8 RAZLOGA ZAŠTO MORAMO ČUVATI ŠUME

Amila Kahrović - Posavljak
Autor 28.5.2014. u 07:36

8 RAZLOGA ZAŠTO MORAMO ČUVATI ŠUME

Foto: Google

Piše: Amila Kahrović Posavljak

Posljednja katastrofa koja je zahvatila BiH je najbolje pokazala koliko je nužno da čovjek živi u harmoniji s prirodom. Ovo se tiče posebno šuma koje se svakodnevno uništavaju prije svega neplanskom i ilegalnom sječom. A koliko su šume važne, pokazuje se iz dana u dan. Donosimo osam najvažnijih razloga zbog kojih je nužno čuvati šume:

- Prvi razlog je činjenica da su šume “pluća svijeta” i najodgovornije su, zbog procesa kakav je fotosinteza, za proizvodnju kisika koji udišemo. Ovome dovoljno svjedoči podatak da, prema znanstvenim istraživanjima, jedno stablo godišnje proizvede kisika koliko je dostatno za četveročlanu obitelj.

- Uništavanje šuma, a koje shodno već rečenom, dovodi do smanjenja proizvodnje kisika, utječe na smanjenje količine ozona (O3) u atmosferi, što rezultira stvaranjem efekta staklene bašte. Ozon je inače u atmosferi odgovoran za sprječavanje prodora UV zraka, a nastaje u atmosferi 40 km iznad zemlje. Bitno je napomenuti da su UV zraci jedan od uzroka poratsa broja oboljelih od karcinoma, u prvom redu od raznih melanoma kože.

- Očuvane šume bi, s obzirom na prva dva razloga, bile najbolji regulator takozvane emisije stakleničkih plinova koja je direktni uzrok globalnog zagrijavanja. Dobro je poznato da se najveći dio štetnog CO2 u atmosferu emitira sagorijevanjem fosilnih goriva. Prema podacima svjetskih organizacija koje se bave zaštitom šuma, prosječno stablo godišnje iskoristi 12 kg CO2.

– Uništavanje šuma dovodi do narušavanja cjelokupnog ekosistema. Naime, šume ne podrazumijevaju samo drveće već i ostalo bilje i životinje koje svoje stanište nalazi tamo. Zbog toga je u sklopu projekta Decenija biodiverziteta Ujedinjenih nacija donesena Konvencija koja ističe da su “vrijednosti šumskih ekosistema i biodiverziteta i dalje neadekvatno tretirani u okviru širih razvojnih politika koje se odnose na sječu šuma.”

- U mnoštvu razloga zbog kojih nastaju klizišta, nalazi se i neplanska sječa šuma koja podrazumijeva neodgovoran odnos prema korijenju. I suprotno, poznato je da se u mjestima koja imaju probleme s klizanjem tla nastoji posaditi što više drveća. U Kway Hutun, jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za klizišta sa Yangon Technical University tvrdi da je nekontrolirana sječa šume najveći faktor za nastajanje klizišta, barem od onih faktora koji se smatraju ljudskim.

- Neplanska sječa šuma osiromašuje prirodna bogatstva za račun bogaćenja pojedinaca. To najbolje pokazuje podatak koji je iznio Marc J. Dourojeani, savjetnik za ekološka pitanja u Brazilskom uredu Međuameričke banke za razvoj, koji tvrdi da su detaljni izračuni pokazali da vrijednost šuma kao spremišta ugljika daleko nadmašuje vrijednost drvene građe i poljoprivrednog zemljišta koje se dobiva njihovom sječom.

 – Šume su jedan od najznačajnijih ekonomskih resursa. Pravilna ekspolatacija i redovno pošumljavanje svakoj zemlji na svijetu mogu donijeti dugoročan, siguran i isplativ profit. Pravilnu eksploataciju je najbolje opisao akademik Aleksandar Ugrenović koji je u svojoj knjizi “Eksploatacija šuma” iz 1957. utvrdio da je eksploatacija šuma tehnika i ekonomika rada kojom suvremena privreda iskorišćuje proizvode šume. Dalje je u svojoj knjizi dokazao kako je za ovo nužno znanje kako o šumi kao sistemu, tako i o svakoj pojedinoj vrsti stabla.

 

- I najvažnije. Opstanak više od dvije trećine kopnenih vrsta, prema podacima WWF-a (World Wildlife Fund), je ovisno o šumama. Osim toga, prema podacima Ujedinjenih nacija, 1,6 milijardi ljudi je direktno ovisno o šumama u smislu njihovog čuvanja i pravilnog eksploatiranja. Shodno navedenome, može se zaključiti da opstanak cijele planete ovisi o ispravnom odnosu prema šumskim resursima.

Amila Kahrović - Posavljak
Autor 28.5.2014. u 07:36