Suzana Sekulović Kadirić: Gdje su ostali u građanskim strankama?

Ljupko Mišeljić
Autor 12.7.2018. u 09:47

Izdvajamo

  • Stranka koja je meni bila interesantna za političko djelovanje ima četiri mandata u Vijeću naroda RS, i oni predlažu svoje kandidate. To je odluka svakog predsjednika stranke u svakom gradu. Moj pokretač bi u ovom slučaju morao da bude čovjek koji je u toj stranci i koji se izjašnjava kao Srbin. Međutim, ja se izjašnjavam kao ostali, stoga sam ostala bez motora pokretača. Mogao bi me predložiti neko ko se izjašnjava kao ostali. To me dovodi do pitanja gdje su ostali u građanskim partijama

Povezani članci

Suzana Sekulović Kadirić: Gdje su ostali u građanskim strankama?

Foto: FB

Banjalučki socijalni centar (БASOC) organizovao je akciju prikupljanja pomoći za migrante. Nedavno je iz Stockholma došla Suzana Sekulović Kadirić i želi da se uključi u akciju. Nalazimo se u centru, potom odlazimo do marketa. Suzana uzima korpu i u nju počinje ubacivati artikle. Želeći da budem od koristi, ćutim, slušam i povremeno iz korpe izbacujem pojedine artikle praveći prostora za one čiji bar kod počinje sa 387. Gotovo pred kasom primjećuje da je zaboravila čaj. Vraća se  s dvije kutije: crnog i čaja od kamilice. „Ljudima čaj mnogo znači. Vjeruj mi“ – govori Suzana. Nekoliko minuta kasnije, U Ulici Mirka Kovačevića 4, u prostorijama БASOC-a, počinje naš razgovor.

Piše: Ljupko Mišeljić

Suzana Sekulović Kadirić rođena je i odrasla u Banjaluci iz koje je 1993. godine otišla zbog etničkog čišćenja. Danas živi u Stockholmu, bavi se razvojnom psihologijom, edukacijom, liderstvom i političkim organizovanjem. Sebe smatra aktivisticom, a aktivizam isključivo neplaćenim radom za dobrobit šire zajednice. Organizatorica je Dana bijelih traka u Stockholmu.

Nedavno se vratila u Banjaluku gdje namjerava provesti tri sedmice godišnjeg odmora. S jedne strane, njena švedska plata pokrila bi troškove ljetovanja na nekoj lokaciji mnogo egzotičnijoj od Banjaluke. Često zato u šali kaže kako bi bio red da u Banjaluku jednom dođe pokazati stereotipnu sliku dijaspore. To bi značilo da iz Stockholma dođe u Banjaluku novim automobilom (poželjno brenda Volvo), popravi zube, napravi frizuru, ode na banjalučke ćevape ili napravi roštilj na švedskoj plaži, posjeti rodbinu i prijatelje i vrati se kući.

S druge strane, Suzana Sekulović Kadirić u Banjaluku ne dolazi da bude dijaspora, niti da odmara i ljetuje. Ako u Banjaluci ne ljetuje i ne odmara, nego želi da bude politički aktivna, mora da ima neku misiju. Britanska obavještajka nije, nije došla zbog obojene revolucije, ni iz Makedonije. Šta može biti razlog njenog dolaska?  “Moj cilj je bio objediniti sve progresivne snage i iskoristiti moja vlastita poznanstva, znanje i umjeće za dobrobit stanovništva, a pogotivo mladih na prostorima BiH uz apsolutno i isključivo transparenran rad i susrete sa ljudima. Njih slušati i rješavati njihove probleme, jer kako bilo da bilo, najveći dobitak je imati zadovoljne ljude i glasače oko sebe, te raditi zato što su Vas oni izabrali. To je izgleda potpuno nemoguće s obzirom da Vam ne daju da takvim radom pomrsite već dobro ustaljenu praksu kriminala, korupcija, međusobnih usluga i sl” – kaže Sekulović Kadirić.

suzanakadiric

Kad je poletila iz Stockholma bila je ubijeđena da će biti prva osoba na listi za Narodnu skupštinu RS jedne stranke iz proevropskog bloka, ili barem delegat ostalih u Vijeću naroda Republike Srpske.

“Edukacija i zapošljavanje mladih je jedan od osnovnih razloga zašto bih se voljela vratiti. Otvoriti vrata mladim ljudima kako bi mogli stvoriti uslove da žive životom kojim živi omladina u Evropi. Bojim se da smo tu u velikom zaostatku, ali nije nemoguće. Međutim, ako Vam političke stranke, poput SDP-e, kojoj sam ponudila izvjesna rješenja, kao i moj konkretan rad i kompetencije pokažu i dokažu da za to nisu zainteresovane, onda ste zaista prinuđeni da sjednete i postavite si pitanje da li su zaista nacionalističke partije jedini krivci za sadašnje stanje u BiH” – govori Suzana.

Kako se osjećate u Banjaluci?

Ovaj put vrlo neobično.

Zbog čega?

