Sarajevski grafiti odraz vandalizma ili ulične umjetnosti

Stela Kapidžić
Autor 9.4.2018. u 10:44

Sarajevski grafiti odraz vandalizma ili ulične umjetnosti

“Street art, grafiti, murali, možemo to nazvati kako god su sastavni dio svih gradova širom svijeta. Zaštitni znak Berlina su grafiti, Bordo, Bilbao, London, New York, Sao Paolo, svi ti gradovi imaju ulice ukrašene grafitima, turisti koji dolaze u naš grad, često mi šalju mailove sa upitom gdje mogu pronaći grafite, i umjesto da iskoristimo i taj dio, mi ćemo ga uništiti. Mislim da je pravo rješenje da pozovu umjetnike, grafitere, da im daju slobodu da oni iscrtaju grad sa zanimljivim grafitima/muralima, da ovaj grad ponudi nešto novo, a ne samo ožiljke od rata i nargila barove.”  

Grafiti kakve poznajemo danas pojavili su se 60-ih godina prošlog stoljeća u New Yorku. Grafiteri su dolazili iz siromašnijih dijelova grada, a njihovi radovi su bili svojevrsna pobuna protiv postojećeg društvenog poretka. Svoje radove, odnosno takozvane tagove, najčešće su crtali na vozilima javnog prijevoza, primjerice vagonima vlakova.

Na taj način se njihova poruka širila izvan granica siromašnih četvrti (Spicer, 2005). U 80-im godinama grafiti se proširuju na zidove zgrada, postaju sve kompleksniji i šareniji, a cjelokupna scena se počinje vezati uz rap i breakdance te se svo troje zajedno pretvara u hip-hop subkulturu (McAuliffe, 2012). Današnja grafiti scena nije prostorno niti klasno ograničena. Zahvaća cjelokupnu populaciju, a rasprostranjena je diljem cijelog svijeta.

Dio grafita mogu biti smatrani vandalizmom, no kako nisu svi grafiti stvarani s ciljem uništavanja, generalno, grafitiranje se ne može označiti kao vandalski čin.

U Sarajevu je počela kampanja o uklanjanju grafita sa fasada. Osnovni cilj je uticati na svijest građana da se ispisivanjem grafita prije svega nanosi materijalna šteta, kako pravnim tako i fizičkim licima, šteti ukupnom izgledu i imidžu grada, a u određenim okolnostima ispisivanje grafita se može kvalifikovati kao krivično djelo.

grafit 3

O svemu tome nam govori fotograf grafita, koji svoje radove predstavlja na društvenim mrežama pod nazivom Street art Bosnia and Herzegovina

- Street art, grafiti, murali možemo to nazvati kako god su sastavni dio svih gradova širom svijeta. Zaštitni znak Berlina su grafiti, Bordo, Bilbao, London, New York, Sao Paolo, svi ti gradovi imaju ulice ukrašene grafitima, turisti koji dolaze u naš grad, često mi šalju mailove sa upitom gdje mogu pronaći grafite, i umjesto da iskoristimo i taj dio, mi ćemo ga uništiti. Mislim da je pravo rješenje da pozovu umjetnike, grafitere, da im daju slobodu da oni iscrtaju grad sa zanimljivim grafitima/muralima, da ovaj grad ponudi nešto novo, a ne samo ožiljke od rata i nargila barove. Europski gradovi zarađuju na street art-u a ovdje kod nas se pravi “zona bez grafita”. Mislim da bi bolje bilo da novac usmjere na pomoć javnim kuhinjama i socijalno ugroženim, da policija radi na sigurnosti građana, a umjetnike neka puste da rade svoj dio posla. Na kraju krajeva, napravit će nova platna.

Zidovi ovog grada su oronuli, prljavi, sivi, uništeni od samoga, rata – puno bolje i ljepše bi bilo da se grad ofarba novim bojama, crtežima, da bude svjež i šaren.

Grafiti su umjetnost, svaki je lijep na svoj način, čovjek koji će uništiti grafite/prefarbati, uništit će i street art kulturu ovog grada.

grafit 2

I dok jedan dio populacije grafite vidi kao „vandalizam“, a jedan dio ih „glorificira“ kao umjetnost, činjenica je da se radi o toliko velikom području da ga ne možemo označiti isključivo kao nepoželjnog ili isključivo kao dio kulture koji treba sačuvati. Grafiti mogu biti i jedno i drugo i još niz drugih kombinacija između te dvije krajnosti.

Kada se primjerice radi o navijačkim parolama, većina ljudi će se složiti da oni nagrđuju prostor i da ih treba ukloniti, naročito ako su izrađeni na privatnim ili javnim zgradama te i po zakonu grafitima tamo nije mjesto. Za neke druge grafite, koji su veći, šareniji, prikazuju neku jasnu sliku, dio populacije će i dalje smatrati da ih treba ukloniti, ali će se javiti i dio koji će smatrati da je takav grafit uljepšao to područje.

O svemu možemo zaključiti da Street art tj. grafiti transformišu napušteni prostor, te da ulice grada postaju utočište stvaralačke energije uličnih umjetnika.

Stela Kapidžić
Autor 9.4.2018. u 10:44