RTRS I BNTV: PROPAGANDISTI I NOVINARI

Povezani članci

• Vaše je kraljevstvo nebesko, ali i ovo zemaljsko. I izgledate kao kraljevi
• IDIOKRATIJA, VLADAVINA GLUPOSTI
• Fašisti “u rukavicama”
• Kako je preigrana Grčka
• Markovina: Radikalni nacionalizam teška je bolest hrvatskog društva
• Na Balkanu stare priče, Zemlja se ipak okreće!

Iako je TVBN ove sedmice imala nekoliko ozbiljnijih problema, posebno u segmentu pronalaženja drugih izvora ili predstavljanja suprotnog mišljenja, opet je nemoguće porediti kvalitet BN-ovog dnevnika s dnevnicima RTRS-a. Čija je moć da svaku moguću vijest spinuju u korist Milorada Dodika, SNSD-a, ili daljeg etnonacionalnog razdvajanja, jedinstvena

 Piše: Aleksandar Brezar, analiziraj.ba

RTRS: Katastrofalan, eksploatatorski dnevnik

5. – 11. august 2015.

PORAŽAVAJUĆA PROPAGANDA: Nakon što je čitavu prethodnu sedmicu temi godišnjice “Oluje” posvećivan veliki dio dnevničkog programa, bilo je za očekivati da će i dnevnik petog augusta biti u potpunosti tematski vezan za ovaj događaj. Međutim, činjenica da je dnevnik počeo crno-bijelom montažom uz odgovarajuću muzičku podlogu, a bez komentara, gdje se, po starom receptu servirala prvo slika zbjega, zatim djeteta i starije osobe, pa još jedne starije osobe, pa opet djeteta sa majkom ad nauseam, koja je zatim izmiješana sa snimcima obilježavanja godišnjice u Banjaluci danas, u potpunosti je nadmašila očekivanja. Tolika eksploatacija tuđe patnje radi već uobičajene, ali svejedno užasavajuće propagande, koristeći se tehnikama od patetike do izjednačavanja stvarnih žrtava “Oluje” sa svim pripadnicima jednog naroda danas, u potpunosti je poražavajuća i kod etnonacionalnim sentimentom nezaražene osobe izaziva žestok osjećaj mučnine. Urednici RTRS-a u ostatku programa servirali su nekoliko špica sa sličnim vizualima, uz prisvajačku, ali i pasivno-agresivnu retoriku koja ne ostavlja prostora za žaljenje za žrtvama bez primjesa ideološkog otrova u vidu “naših” i “njihovih”. Katastrofalan, eksploatatorski dnevnik na dan žalosti koji se trebao i morao obilježiti kroz poštovanje prema izbjeglim i stradalim, te se maksimalno potruditi da se tim ljudima ne dira u dignitet, jedino se može prokomentarisati pitanjem odakle pravo urednicima RTRS-a da nama, gledaocima, prirede ovako nešto.

IZ KOJEG SU RATA PREBILOVCI? Već sljedeći dnevnik, od šestog augusta, sadržavao je očekivano: još jedan prilog o “Oluji”, prilog o osveštanju hrama srpskim žrtvama u Prebilovcima (gdje u najavi nije ni spomenuto da su žrtve, ustvari, iz perioda Drugog svjetskog rata), prilog o Thompsonovom koncertu u Kninu na dan obilježavanja “Oluje”, kojeg, iako pravilno identificiranog kao provokacija, RTRS predstavlja kroz odnos Srbije i Hrvatske (što će reći, svih stanovnika ove dvije zemlje), a ne desničarski potez u cilju daljeg etnonacionalnog raslojavanja društva u državama bivše Jugoslavije, te vijest o hapšenjima potencijalnih saradnika ISIL-a u Makedoniji. Ipak, zanimljivije je bilo vidjeti kako je RTRS tretirao temu suše koja je žestoko pogodila poljoprivrednike širom BiH, što je u ovom dnevniku predstavljeno kao udarna vijest.

