Međunarodni dan sećanja na žrtve holokausta

VARŠAVA - U Srbiji i svetu će danas nizom manifestacija biti obeležen Međunarodni dan sećanja na žrtve holokausta. Ovaj dan, 27. januar, ustanovljen je 1. novembra 2005. godine rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Opredeljujući se za dan kada je 1945. godine oslobođen Aušvic, najozloglašeniji logor smrti u porobljenoj Evropi, Generalna skupština UN rukovodila se potrebom reafirmacije ljudskih prava, prevencije i kažnjavanja zločina genocida i stalno prisutne opasnosti od rasne, nacionalne i verske mržnje, koje su zasnovane na predrasudama.

Bradić na konferenciji u Aušvicu

Srpski ministar kulture Nebojša Bradić danas je na međunarodnoj konferenciji “Aušvic – sećanje, odgovornost, obrazovanje” pozvao da se očuvaju logori i stratišta u Evropi za buduće generacije, kao primer šta se više nikada ne sme ponoviti.

Na skupu u nekadašnjem nacističkom logoru na jugu Poljske u okviru obeležavanja Međunarodnog dana holokausta i 65. godišnjice oslobođenja logora, Bradić je preneo spremnost Srbije da se ponovo otvori izložbeni prostor bivše SFRJ u muzeju Aušvic-Birkenau.

Na konferenciji je na poziv poljske ministarke Katažine Hal učestvovalo 35 ministara prosvete ili kulture, a Bradić je bio jedan od devet koji su govorili o iskustvima svoje zemlje u nastavi o pogromu Jevreja.

“Države su dužne da kroz obrazovne sisteme mladim generacijama omoguće da uče o stradanjima u Drugom svetskog rata, o holokaustu, o štetnosti rasne politike, pri čemu se mora voditi računa da se primenjuju savremeni metodološki i didaktički principi, kako bi mladi mogli da izvuku moralnu pouku”, apelovao je Bradić.

Vlada Srbije protivi se, istakao je Bradić, istorijskom revizionizmu i relativizaciji zločina počinjenih tokom Drugog svetskog rata, kao i buđenju svih oblika neonacizma.

“Intenzivno radimo na obogaćivanju i osavremenjivanju nastavnih materijala posvećenih događajima iz Drugog svetskog rata sa posebnim akcentom na holokaust i odlučni smo da se suprotstavimo svim ekstremističkim grupama i pojedincima koji raspiruju mržnju i nerazumevanje”, rekao je srpski ministar učesnicima skupa.

Bradić je podsetio da je tokom Drugog svetskog rata na prostoru Srbije stradao veliki broj Srba, Jevreja i Roma. Oko 85 odsto jevrejske predratne populacije pobijeno je, mnogi od Jevreja sa teritorije bivše Jugoslavije baš u logoru smrti Aušvic-Birkenau, dodao je.

“Veliki izložbeni prostor bivše SFRJ koji je postojao do 2008. u Državnom muzeju Aušvic-Birkenau trenutno je zatvoren. Republika Srbija je spremna da ovaj izložbeni prostor podeli s bivšim jugoslovenskim republikama, danas nezavisnim državama, i uložiće sve napore kako bi sve zainteresovane zemlje mogle da postave svoje izložbe”, rekao je Bradić.

Srbija je takođe već nekoliko godina aktivno prisutna u “Radnoj grupi za međunarodnu saradnju u oblasti obrazovanja, sećanja i istraživanja holokausta”, a od decembra prošle godine kao pridruženi član sa ambicijama da uskoro postane punopravni.

Prepodnevna konferencija u Centru za dijalog i molitve u Aušvicu uz učešće delegacija ministarstava prosvete ili kulture 35 zemalja i predstavnika Evropske unije i njene Agencije za osnovna prava sa sedištem u Beču ima za cilj da inicira forum za razmenu iskustava o obrazovnim programima na temu holokausta.

Sa konferencije treba da potekne i udžbenik o holokaustu za škole širom Evrope.

Na konferenciji je Agencija EU za osnovna prava predstavila veliku studiju napravljenu među učenicima evropskih škola na temu nastave o holokaustu i ljudskim pravima i uputila apel da se u školi tesno poveže tema holokausta upravo sa ljudskim pravima.

