Amater opisao kakav će biti prvi svjetski rat. Generali ga ismijali

tačno.net
Autor 26.2.2014. u 10:06

Amater opisao kakav će biti prvi svjetski rat. Generali ga ismijali

Ruski bankar Jan Bloch je 17 godina prije početka prvog svjetskog rata predvidio konac konjice i dugotrajni rovovski rat. A i to da će taj rat izazvati revolucije. Armije su pogriješile jer su ga smatrali šeprtljom i nisu mu vjerovali.

Piše: Milan Vodička
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Kada bi toga ruskog bankara, koji je za razliku od njih razmišljao o ratovanju, poslušali možda bi pobjedili u ratu prije nego 1918. a ne bi bilo toliko mrtvih. Da su naime slijedili njegove savjete ukinuli bi naprimjer konjicu, vojnicima razdjelili ašovčiće i naučili ih kopati rovove  u izlomljenim cik-cak linijama. Međutim oni nisu mislili da će konflikt na koga su se pripremali upravo tako ispadati.

Tako je Jan Bloch kad je držao predavanje britanskim generalima bio izložen podsmjesima. Smatrali su da je to amater koji ne razumije ratove, taktiku i strategiju. Kad sada pogledamo unazad  bio je to čovjek koji je zadivljujućom preciznošću i neočekivanom jasnošću predvidio kako će izgledati “veliki rat” koji je izbio prije tačno sto godina.

Činjenica je da je na njegovom predavanju, koje je održao 1901. u Londonu, sala bila puna. Bloch je bio poznat kao autor šestodjelnog traktata “Budući rat” koji je objavljen tri godine ranije. Generalštabovi evropskih zemalja su to sigurno pogledali ali su odmah tih nekoliko kilograma papira bacili u koš. Njegove zaključke niko nije uzimao ozbiljno ni u Francuskoj, gdje je knjiga objavljena, a ni kod kuće u Rusiji. Uniformisani su na to uvijek bili osjetljivi: šta nam treba savjetovati nekakav civil koji nikada nije doživio bitku a već ima skoro sedamdest godina? Malo su se nad tim tada zamislili samo Nijemci.

Izbacite bajonete, dajte im ašovčiće

Kad je Bloch došao u London Britanci su imali podignute nosove jer su pobjedili Bure u Južnoj Africi i derviše u Sudanu a njihova imperija je bila u velikom razmahu.

Predavanje u Londonu se nije održavalo zato jer su to željeli britanski oficiri. Bila je to samo propagandna akcija povodom izdavanja “Budućeg rata” u Britaniji, gdje je knjiga izlazila pod izazovnijim nazivom “Je li rat danas nemoguć?”. A susret sa generalima je organizovala tadašnja novinarska zvijezda William Stead, koji je bio pionir istraživačkog novinarstva i žute štampe.

Opisao im je budući rat, koji su si štabovi predstavljali kao niz modernih, brzih i velikih manevara. On je to vidio drugačije. Rekao je da će armije provesti rat u rovovima. Da će to biti veliki rovovski rat. Da bi mjesto bajoneta vojnici trebalo da dobiju ašovčiće jer oni mogu za njih biti isto tako važni kao i puške. Da će prva stvar koju će čovjek morati uraditi, ako hoće da preživi, biti da iskopa rupu u zemlji.

Rat neće biti borba čovjeka sa čovjekom u kome protivnici odmjeravaju fizičke i moralne sposobnosti nego će biti slijepa ulica u kojoj ni jedna armija neće biti sposobna da dobije odlučujuću prednost i izvrši završni i odlučujući napad. Iz njegovih proračuna je proizašlo da se jedan vojnik koji se brani u rovu ravna četvorici napadača koji nastupaju nezaštićeni ničijom zemljom.

Kraj konjice i brzih bitaka

Osim toga Bloch je predvidio kraj konjice. Nije vjerovao da jahači imaju još šansi protiv vatrene moći pješadije koja je osim toga bila pojačana mitraljezima. A pošto vojnici u polju imaju silnu vatrenu moć neće biti moguće provoditi veće manevre na krilima.

Između ostalog generalima je savjetovao kakve rovove bi vojnici trebali kopati. Primjetio je to prilikom analize burskog rata. Buri su imali rovove u cik-cak liniji i kad bi u njega pala granata ubila bi dva do tri čovjeka. Britanci su radije imali ravne rovove, jer je generalštab ima osjećaj da oficiri tako mogu bolje upravljati paljbom i imati ljude pod kontrolom, jer se pretpostavljalo da je pješadija stado izvježbanih idiota. Međutim kada bi u njihov rov pala burska granata padalo je desetinu vojnika.

Bloch je dao niz sličnih ideja za koje, sto godina poslije, znamo da su bile pametne i proročanske.

Britanskim najvišim vojskovođama to je međutim izgledalo besmisleno. “Hoću još više konjice. Ukratko imam slabost prema kopitarima,” rekao je svoju predstavu o modernom ratu general Edward Bethune, koji je par godina kasnije postao jedan od britanskih vođa u rovovskom ratu.

Ali to još nije bilo sve. Bloch je sa olovkom u ruci poravnao veće brojeve: troškovi vođenja rata i mogućnost države da ih podmiri. Kad je to podvukao bilo mu je jasno: države će morati organizovati milionske armije koje će se razlikovati od dotadašnjih od po sto hiljada. Stvoriće se ogromna frontovska linija a rat tog tipa neće se brzo završiti.

Pošto će se borbe odugovlačiti rat će postati odmjeravanjem  industrijske snage protivnika. Na koncu države će bankrotirati jer će ih konflikt iscrpiti a negdje će slijediti revolucija. Savršeno je to pogodio.

Radije to nije doživio

Zadovoljenje Bloch nije doživio. Taj čovjek, koji se rodio 1835. u današnjem poljskom Radomi kao Jan Bogumil, da bi svoje rodno ime mjenjao na Ivan i Gotlib, umro je 1901. ili 1902., podaci se razlikuju, nekoliko godina prije izbijanja rata čiji izgled je precizno pogodio.

A to mu ne bi ni bilo zadovoljstvo jer je Bloch, koji je ostvario veliku imovinu na finasiranju izgradnje ruskih željeznica, odbijao rat i zastupao tada moderno mišljenje da bi države svoje sporove trebale rješavati međunarodnom arbitražom.

U švajcarskom Lucernu je 1902. bio otvoren muzej rata i mira koji je nosio njegovo ime. Održao se do 1919. godine. Morali su ga zatvoriti zbog nedostatka posjetilaca.

idnes.cz

tačno.net
Autor 26.2.2014. u 10:06