SUŠA I NJENE POSLJEDICE: S početka pristojan prilog Tanje Blagojević, koji je uvrstio i izjave poljoprivrednika u Semberiji i u Posavini, iznio je poprilično drugačije podatke u odnosu na prilog s istom tematikom u dnevniku BNTV-a. Tako se iz izjave Borisa Pašalića, pomoćnika ministra poljoprivrede RS-a, moglo čuti da je procjena gubitaka “veća od 30 posto” (novinar BNTV-a došao je do podatka da je šteta u određenim dijelovima RS-a već oko 80 posto). Ono gdje je RTRS uradio bolji posao jeste činjenica da postoji opasnost od pojave aflatoksina, što je potvrdio i Pašalić, pojasnivši da se mikrotoksini ove vrste pojavljuju u ovakvim vremenskim uslovima. Ipak, RTRS ne bi bio RTRS kada ne bi iskoristio priliku da se bavi propagandnim djelovanjem: uopšte nije spomenuta činjenica da je Vlada RS-a odbila da ovogodišnju sušu proglasi elementarnom nepogodom, rečenica “službe ministarstva su na terenu i pružaju stručnu pomoć poljoprivrednicima” ilustrovana je snimkom dvojice radnika koji sjede za kompjuterima (!), a naveden je i podatak da je Vlada RS-a “obezbijedila […] 1,5 milion maraka za podsticanje sistema za navodnjavanje”, gdje je i apsolutnom laiku jasno da je riječ o iznimno malom iznosu novca. Na taj način, propuštena je prilika da se pravilnim pristupom ovoj tematici, uz izbjegavanje ili istraživanje i tumačenje izjava odgovornih, gledaoci bolje informišu o kritičnoj situaciji u poljoprivrednom sektoru.

UMALO KOREKTAN PRILOG O ZLOČINIMA: Nevjerovatno je da RTRS jednostavno nije u stanju da napravi barem jednu pristojnu priču o ratnim zločinima. Kada je izgledalo da su to konačno uspjeli prilogom iz dnevnika od sedmog augusta o zločinu nad srpskim civilima na Petrovačkoj cesti, uz iskaze svjedoka, članova porodice i izuzetno korektan i pomirljiv komentar načelnika opštine Drinić Drage Kovačevića, novinar odjednom daje prostora Savi Štrbcu, direktoru “Veritasa”, koji je pored upitne političke prošlosti često na udaru kritike zbog mogućeg manipuliranja brojem civilnih žrtava u “Oluji”, a zatim prilog zaključuje poređenjem incidenta sa sličnim događajem iz Drugog svjetskog rata, time implicirajući paralelu Hrvatske s nacističkom Njemačkom.

DODIKOVO GLASILO: Uloga RTRS-a kao glasila Milorada Dodika nastavila se i ove sedmice: bez ikakvog objašnjenja a propos povoda, a između dvije vijesti o ratnim stradanjima, voditelj je pročitao sažetak izjave Milorada Dodika prepune floskula i etnonacionalne demagogije čija je vrijednost u kontekstu vijesti praktično nepostojeća. Tek nakon iznošenja stava da se “ne smije izgubiti identitet” jer se “time gubi Republika Srpska”, moglo se razumjeti da je stvarna tema izjave referendum. Između ostalog, Dodik je izjavio da “BiH nema šansu da preživi”, i da ga “raduje to što se i u bošnjačkim krugovima sve više govori da je to zemlja od koje nema ništa”. Očito da je na djelu jasno osmišljena taktika plasiranja ideologije SNSD-a između vijesti s visokim emotivnim nabojem.

Glavna vijest od 10. augusta ticala se istrage napada na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. U samoj najavi, napad je okvalifikovan kao “pokušaj ubistva”. U najavi priloga i prilogu o ovoj temi, mogućnost da je u pitanju bio organizovan i naručen napad na Vučića u potpunosti je tretirana kao činjenica, te je naglašeno da “vlasti u Sarajevu ne pokazuju volju da napad na Vučića istraže do kraja”. Gvozden Šarac u najavi elaborira neprofesionalnim komentarom da, “da li zbog godišnjih odmora ili blamaže”, vlasti se “ponašaju kao da se u Potočarima nije desio međunarodni skandal i, prema mnogima, i pokušaj ubistva premijera Srbije”. Manipulacija gledateljstvom prebacivanjem vlastitog inputa neimenovanoj većini korištenjem riječi “prema mnogima” sramotna je i nedopustiva.