Recimo da je dovoljan razlog da imate situaciju koja se dešava svake večeri na Davidovom trgu, da imate 102 djece ubijene u Prijedoru koja nikad nisu dobila spomenik, da imate vlast, vladu, režim, koji niti u jednom momentu ne radi za dobrobit građana, nego protiv njih.

Otkud to?

Sve od devedesetih pa naovamo nikad mi nisu bile privlačne nacionalističke politike jer takve nikad u svijetu – gledajući historijski unazad – nisu nikome ništa dobro donijele. Sem toga, mi svi pričamo o Evropi. U Evropi su zakoni na snazi a radi se o slobodnom protoku ljudi i robe. Jedan divan osjećaj kad putujete kroz cijelu Evropu i niko vam ne traži pasoš, a onda dođem u Bosansku Gradišku – gdje pored Tuzle, Sarajeva, Beograda jedino dobijam pečate.  To je već jedan razlog da se čovjek zapita što je to tako i gdje je ta sloboda koje očigledno više nema i gdje svako bira svoju poziciju iz malih sitnosopstveničkih interesa, a ne interesa šire zajednice.

Šta bi toj zajednici bilo zajedničko?

Interesi. Mogu se podijeliti na jako puno sitnica i dijelova. Moj interes može biti da sačuvam porodičnu kuću, vaš da pronađete ratnog zločinca, neko treći će imati interes da otputuje u Francusku, ali jedan zajednički interes bi trebao da podrazumijeva slobodu govora, slobodu štampe, slobodu biranja ljudi koji bi trebali u ovoj izbornoj godini biti avangarda. Ne više ljudi koje stalno viđamo, koji stalno beru poene na jednoj ili drugoj strani, sjede u salonima.

Mislim da nam takva vrsta političara više ne treba. Trebaju nam stratezi, ljudi koji će vidjeti i imati dugoročne ciljeve imati pred sobom a kratkoročne ni u jednom momentu ne ispuštati iz vida.

Na mom ličnom primjeru povratka, možete isto tako lako uočiti i zašto dijaspora ne glasa u obimu u kojem bi trebali. Kad god ponudimo rješenja, investicije, kontakte sa značajnim i uticajnim institucijama, uvijek to biva odbijeno i neprihvaćeno na našim prostorima. Ponekad po istom sistemu po kojem se prave i stranačke liste, bilo redovne ili kompenzacijske, iskrsne neko ko predstavlja dijasporu u BiH, koga niko ne poznaje, ko ne radi ništa konkretno.

Pitanje je bi li ovaj narod mogao da napravi svoj pokret ili partiju, prosto kako bi bili saslušani.

suzanakadiric2

Kad kažete pokret, na šta tačno mislite?

Mislim da bi to trebalo da krene od ljudi koji se zaista često sreću, ne razmišljaju o podjelama, zajednički rade i imaju cilj. Kad imate cilj, kad imate posadu, kad vidite rezultate svog rada, zaboravićete sve što može da vas dijeli. Često me kritikuju svrstavajući me u neku od nacija kojoj ne pripadam. Zbog toga imam problem i u vezi sa ovom kandidaturom. Mi svi možemo zajedno, ali se stvari moraju raščistiti: kazniti zločince iz Prijedora, kazniti Davidove ubice, kazniti ubice druge djece koja se danas spominju zahvaljujući Davoru Dragičeviću koji je pokrenuo grupu ljudi.

Kad je poletila iz Stockholma, Suzana Sekulović Kadirić bila je gotovo ubijeđena da će biti prva na kompenzacionoj listi za Narodnu skupštinu RS ili nosilac redovne liste. U svakom slučaju, vjerovala je da će biti predložena za Vijeće naroda Republike Srpske. Kad je došla u Banjaluku, saznala je da nema pokretača motora.

“Stranka koja je meni bila interesantna za političko djelovanje ima četiri mandata u Vijeću naroda RS, i oni predlažu svoje kandidate. To je odluka svakog predsjednika stranke u svakom gradu. Moj pokretač bi u ovom slučaju morao da bude čovjek koji je u toj stranci i koji se izjašnjava kao Srbin. Međutim, ja se izjašnjavam kao ostali, stoga sam ostala bez motora pokretača. Mogao bi me predložiti neko ko se izjašnjava kao ostali. To me dovodi do pitanja gdje su ostali u građanskim partijama“  – kaže Sekulović Kadirić.

Kako vidite svoje političko djelovanje u budućnosti?

Ovo mi je dalo još veću snagu da strateški pripremim izlazak na lokalne izbore za dvije godine i prijavim se kao nezavisni kandidat, jer ja ovim partijama koje su danas prihvaćene od CIK-a više ne vjerujem, što je nihova velika sramota zbog koje se oni puno i ne sekiraju. Ali, sačekajmo i rezultate izbora u oktobru, pa ćemo lako uočiti gdje je ko.

——————————————————————————————————————————————————————————

Dom naroda Bosne i Hercegovine

Ljupko Mišeljić
Autor 12.7.2018. u 09:47