prvostupanjskom presudom pravilno utvrđeno postojanje međunarodnog oružanog sukoba, te da je pravilno utvrđeno da je Hrvatska provodila kontrolu preko lokalnih tijela u Herceg Bosni što potvrđuje da je postojalo stanje okupacije. Žalbeno vijeće odbacilo je i žalbene osnove u kojima se tvrdilo da nije postojao udruženi zločinački pothvat.

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, u prvostupanjskoj presudi zaključilo je da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob uz umiješanost Hrvatske te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana.

Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava etnički čistog hrvatskog entiteta barem djelomično u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom. Vijeće je zaključilo da su HVO i HZHB bili u funkciji ostvarivanja različitih aspekata zajedničkog zločinačkog cilja uspostave etnički homogenog prostora.

U pothvatu su prema nepravomoćnoj presudi sudjelovali bivši predsjednik Franjo Tuđman, bivši ministar obrane Gojko Šušak i bivši načelnik glavnog stožera HV-a general Janko Bobetko, bivši čelnik Herceg Bosne Mate Boban, bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić, bivši ministar obrane Bruno Stojić, bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić i tadašnji načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić.

Izricanje presude, odnosno sjednica je prekinuta jer je Slobodan Praljak navodno popio čašicu sa otrovom.

Nakon što je u Haškom tribunalu izrečena drugostepena presuda Jadranku Prliću, Bruni Stojiću i Slobodanu Praljku – stigle su i prve rakcije.

“Ovo nije zabilježeno. Imali smo ispade određenih osoba, koji su nipodaštavali sud, vrijeđali svjedoke, ali ovako se nikad ništa nije desilo. Na koji način je došao do otrova – da li je otrov i kako se to desilo, vidjet ćemo”, kazao je Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod Lupom i bivši član CIK-a.

“Želio bih da se odluka prihvati sa odgovornošću i dostojanstvom. Presude su pravosnažne, moramo razgovarati o budućnosti”, naveo je Vehid Šehić.

On je kazao da treba čuvati dostojanstvo – jer presuda ne može zadovoljiti dvije strane.

“Svjedoci smo da su presude izazivale oprečna mišljenja”.

Edo Batlak, bivši logoraš je reporterki N1 kazao da je očekivao da će udruženi zločinački poduhvat biti potvrđen.

“Silna dokumentacija je to potvrdila. Zatečen sam i razočaran presudom da je Stari most bio legitimni voljni cilj”, dodao je.

“Žao mi je što se desilo Praljku. Praljak je osebujna osoba, on je reditelj izvorno po struci. Pa mu je ovo u skladu sa profesijom, pa želi biti upamćen po tome”, izjavio je.

Predsjednik saveza logoraša, Jasmin Mešković je kazao da mu nije drago što se ovo desilo tokom izricanja presude Prliću i šestorci.

“Drugostepeno vijeće je potvrdilo tri predmeta, ja želim da vjerujem da to nije otrov. Bez obzira što je dokazana krivica ne želimo mu zlo – želimo mu da kaznu izdržava u nekom od zatvora”, naveo je Mešković.

Emir Balić, Mostarac je za N1 kazao da nakon presuda potrebno je okrenuti se životu i boljoj budućnosti života u BiH.

Ilustracija: Šukrija Meholjić

Bivša glasnogovornica Haškog tribunala Florence Hartmann za N1 je prokomentarisala današnju drugostepenu presudu šestorici čelnika tzv. Herceg-Bosne.

Potvrđeno je 111 godina zatvora za šestoricu u Haškom tribunalu, a izricanje presude je obilježio Slobodan Praljak koji je popio otrov. Nezvanično on je preminuo u bolnici.

Kako je moguće unijeti otrov u sudnicu?

“Moje poznanstvo Haškog tribunala me podsjeća da je pod drugi put neko unio supstancu kojom se može ubiti. To je problematično i Tribunal je trebao poduzeti mjere. Slučaj je bio isti sa Miloševićem kojem je supstanca pronađena u pritvorskoj jedinici, a sada se to desilo u sudnici. Mi smo gledali to i on je najavio šta će uraditi. Ne razumijem kako niko nije skočio da to spriječi. Pretpostavljam da će holandska policija provesti istragu jer je Praljak umro“, kazala je Hartmann za N1.

Danas je potvrđena prvostepena presuda Prliću, Praljku, Stojiću, Pušiću, Ćoriću i Petkoviću.

“To je vrlo važno. O toj žalbenoj presudi mnogo se govorilo. Potvrđeno je da su zločini počinjeni na teritoriji Herceg-Bosne bili planirani uz podršku tadašnje vlasti u Hrvatskoj, da su dijelili iste ciljeve i to je vrlo bitno. Karakter rata je ponovo utvrđen. Ovo je uz udruženi zločinački poduhvat u kome učestvuje vojne i političke strukture Herceg-Bosne i Hrvatske u cilju da podijele Bosnu i Hercegovinu i u cilju da se očisti jedan od naroda BiH“, smatra Hartmann.

Da li ste kao profesionalac zadovoljni onim što ovaj sud ostavlja u prostoru bivše Jugoslavije?

“Ne smatram da je završen rad Haškog tribunala. Jeste na papiru i to će bit ozvaničeno, ali nemojte zaboraviti da ostaje Mehanizam. To nije mrtvo slovo na papiru. Suđenje će teći dalje, slijedi ponavljanje suđenja Stanišiću i Simatoviću koje će nam kazati je li bilo učešća Srbije. Učešće Srbije u ratu u BiH nije isključeno kao što neki kažu ovih dana. Čekamo zaključak tog dijela suđenja Tribunala“, rekla je Hartmann.

Bivša glasnogovornica Haškog tribunala je dodala da puno činjenica koje su utvrđene u toku višegodišnjeg rada Tribunala, puno dokumentacije je prikupljeno koja pripada sudstvu, ali i istoričarima.

Anto Nobilo smatra da je presuda “vrlo ozbiljna” jer potvrđuje udruženi zločinački poduhvat.

Nobilo: Negativnih devet mjeseci 1993. baca sjenu na tri pozitivne ratne godine

“To je vrlo ozbiljna stvar jer više nismo u situaciji da govorimo da je bio međunarodni oružani sukob između Hrvata i Bošnjaka na teritoriju Bosne, već ispada da je vodstvo Herceg-Bosne zajedno s predsjednikom Tuđmanom učestvovalo u udruženom zločinačkom poduhvatu, to jest da su pomoću zločina htjeli ostvariti svoje političke ciljeve u Bosni i Hercegovini”.

Ističe da je u tim okolnostima “vrlo važno što će reći predsjednica i premijer”. “Oni moraju zauzeti neki racionalni stav prema toj presudi, dakle oni moraju zauzeti i racionalni stav prema tamnim stranama naše povijesti. Oni bi u ime Hrvatske morali osuditi zločine i zločince te izraziti žaljenje prema žrtvama i distancirati se od tamnih dijelova Tuđmanove politike”, kazao je Nobilo.

“Treba zauzeti stav. Mi ne smijemo postati taoci Bosne 1993. Imamo pozitivnu 1992. gdje se Hrvati brane od srpske agresije. Imamo pozitivnu 1994. i 1995. gdje zajednički s Bošnjacima suzbijamo velikosrpsku agresiju, ali imamo devet negativnih mjeseci 1993. i to treba pošteno reći. Nije sve negativno, ali tih devet mjeseci prema ovoj presudi jest, jer u pitanju je sam vrh Herceg-Bosne”, ustvrdio je Nobilo.

N1