Konferencija o 20 godina rada MKSJ: Napuštanjem sale izrazili protest protiv sudije Theodora Merona

Stefa
Autor/ica 27.11.2013. u 10:31

Konferencija o 20 godina rada MKSJ: Napuštanjem sale izrazili protest protiv sudije Theodora Merona

Grupa građana, većinom mladih, u trenutku kada je za govornicu izašao predsjednik Haškog tribunala Theodor Meron, u znak protesta napustila je salu, a organizatori su im oduzeli akreditacije i onemogućili dalje učestvovanje u radu konferencije

Noseći transparent “RIP Justice” (Pravda počiva u miru), grupa građana, većinom jako mladih, napustila je salu u kojoj se odvija konferencija povodom obilježavanja 20 godina rada Međunarodog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Sarajevu, prenosi Anadolu Agency.

Edvin Čulić, jedan od onih koji su izašli, novinarima je rekao da na taj način žele iskazati svoje neslaganje sa radom predsjednika suda Theodora Merona, a ne čin neslaganja sa Tribunalom.

“Ovo nije čin neslaganja sa Tribunalom nego direktno protiv ličnosti sudije Merona, koji je ugrozio kredibilitet rada Haškog tribunala i na taj način pokazao svijetu da pravda nije zadovoljena, a javnosti predstavlja svoju priču koja je potpuno suprotna onom što se dogodilo na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 1999.”

Učesnici protesta su medijima uputili i saopćenje u kojem se navodi: “Ne želimo biti dijelom cirkusa koji dozvoljava sudiji Theodoru Meronu da pere ruke od odgovornosti da objasni svoje katastrofalne odluke koje je donosio tokom godine. Važno je da rad Haškog tribunala bude otvoren i da se o tome javno razgovara i debatira, ali ova konferencija je samo još jedan primjer Meronovog pristupa u komuniciranju sa onima zbog kojih radi – ljudi Bosne i Hercegovine.”

U saopćenju je upućen i niz pitanja Tribunalu.

“Gdje su odgovori na legitimno i otvoreno pitanje o kontroverznim preranim oslobađanjima osuđenih za ratne zločine? Koji je razlog za donošenje kontroverznih presuda u slučajevima Perišić i Gotovina? Kako se biraju sudije za žalbena vijeća? Zašto Meronov lični interes za promovisanje njegovog osoblja ugrožava princip pravičnosti koji nalaže angažovanje kvalificiranog osoblja koje dobro zna svoj posao? Zašto su tvrdnje sudije Harhoffa zanemarene? Zašto je praksa preranog otpuštanja osuđenih tako slijepo provedena u praksu bez obzira na sve pokazatelje i stavove profesionalaca koji ukazuju da takvu praksu treba prekinuti? Zašto na konferenciji o 20 godina postojanja Tribunala nema niti jednog jednog predstavnika Haškog tužilaštva?”

Na kraju stoji kako su svjesni da danas neće dobiti odgovore na sva navedena pitanja, te da će “još jednom morati slušati sudiju Merona kako nas podučava o pravičnosti procedura, pravu optuženog i promovisanju vladavine prava. To nije dovoljno. Mi nismo budale kojima treba objašenjenje o jednakosti svih strana pred sudom. Mi smo ljudi zbog kojih je taj Tribunal osnovan i imamo legitimna prava da postavljamo pitanja. A to naše pravo se ignoriše”.

“Oni koji su osnovali Tribunal dali su mu zadatak da procesuira odgovorne za najstrašnije zločine, ali su mu također naložili da radi na transparentan način, uz odgovornost i da je lako dostupan. Ova tri principa ozbiljno su ugrožena činjenjem sudije Merona. Ovo je Tribunal koji je osnovan da se nosi sa nepravdom zbog koje su svi ljudi koji su nekada živjeli u zemlji koja se zvala Jugoslavija, postali žrtve. Ovo je naš sud”, poručuje se u saopštenju.

Predsjednik Haškog tribunala Theodor Meron nije se osvrnuo na ovaj čin, nego je nastavio svoj govor u kojem je pozdravio prisutne i zahvalio se onima koji su omogućili održavanje konferencije.

Svima koji su učestvovali u protestu oduzete su akreditacije čime im je onemogućeno dalje učestvovanje u radu konferencije.

Uvodnim izlaganjima predsjednika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Theodora Merona, ambasadora Holandije u Bosni i Hercegovini Jurriaana Kraaka i člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, počeo je drugi i centralni dan konferencije pod nazivom “Obilježavanje 20. godišnjice MKSJ-a”, javlja Anadolu Agency (AA).

Meron se zahvalio vlastima Bosne i Hercegovine, svima koji su pomogli i podržali održavanje konferencije, te svima onima koji prisustvuju.

Ambasador Holandije u BiH Jurriaan Kraak istakao je da će Tribunal iza sebe ostaviti preglednu evidenciju o tome gdje su se zločini desili, ko ih je napravio i šta se tačno desilo u bivšoj Jugoslaviji. On je dodao da je postavljen novi smjer za uspostavljanje krivičnih sudova koji će nastajati nakon Tribunala.

“Naslijeđe MKSJ-a mora nastaviti da živi i dalje, i iz tog razloga politička podrška Tribunalu treba biti nastavljena, čak iako se neki ne slažu sa presudama ovog suda. Saradnja sa MKSJ ostaje jedan od zahtjeva za proces stabilizacije i pristupa i jeste uslov za članstvo u Evropskoj uniji. Najveći teret je upravo na BiH, odnosno na vlastima te države. BiH je bila prva država na Balkanu koja je putem državnog suda počela da sudi vlastitim zločincima na vlastitom sudu i na vlastitoj teritoriji”, kazao je Kraak.

On je dodao da je holandska vlada bila razočarana nedavnim oslobađanjem deset osuđenika za ratne zločine iz zatvora, koji sada čekaju novo suđenje, te dodao da očekuje da BiH preduzme odgovarajuće akcije.

“Procjenjujući učinke MKSJ-a, njegov doprinos, naslijeđe i poruku koju ostavlja žrtvama i zločincima, državama i narodima, sadašnjosti i budućnosti, moje mišljenje je podijeljeno na dva dijela”, rekao je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. On je dodao da je BiH država koja je najviše stradala tokom raspada bivše Jugoslavije, da je na nju izvršena brutalna agresija, a nad Bošnjacima genocid.

“Prvi Haški tribunal, ustanovljen rezolucijom UN-a, je onaj koji su afirmisali tužioci i sudije koji su htjeli da rade nešto posebno i istorijski vrijedno, a to je onaj tribunal koji je svijetu slao poruku da zločin mora biti kažnjen, i o njemu sam imao visoko mišljenje. Nažalost, u vremenu koje je uslijedilo, Tribunal se polako udaljio od prvobitnih ideja. Taj novi sud kao da je novim očima počeo da gleda na zločine i žrtve. Žrtve se s pravom pitaju kakav je ovo svijet u kojem živimo”, kazao je Izetbegović, dodavši da žrtve u BiH, ipak, vjeruju u pravdu, iako je ona često spora.

Drugi dan konferencije o 20 godina rada Haškog tribunala obilježiće tri panela pod nazivom “Procjena 20 godina Međunarodnog suda”, “Međunarodni sud i lokalna pravosuđa: Naučene lekcije u podršci i zaštiti žrtava i svjedoka” i “Reparacije”, a biće prikazan i dokumentarni film o MKSJ i svjedocima pred tim međunarodnim sudom.

Stefa
Autor/ica 27.11.2013. u 10:31