Zašto su kućni ljubimci dobri za vaše zdravlje

Krunoslav Pužar, dr. med. vet.
Autor 4.6.2018. u 10:26

Zašto su kućni ljubimci dobri za vaše zdravlje

Foto: Shutterstock

Procjenjuje se da preko 60 posto kućanstava širom svijeta ima barem jednog kućnog ljubimca, a većina vlasnika smatra ih ravnopravnim članom obitelji! Saznajte koje su sve dobrobiti kućnih ljubimaca za ljude.

Veselje, sreća, opuštenost, komunikacija, kretanje, igranje… pa zatim zdravlje, smanjenje anksioznosti, bolja fokusiranost na poslu i prilikom učenja, smanjenje alergija… sve su pojmovi koji uključuju pozitivne učinke kućnih ljubimaca, osobito pasa, na zdravlje ljudi.

Brojna znanstvena i empirijska istraživanja, ali i zaključci samih vlasnika dokazali su te tvrdnje. Navodeći pojedine elemente u istraživanjima, znanstvenici su osigurali brojne studije koje potkrepljuju i olakšavaju odabir kućnog ljubimca za svakoga. Na taj način ljudi mogu po vlastitim preferencijama izabrati kućnog ljubimca (pas, mačka, ptica, gmaz itd.). Najčešće, posjedovanje kućnih ljubimaca povoljno utječe na sniženje krvnog tlaka, povećanu aktivnost i bolju imunost. Procjenjuje se da preko 60 posto kućanstava širom svijeta ima barem jednog kućnog ljubimca, a većina vlasnika smatra ih ravnopravnim članom obitelji!

Psi su grupa ljubimaca o kojima se najviše istraživalo i pisalo, uključujući njihovu osobitu vrijednost za ljude sklone pretilosti i bolestima krvožilnog sustava.

Poznate su činjenice da su već u davnim vremenima ljubimci imali pozitivan utjecaj na ljude pa je u 19. stoljeću Florence Nightingale opisala da bi ptice mogle biti izvor zadovoljstva za ljude smještene u bolničkim sobama.

Nadalje, smatra se kako hormon oksitocin ima najveći učinak kao podloga za razvoj pozitivnih efekata u ljudsko-životinjskim odnosima te se to očituje ponajviše u psihološkim i endokrinološkim promjenama. Znanstvenici su se složili da se takve promjene mogu iskoristiti i stvoreni su oblici terapija koji se zajedničkim nazivom svrstavaju u skupinu terapija uz pomoć životinja. Osobito se u kliničkoj psihologiji i psihijatriji navode njihovi brojni pozitivni učinci (eng. animal-assisted therapy, skraćeno AAT). Generalno, AAT označava uvrštanje životinja u plan oporavka kako bi se postigli određeni ciljevi terapije.

Možemo nabrojati nekoliko mogućnosti i primjera gdje se vidi utjecaj ljubimaca na zdravlje i oporavak:

1. Milovanje i uređivanje kao promotor dobrih osjećaja

Smatra se i znanstveno je potvrđeno da kada se ljubimci uključe u fizikalnu terapiju, na način da ih pacijent samo mazi i četka (npr. mačku), to pomaže u povećanju funkcionalnosti i mase mišićja te utječe na poboljšanje motorike. Naravno, veliki je i psihološki utjecaj jer takav oblik ne predstavlja pacijentu “dosadnu” terapiju. Djeca tako mogu učiti pojedine pokrete i umanjiti strah te uvelike poboljšati osjećaj pripadnosti prema živom biću i smanjiti osjećaj usamljenosti. Takav se pristup osobito pokazao uspješnim kada se u terapiju uvela živa životinja umjesto plišane ili slične igračke.

2. Uklanjanje straha

Poneki se ljudi boje odlaska na preventivne preglede ili liječenje. Kod takvih se osoba strah uvelike smanjio u prisustvu ljubimaca (psa), a kod psihijatrijskih pacijenata primijećeno je da akvarij u čekaonici izrazito smanjuje strah prije terapije.

