Republika Srpska je ipak samo dio BiH

Povezani članci

• Park Jure Kaštelana
• Lopovi – slijedeća generacija
• Mesić: Susjedi smo, upućeni smo jedni na druge, jedni od drugih pobjeći ne možemo
• Marinko Čulić: Hrvatska močvara
• Sloboda izjašnjavanja Roma na popisu stanovništva 2013. ključ je borbe protiv diskriminacije
• USTAVNE PROMJENE I REFERENDUM

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović tijekom svoje prošlotjedne turneje po susjednoj BiH posjetila je i Banja Luku gdje se među ostalim susrela s prvim čovjekom jednog od dva bosanskohercegovačka identiteta, predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Tom je prilikom s njim praktički razgovarala kao sa šefom suverene države, teme su bile razvoj infrastrukture, posebno cestogradnja i energetika, izgradnja mosta preko Save, te općenito potreba bolje gospodarske suradnje tvrtki iz obiju – čega zapravo. Zemalja?

Piše: Zlatko Crnčec-Novi list

Nije naime baš jasno zbog čega se predsjednica mora susresti s predsjednikom jednog od dva entiteta susjedne BiH gotovo na način kao da se susreće sa šefom suverene države. Dodik je samo kao što smo gore naveli predsjednik jednog od dva BiH entiteta. Sama BiH kao šefa države ima tročlano predsjedništvo. Stoga nije baš jasno zbog čega je predsjednica krenula stopama svog prethodnika i sastala se s Dodikom kao da su njih dvoje ista državnička razina.

Naravno Hrvatska ne bi smjela ići u drugu krajnost i potpuno ignorirati Republiku Srpsku. Ponajviše zbog Hrvata koji tamo žive kao i onih koji bi se tamo eventualno željeli vratiti. U današnjoj BiH kakva ona već jest Republika Srpska se u većem dijelu zaista ponaša kao posebna država. I nije na Hrvatskoj da se u to posebno petlja već da se prilagodi situaciji. Gospodarske veze s Banja Lukom svakako teba razvijati. Posebno u svjetlu činjenice da je Republika Srpska vjerojatno najstabilniji dio BiH. Kako je od 1992. do 1995. do te stabilnosti došlo dobro je poznato, ali ona jest tu i Hrvatska se treba tome prilagoditi. U srpskom dijelu BiH vidljiv je nekakav gospodarski polet kojeg može zamjetiti svatko tko se zadnjih godina barem jednom spustio s autoceste preko Bosanske Gradiške i Laktaša prema Banja Luci. S obje strane ceste vide se brojne poslovne zgrade s brendovima iz cijele bivše Jugoslavije, ali i iz drugih europskih zemalja. Gospodarska se aktivnost ovdje zasita nazire, za razliku od velikih dijelova drugog entiteta, Federacije BiH, gdje u gospodarskom smislu nema apsolutno ničega. I Hrvatska bi zbog blizine Banja Luke trebala to iskoristiti.

Ali u tome treba imati mjere na političkoj razini. I jedno je gospodarski surađivati i rješavati status tamošnjih Hrvata, a potpuno drugo omogućavati Dodiku državnički status. Takve bi stvari trebalo rješavati na nižoj razini od predsjedničke. Istina nije bila Grabar-Kitarović prva šefica države koja je podignula Dodika na državničku razinu. To je prije nje napravio i njen prethodnik na Pantovčaku Ivo Josipović koji ga je u prvoj godini mandata sa svim počastima ugostio u Slavonskom Brodu i s njim razgovarao o mogućnosti zajedničkog nastupa na trećim tržištima.

Prethodna dva stanara Pantovčaka, Franjo Tuđman i Stipe Mesić, nisu s Dodikom željeli imati nikakvog posla. Sam Mesić je u svojoj političkoj karijeri imao puno promjena stajališta i političkih pozicija, ali je što se tiče Republike Srpske ipak bio do kraja dosljedan. Ona je za njega bila samo dio suverene BiH. Čak je nekoliko puta ušao u otvoreni klinč s Dodikom, na primjer kada je ovaj kao gost Milorada Pupovca na skupštini Srpskog narodnog vijeća iznosio svoje karakteristične poglede na ono što se događalo zadnjih 25 godina na području bivše Jugoslavije. Sve u svemu, dobri odnosi s Republikom Srpskom su važni, ali bez previda da se radi tek o dijelu susjedne BiH koja je, odnosno trebala bi biti, suverena država.