Osvit Seferović: Uništićemo planove o podjeli Mostara

tačno.net
Autor/ica 13.3.2013. u 07:57

Osvit Seferović: Uništićemo planove o podjeli Mostara

Metodično uništavanje sjećanja na jedan važan dio gradske istorije i svo simbolično nasilje koje se vrši nad tim periodom ima svoj pandan na terenu i u želji sistema da preobrati ili omete u razvoju onu biomasu koja se identificira sa tim periodom. Set vrijednosti koji baštini populacija Ostalih u Mostaru neprihvatljiva je ako ne i neshvatljiva u trenutnoj situaciji u kojoj je ime i prezime oca savim dovoljno da se odredi vaše političko mišljenje, svjetonazori, religija (ateizam je isključen) i svi ostali životni senzibiliteti.

Piše: Osvit Seferović

Od 30. Januara 2013. Kanton Sarajevo je i službeno postao prva teritorija u BiH na kojoj su građani iz reda Ostalih izjednačeni u pravima sa konstitutivnim građanima. Da li je trebalo pasti na koljena pred konstitutivnim gospodarima kantona kada su se odlučili na tako velikodušan politički gest prema bosanskohercegovačkim državljanima koji ne žele ili ne mogu biti Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, ili im poslati zahvalnicu što su u trenucima lucidnosti obuzdali vlastiti nagon za etničkom dominacijom i vratili građanska prava svojim nekonstitutivnim sugrađanima?

Pa ipak, u ovoj nadrealnoj zemlji,  Kanton Sarajevo je  prva geografska tačka, a njegova Skupština prva institucija koja je omogućila implementaciju presude Sejdić-Finci. U drugim mjestima i regijama formalna ravnopravnost Ostalih se i ne spominje. Tako je nažalost i u Mostaru u Hercegovačko Neretvanskom Kantonu.

Grad na Neretvi, već dvije decenije u permanentnoj političkoj krizi, koja je pravi rudnik zlata za mnoge kadrove HDZ-a i SDA/SBiH, jednostavno nema sluha ni za kakvu drugu temu osim svetog hrvatsko-bošnjačkog dualizma. Lagani povratak i regeneracija srpsko-pravoslavne zajednice u Mostaru, također ostaje u sjeni bošnjačkih vitalnih nacionalnih interesa i želje HDZ-a da od Mostara napravi glavni hrvatski grad u BiH.

Hercegovačko središte je do rata imalo veoma izraženu i progresivnu ljevičarsku tradiciju, koja je nakon narodnooslobodilačkog rata od grada napravila idealno mjesto za prevazilaženje etničkih i nacionalnih barijera. Između 1981 i 1991 broj Mostaraca koji se nacionalno ne izjašnjava  kao Musliman (Bošnjak), Hrvat ili Srbin varira u samom gradu između viskokih 18,5 i 25 posto. Ta mahom jugoslovenska populacija, ili populacija Ostalih,  nakon rata i nove podjele karata, ne samo da je sistematski obespravljena u odnosu na konstituvne narode već nije priznata ni kao jedna od 17 nacionalnih manjina u BiH!

Pored poteškoća da pronađu posao i integrišu se u današnji mafijaški sistem vrijednosti, mostarski Ostali najveći problem imaju sa školovanjem  djece, problem koji najbolje ilustruje slijedeća istinita priča: Bračni par iz reda Ostalih, koji se nedavno iz zapadne Evrope vratio u Mostar, želio je upisati svoje dijete u Osnovnu školu. Bez ikakvih predrasuda upisali su dijete u najbližu školu  da bi uskoro  bili  šokirani činjenicom da  učenici na času likovnog imaju zadatak da nacrtaju hercegbosanske ratne lidere koji trenutno čekaju presudu u Hagu i da im naprave i oboje čestitke za božić. Nakon ove epizode, zabrinuti roditelji su otišli na razgovor u jednu od Osnovnih škola koja funkcioniše po Federalnom nastavnom programu sa željom da se raspitaju o mogućem upisu njihovog sina, ali i tu su bili razočarani kada su na vratima kancelarije školskog direktora ugledali naljepnicu na kojoj je pisalo- „Nazivajte Selam širite Islam“.

Nepotrebno je napominjati da su Ostali  potpuno nezastupljeni u mostarskim gradskim institucijama i Javnim Preduzećima uprkos njihovoj velikoj brojnosti na posljednjem, još uvijek referentnom, popisu stanovništva.

Metodično uništavanje sjećanja na jedan važan dio gradske istorije i svo simbolično nasilje koje se vrši nad tim periodom ima svoj pandan na terenu i u želji sistema da preobrati ili omete u razvoju onu biomasu koja se identificira sa tim periodom. Set vrijednosti koji baštini populacija Ostalih u Mostaru neprihvatljiva je ako ne i neshvatljiva u trenutnoj situaciji u kojoj je ime i prezime oca savim dovoljno da se odredi vaše političko mišljenje, svjetonazori, religija (ateizam je isključen) i svi ostali životni senzibiliteti.

Ako želi biološki opstati u Mostaru i u BiH, populaciji Ostalih neće biti dovoljna samo formalna ravnopravnost sa konstitutivnim narodima kao u Kanotonu Sarajevo. Samo  politička i kulturno-edukativna emancipacija Ostalih mogu biti garancija da nacionalizam ipak neće u potpunosti trijumfovati nad našim životima i našim vrijednostima koje su najčešće dijametralno suprotne nacionalističkim.

Antifašizam, Jugoslovenstvo, Bratstvo i Jedinstvo, Ostali…svi ti pojmovi poredani jedan pored drugoga u glavama nacionalista predstavljaju jedinstven blok  kojeg se plaše, kojeg preziru jer ih svaki put iznova podsjeti na ono što etnički nacionalizam na Balkanu zapravo jeste: Jedan propali društveni projekat u službi stranih korporacija.

Neka nam njihov prezir služi na čast, a slika današnjeg Mostara neka nam služi kao ilustracija njihovog svijeta primjenjenog u praksi

tačno.net
Autor/ica 13.3.2013. u 07:57