3. Empatija i socijalna interakcija

Mnoštvo je studija dokazalo tvrdnje da prisustvo ljubimca uz čovjeka stimulira socijalno ponašanje. Primjerice, terapijski pas pomaže drugim ljudima bolje percipirati osobe u invalidskim kolicima, da im se čak češće osmjehuju i da češće s njima pričaju! Djeca s razvojnim teškoćama (autizam) zaigranija su i bolje napreduju uz živog ljubimca, a uz psa u razredu djeca bolje prate nastavu. Obitelji koje imaju ljubimca češće posjećuju prijatelji, što potiče druženje i opuštanje.

4. Povećanje povjerenja i smanjenje agresivnosti

Prijateljski nastrojena životinja potaknut će interakciju između nepoznatih ljudi i porast povjerenja do te mjere da se ruše predrasude i da se daju brojevi telefona nepoznatim ljudima! Također, u odnosu ljudi u kojem sudjeluju i životinje smanjuje se stupanj agresije.

5. Smanjenje depresije

Kod starijih pacijenata koji su u razdoblju od tri mjeseca imali kanarinca u bolničkoj sobi ili instituciji primijećeno je da su puno manje podložni depresiji. Osobito je važno za ljude koji boluju od depresije da ostanu u fokusu ili rutini. Kopiranje ponašanja pasa kućnih ljubimaca (šetnja, jedenje, spavanje) uvelike tome pomaže.

6. Učinak interakcije ljudi i životinja na kortizol, adrenalin i noradrenalin

Ljudsko-životinjska interakcija istraživana je i zbog svog utjecaja na hormonalne indikatore stresa, kao što su kortizol, i na neurotransmitere, kao što su adrenalin i noradrenalin. Istražene su razlike u promjeni koncentracije kortizola u plazmi prilikom nježnog maženja vlastitog ili tuđeg psa i čitanja knjige te je ustanovljeno da maženje psa smanjuje koncentraciju kortizola. Također, koncentracija kortizola opada kod srčanih pacijenata koje u procesu oporavka posjećuje kućni ljubimac.

7. Učinak na krvni tlak i otkucaje srca

Kod studenata je uspoređivan učinak glađenja psa s odmaranjem, pričanjem i čitanjem knjiga te je dokazano da je kod onih studenata koji su gladili psa krvni tlak snižen. Niži je bio jedino prilikom odmora. Studenti koji su samo vidjeli psa, pričali s njim ili ga dodirivali također su imali snižen tlak i pravilne otkucaje srca. Zanimljivo je da se pacijenti koji su preživjeli srčani udar brže oporavljaju ako ih posjećuje osoba sa psom nego osoba bez psa!

8. Učinak na ljudsko zdravlje i oporavak

Preko 1000 odraslih Australaca, vlasnika mačaka ili pasa, išlo je u znatno manjoj mjeri kod liječnika i potrošilo je puno manje tableta za spavanje nego oni Australci koji nemaju ljubimce. Kinezi također imaju veći udio zdrave populacije, vlasnika pasa, jer oni više vježbaju, bolje spavaju i uzimaju manje slobodnih dana na poslu nego oni koji nemaju kućne ljubimce.

9. Učinak na imunološki sustav

Ustanovljeno je kako osobe koje glade psa u odnosu na one koje glade plišanu igračku ili samo tiho sjede imaju povećanu koncentraciju imunoglobulina A - indikatora kvalitetnog funkcioniranja imunološkog sustava. Nadalje, djeca koja odmalena odrastaju uz pse ili mačke manje su sklona razvoju određenih alergija.

Naravno da postoji još puno raznih dokaza o dobrobiti suživota ljudi i kućnih ljubimaca, bez obzira o kojim se kućnim ljubimcima radilo. Iako oni ne mogu izliječiti nijednu bolest, mogu nam pomoći da prebrodimo neke probleme u životu. Svi su nam dragi i najljepši, bili oni dlakavi, pernati ili golokoži. Bitno je da ovo sve mogu samo zdravi kućni ljubimci i od njihovog se vlasnika očekuje da ih pazi i ulaže u njihovo zdravlje.

Posavjetujte se sa svojim veterinarom o svim potrebama vašeg ljubimca. Jedino tako suživot ima smisla i daje vrhunske rezultate.

ordinacija.hr

Krunoslav Pužar, dr. med. vet.
Autor 4.6.2018. u 10:26