PLUS SEDMICE: –

MINUS SEDMICE:

U masi skandalozno loših uredničkih odluka, teško se odlučiti za jednu koja bi predstavljala minus sedmice. Ipak, treba opet izdvojiti manipulaciju žrtvama “Oluje” u svrhe promocije etnonacionalne politike, posebno u čitavom dnevniku od petog augusta.

OCJENA: (u nedostatku ocjene 0) 1

BNTV: Posvećeni stvarnim problemima, a ne propagandi

5. – 11. august 2015.

PLATE U ELEKTROPRIVREDI: Za razliku od RTRS-a, BNTV se ove sedmice većinom bavio stvarnim problemima u RS-u, koji se uglavnom očitavaju u nepovoljnoj ekonomskoj situaciji. Tako je u emisiji od sedmog augusta udarna vijest bila smanjenje plata u Elektroprivredi RS-a. Prilog koji se bazirao na relativno kvalitetnoj analizi dokumentacije Elektroprivrede otkrio je da se zahtijeva ukidanje pojedinih stavki kolektivnog ugovora i ukidanje doprinosa, što je posljedica odlaganja poskupljenja cijene struje. Također je zanimljiva informacija da EP RS traži od lokalnih elektroprivreda da traže povrat novca iz Fonda solidarnosti i odustajanje od učestvovanja u njemu, što je novinarka zaključila poentirajući onim što građane najviše zanima – da mogu očekivati veće cijene, kao i neka druga poskupljenja.

AKO OVO NIJE ELEMENTARNA NEPOGODA: U istom dnevniku od značaja je bio i prilog Gorana Vasića o suši u Semberiji i Potkozarju, koji je otpočet najvažnijom informacijom da suša neće biti proglašena elementarnom nepogodom. Sadržajnost priloga očitovala se u izjavama poljoprivrednika iz ovih krajeva. Posebno je bilo zanimljivo čuti reakcije poljoprivrednika na odluku vlade, pa je tako ilustrativna i izjava Save Bakalića, poljoprivrednika iz Semberije, koji je artikulirao osnovni problem: “Ako ovo nije elementarna nepogoda, onda ne znam šta je.” Dodatni plus je poveznica između loše godine za kukuruz i njenog uticaja na stočni fond, gdje je jedan od poljoprivrednika pojasnio da će jedna od posljedica biti ta da će za obnovu stočnog fonda biti potrebne najmanje dvije godine. Vasić je na kraju priloga precizno zaključio da se na poljoprivrednike ipak moralo ranije misliti.

FINANSIJSKI KOLAPS DRŽAVE: Tema kojoj su urednici BNTV-a posebno posvetili pažnju je ekonomska situacija koja ukazuje na to da bi BiH mogla biti pred finansijskim kolapsom. Ovosedmični gosti u studiju bili su pun pogodak, a svi voditelji koji su imali goste pokazali su dobro vladanje elementima intervjua. U dnevniku od osmog augusta,Slaviša Raković, ekonomista, elaborirao je na odlično pitanje kako preživjeti u ekonomskim uslovima u kojim se BiH nalazi sa posebnim osvrtom na fond PIO. Raković je imao dobar komentar na pitanje o raspravi o Zakonu o radu, kada se zapitao kako je moguće razgovarati o ZoR-u iako se o njemu ništa ne zna. Voditelj je ciljano usmjerio razgovor ka konkretnim problemima u RS-u kada je informacijom da se vrši kontrola Banke Srpske postavio gledaocima zanimljivo pitanje da li je na putu nova afera poput Bobar banke. Raković je iznio intrigantnu tezu da Banka RS-a oteže s objavljivanjem revizorskog izvještaja, koji ima mnogo rezervi i napomena, što ukazuje na činjenicu da banka nema uslove za poslovanje, što je isti slijed događaja kao i u slučaju Bobar banke.

