”MeToo” kampanja na balkanski način

Edin Osmančević
Autor 5.1.2018. u 09:48

Izdvajamo

  • Položaj žene u BiH društvu je feminističko pitanje za čija prava se trebaju boriti i žena i muškarac. Svaka bosansko-hercegovačka porodica ima svoju majku, kćerku, tetku, strinu, nane, bake, tete koje volimo. Ne čekajmo da ih vlastodršci iskorištavaju pa tek nakon toga usamljeni reagujemo!

Povezani članci

”MeToo” kampanja na balkanski način

Premda je stepen ravnopravnosti žena u Švedskoj danas mnogo veći nego u Bosni i Hercegovini, prisutne se društvene anomalije odslikane u MeToo kampanji a koje prijete da potkopaju sistem vrijednosti i njihov socijalni položaj u društvu. I upravo je javna riječ i javne kampanje dobra prilika da se o ovim problemima javno govori i vlastodršcima pokaže crveni karton.

Profesorica socijalne antropologije gospođa Marita Eastmond zaposlena je na Institutu za globalne studije Geteborskog univerziteta. Kao naučni radnik poznata je po svojim istraživanjima u oblasti političke antropologije sa specijalnim interesom na pitanja izbjeglištva i egzila, medicinskom antropologijom koje se bavi traumom i liječenjam izbjeglica te migracijskom antropoligijom  to jest  etabliranjem izbjeglica u Švedskoj, povratkom te migrantskim transnacionalnim životnim navikama. Posebno je poznata po svom istraživanju o migrantima iz Bosne i Hercegovine.

Profesor emiritus sociologije sa Geteborskog univerziteta Ulla Björnberg je poznata u akademskim krugovima po svojim naučnim radovima iz oblasti porodične politike.

Ove dvije naučne radnice su me upitale, prilikom jedne neformalne večere,  u kojoj mjeri  je “MeToo” (JaTakode) kampanja popraćena u Bosni i Hercegovini kao i ostalim balkanskim zemljama. Želio bih vas podsjetiti da je ova kampanja ukazala na gruba seksualna iskorištavanja i napastvovanjima žena u cijelom svijetu kao i  o zloupotrebama položaja moćnika i vlastodržaca. Posebno je snažno odjeknula u Švedskoj gdje se još uvijek vodi velika debata. Kampanji je prethodila javna objava o seksulnim napastvovanjima, silovanima jednog od najmoćnijih Holivudskih ljudi, filmskog producenta Harveya Weinsteina. U ovoj skandinavskoj zemlji na hiljade žena svjedoče o ucjenama, prisilama i  napastvovanjima na poslu, u porodicama, u politici, u vojsci, policiji, javnim mjestima. Kao posljedica te kampanje mnogi visokorangirani šefovi i javne ličnosti dobile su momentalne otkaze na svojim radnim mjestima jer se javno progovorilo o njihovim zloupotrebama.

Zašto se na Balkanu, a posebno u Bosni i Hercegovini ćuti o MeToo kampanji  možda najbolji odgovor mogu dati upravo žene. Na žalost, MeToo kampanja u Bosni i Hercegovini nije bila popraćena na adekvatan način niti od strane nevladinih organizacija, udruženja i zajednica koje se deklarišu kao  zaštitnici ženskih  prava i interesa. Svakako da sve ono što se dešava u BiH državi direktno se projicira na položaj žene u društvu. Možemo tražiti i naći ćemo desetine opravdanih razloga zašto nam je stanje tako kako jeste! Međutim, Bosanke i Hercegovke kao  i sve  one duštveno-progresivne snage moraju pokazati više hrabrosti, više društvenog angažovanja ujedinjenje u pokrete za ravnopravnost žena ako želimo da se pomaknemo sa mrtve tačke. O ovim problemima koji se svjesno ”metu pod tepih” moramo javno progovoriti bez ikakvog straha od posljedica javne kampanje.

Tačno je da u BiH društvu vladaju konzervativniji stereotipi gdje se na ženu kao seksualni objekat gleda na još vulgarniji način nego na Zapadu. Tačno je da prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova BiH, svaka druga žena je prije 16-te godine doživjela neki oblik zlostavljanja, bilo to psihičko, fizičko, seksualno, finansijsko ili emocionalno. Također, u BiH, još uvijek ima sredina u kojima se ženska djeca ne školuju. Tačno je da je porodično nasilje nad ženama u porastu te da je zaposlenost žena u odnosu na muškarce gotovo dvostruko manja. Tačno je da su žene uglavnom manje cijenjene jer se moraju osloniti na svoje obitelji i muževe za prihode, a i kada napokon nađu posao, nisu plaćene na istoj razini kao njihove muške kolege. Tačno je da one moraju naći i ravnotežu za svoj obiteljski život zbog čega mnoge žene gube svoja radna mjesta, a naročito kada ostanu u drugom stanju.  Ali završimo sa konstatacijama i bacimo se na posao!

Premda je stepen ravnopravnosti žena u Švedskoj danas mnogo veći nego u Bosni i Hercegovini, prisutne se društvene anomalije oslikane u MeToo kampanji a koje prijete da potkopaju sistem vrijednosti i njihov socijalni položaj u društvu. I upravo je javna riječ i javne kampanje dobra prilika da se o ovim problemima javno govori i vlastodršcima pokaže crveni karton.

Položaj žene u BiH društvu je feminističko pitanje za čija prava se trebaju boriti i žena i muškarac. Svaka bosansko-hercegovačka porodica ima svoju majku, kćerku, tetku, strinu, nane, bake, tete koje volimo. Ne čekajmo da ih vlastodršci  iskorištavaju pa tek nakon toga  usamljeni reagujemo!

Prema seksulanim iskrištavanjima žena i zloputrebama položaja, društvo mora zauzeti nulti stepen tolerancije!

Edin Osmančević
Autor 5.1.2018. u 09:48