“To je zaista bilo davno. Istorija mi je dosadna. Uopšte me ne interesuje”, jedan je od tipičnih odgovora koji su anketari agencije čuli u školama širom EU, ovaj konkretni u Amsterdamu.

Direktor Agencije Morten Kjerum upozorio je uoči današnje konferencije da su teme holokausta i ljudskih prava u nastavnim planovima pogrešno potpuno razdvojene.

“Istorija holokausta je istorija sistematskog kršenja ljudskih prava. Pokazuje nam kakve su posledice ponižavanja, obezvređujuće retorike, isključivanja i traganja ko će biti žrtveni jarac. Pokazuje nam put koji je doveo do progona, šikaniranja i genocida”, upozorio je Kjerum.

Obeležavanje 65. godišnjice oslobođenja Aušvica

Poljska i Izrael, a sa njima ceo svet obeležavaju danas u Aušvicu Međunarodni dan sećanja na žrtve holokausta, a već juče, na prateće manifestacije velikog pomena na 65. godišnjicu oslobođenja te najstravičnije nacističke fabrike smrti, stigao je u Varšavu premijer Izraela Benjamin Netanjahu.

Pomen je počeo sinoć, koncertom “Sećanje na žrtve koncentracionog logora Aušvic” u Crkvi svetog Josipa u Aušvicu.

Na sam Dan sećanja na žrtve holokausta, 27. januara, kada su 1945. godine vojnici Crvene armije oslobodili poslednjih oko 7.650 preživelih logoraša, ministri prosvete i kulture evropskih zemalja učestvovaće na međunarodnoj konferenciji u Centru dijaloga i molitvi u Aušvicu.

Medvedev: Nedopustivi pokušaji revizije istorije

Ruski predsednik Dmitrij Medvedev izjavio je danas, u pozdravnoj poruci učesnicima svečanog obeležavanja godišnjice oslobođenja koncentracionog logora “Aušvic-Birkenau“, da je nedopustiva heroizacija pomagača nacista i pozvao međunarodnu zajednicu da ujedini napore u borbi sa pokušajima revizije svetske istorije.

Ruski predsednik je istakao da su “nedopustivi pokušaji stavljanja u isti rang žrtava i dželata, oslobodilaca i okupatora, a u nekim zemljama i heroizacija nacističkih pomagača“, preneo je Itar-Tas.

“Treba jasno da znamo da ravnodušnost i ignorancija, kao i zaboravljanje lekcija istorije, na kraju dovodi do tragedija i zločina”, naglasio je Medvedev.

“Danas je tragedija Drugog svetskog rata gorko upozorenje. Zaštita mira i slobode na planeti je u našim rukama i mi – svi zajedno – imamo za to odgovornost prema sadašnjim i budućim generacijama“, naveo je predsednik Rusije u poruci koju je u poljskom Osvjechimu pročitao ruski ministar obrazovanja i nauke Andrej Fursenko.

Kako je saopštila pres služba Kremlja, Medvedev je podsetio da je major sovjetske armije Anatolij Šapiro, jedan od onih koji je otvorio 27. januara 1945. vrata “logora smrti“, posvetio čitav dalji život borbi protiv rasizma i genocida.

U poruci su navedene njegove reči: “Želim da kažem svim stanovnicima zemlje: ujedinite napore, ne dopustite to zlo koje je nama zapalo! Ljudi, čuvajte život na zemlji!“.

“Pokoljenja koja nisu videla užase rata treba da znaju o njima. I svi moraju da shvate kakvu je ogromnu cenu platilo čovečanstvo za popuštanje ksenofobiji i šovinizmu, pamte da je šest miliona ljudi ubijeno zbog svoje nacionalnosti, samo zato što su bili Jevreji. Po planu fašista, njihovu sudbinu trebalo je da prati i trećina stanovništva okupirane teritorije“, istakao je Medvedev.

Poruka preživelih logoraša

Centralni pomen počinje u popodnevnim časovima na terenu koncentracionog logora, gde će se zvanicama, preživelim logorašima, njihovim porodicama, državnicima iz raznih krajeva sveta obratiti trojica logoraša koji su preživeli pakao Aušvica.