U narednom dnevniku, gost je bio ekonomista Zoran Pavlović, gdje je fokus razgovora bila projekcija budžeta RS-a do 2018., kada će rata duga RS-a iznositi 888 miliona KM. Voditelj je počeo intervju pravim pitanjem – šta očekivati? Pavlović je pojasnio da nema prostora za novo zaduženje, te da kada se uporede planirani prihodi i obaveze, jedini zaključak je da se 900 miliona koji su realno mogući za budžetsku potrošnju moraju proglasiti maksimalnim troškom administracije, te da se sva ušteda u narednim godinama iskoristi za vraćanje iznosa 2018. Na komentar o još gorim danima koji slijede, voditelj poentira pitanjem o mogućnosti “grčkog scenarija” u BiH, što Pavlović kvalifikuje kao vrlo realnom, te elaborira da je reformska agenda ipak uočila anomaliju potrošnje u javnom sektoru, mada je nejasno ko će je uopšte sprovesti. Čini se da ne postoji nikakva sposobnost koja može da zaustavi točak negativnih aktivnosti i stvarati novu vrijednost iz koje se mogu servisirati dugovi.

ODLASCI IZ BiH: Priča o emigraciji iz BiH zauzela je važno mjesto u ovosedmičnim dnevnicima TVBN. Odličan prilog Tijane Simović, uz izjave demografa Steve Pašalića i sociologa Ivana Šijakovića, obradio je temu na kvalitetan način, potkrepljujući zaključak o negativnoj slici demografskih kretanja u i izvan BiH istraživanjem UN-a, kao i dobrim komentarom Šijakovića da pored pada broja građana, svjedočimo i nestanku kvalitetnih kadrova, te da se ne smije zanemariti odnos između kvantiteta i kvaliteta građanstva. Najbolja odluka Simovićke ipak je bila da za mišljenje pita i dvije mlade osobe koje emigriraju iz BiH, studentice matematike Milice Đukić i teniskog sudijeOzrena Đurđevića.

Velika mrlja na odličnoj sedmici bila je kratka vijest od desetog augusta o udžbeniku istorije za šesti razred osnovne škole u Srbiji, a za čiji je izvor navedena srbijanska štampa. Vijest o spornom udžbeniku, po kojem su Srbi odgovorni za oduzimanje teritorije od Albanaca još u Srednjem vijeku, te za preuzimanje elemenata albanske kulture u vrijeme dolaska Slavena na Balkan (gdje je posebno nejasno zašto se tako nešto uopšte smatra negativnim ili problematičnim), plasirana je bez priloga, bez mišljenja drugih istoričara ili pedagoga i bez sadržaja teksta udžbenika, čime nije dato dovoljno informacija, niti je ostavljeno prostora za formiranje vlastitog mišljenja kod gledalaca. Sami način na koji je ova vijest predstavljena od strane voditelja doimala se zapaljivom, posebno kada se uzme u obzir da je ime autora udžbenika spomenuto više puta, kao i njegova pozicija pri Akademiji nauka i umjetnosti RS-a.

PLUS SEDMICE:

BNTV je nastavila odličnim tretmanom tema o ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj. Posebno se ističe sposobnost voditeljskog tima da vladaju intervjuima s gostima u studiju na profesionalan način, pazeći da gledaoci budu kvalitetno informisani.

MINUS SEDMICE:

Prva i udarna vijest u dnevniku od desetog augusta je ranjavanje vlasnika FIS-a, Pere Gudelja. Iako je tog dana bilo znatno važnijih vijesti, nejasno je zašto su se urednici odlučili da ovu informaciju odaberu za najvažniju, pogotovo jer se u tom trenutku još uvijek spekulisalo da li je u pitanju samoranjavanje ili je riječ o napadu. Za jednu od boljih sedmica, a posebno u kontekstu fenomenalnog dnevnika od osmog augusta, ovakva odluka jednostavno zbunjuje.

OCJENA: 8

Komparativna analiza

Iako je TVBN ove sedmice imala par ozbiljnijih problema, posebno u segmentu pronalaženja drugih izvora ili predstavljanja suprotnog mišljenja, opet je nemoguće porediti kvalitet BN-ovog dnevnika sa dnevnicima RTRS-a. Čija je moć da svaku moguću vijest spinuju u korist Milorada Dodika, SNSD-a, ili daljeg etnonacionalnog razdvajanja, jedinstvena. Posebno je žalosno kada se takav rezultat pokušava postići kroz eksploataciju žrtava rat(ov)a, kao što je to bio slučaj sa tretiranjem teme Oluje ili hrama u Prebilovcima.