To će biti Poljak katolik Vladislav Bartoševski, koji je nakon puštanja iz logora 1941. godine bio jedan od osnivača ilegalnog poljskog saveta pomoći Jevrejima, poljski Jevrejin Marjan Turski i poljski Rom Edvard Pačkovski.

Već tradicionalnu poruku svetu iz Aušvica da holokaust ne sme nikada da se zaboravi kako se ne bi nikada ponovio, uputiće ispred spomenika žrtvama holokausta predsednik poljske Leh Kačinjski, premijer Izraela Benjamin Netanjahu i ruski ministar obrazovanja i nauke Andrej Fursenko, kao specijalni izaslanik predsednika Rusije Dmitrija Medvedeva.

Na jubilarnu godišnjicu u Državnom muzeju bivšeg nacističkog logora Aušvic Birkenau danas će biti otvorena i velika izložba o oslobađanju logora tokom kojeg je poginulo više od 200 sovjetskih vojnika.

Centralni pomen završiće zajednička molitva, jevrejska i hrišćanska, pred spomenikom žrtava Aušvica, pred kojim će biti zapaljene baklje i sveće.

Zloglasni Aušvic – Birkenau

Od 1940. godine kada su nacisti otvorili koncentracioni logor na periferiji Aušvica na jugu Poljske u gasnim komorama logora ili zbog stravičnih uslova i u monstruoznim medicinskim eksperimentima na logorašima život je izgubilo najmanje 1,1 milion ljudi.

Najviše je u Aušvicu pobijeno Jevreja iz svih evropskih zemalja, ali i 75.000 Poljaka, 21.000 Roma, kao i Jevreji deportovani vozovima u vagonima za stoku sa svih krajeva kontinenta, 15.000 sovjetskih vojnih zarobljenika i najmanje 15.000 pripadnika drugih naroda Evrope.

Od 1947. godine na terenu bivšeg logora sećanje na žrtve holokausta i najveći ratni zločin genocida nad celim jednim narodom čuva Državni muzej bivšeg nacističkog logora Aušvic-Birkenau, koji godišnje poseti skoro dva miliona ljudi.

Zurof: Holokaust se i danas negira, važno obrazovanje mladih

Svet je danas svestan užaša holokausta iz Drugog svetskog rata, ali i dalje postoje islamske i postkomunističke zemlje u kojima se negira taj zločin, izjavio je Tanjugu direktor Centra “Simon Vizental” Efraim Zurof.

On je kazao da Međunarodni dan holokausta, 27. januar, pokazuje da je dostignut najviši nivo u obeležavanju sećanja na taj veliki zločin, ali da prete nove opasnosti u vidu oružja za masovno uništenje.

“Ako bi se holokaust danas ponovio, to bi se dogodilo u mnogo gorem obliku zbog oružja za masovno uništenje. Milioni života mogu biti uništeni u sekundi”, naveo je Zurof.

 On je kazao da je veoma značajno da se radi na obrazovanju mladih generacija i isticanju različitosti kao nečega što spaja ljude, a ne razdvaja i dovodi do sukoba. Centar “Simon Vizental” u Jerusalimu bavi se potragom za preživelim nacističkim zločincima iz Drugog svetskog rata.

Zurof je prošle godine postao počasni građanin grada Novog Sada, pošto je uspeo da otkrije mesto boravka Šandora Kepira, žandarmerijskog kapetana mađarske okupatorske vojske, koji je bio jedan od idejnih tvoraca i izvršitelja pogroma Novosađana, masovno bacanih pod led Dunava u januaru 1942. godine.

Međunarodni dan sećanja na žrtve holokausta – 27. januar, ustanovljen je 1. novembra 2005. godine rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Opredeljujući se za dan kada je 1945. godine oslobođen Aušvic, najozloglašeniji logor smrti u porobljenoj Evropi, Generalna skupština UN rukovodila se potrebom reafirmacije ljudskih prava, prevencije i kažnjavanja zločina genocida i stalno prisutne opasnosti od rasne, nacionalne i verske mržnje, zasnovane na predrasudama.

tanjug,beta

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email
VIŠE IZ KATEGORIJE
VEZANI ČLANCI