Deklaracija o otvorenosti parlamenata

Povezani članci

• UG Zašto ne – Pozivamo poslanike u Predstavničkom domu PS BiH da spriječe ponovno uvođenje „bijelog hljeba“
• Predstavljanje Damira Ovčine u programu “Jutro s autorom” na sajmu “Knjige u nišama”
• Borrell: Važnost mira i sigurnosti je nesporna
• Plenković u BiH: Bolje ništa nego išta
• Apel majke Amara Šabovića
• Dan bijelih traka u Sarajevu: Sjećanje na 3.176 ubijenih civila nesrpske nacionalnosti

Mi, niže potpisane organizacije civilnog društva, obraćamo Vam se ovim pismom u namjeri da Vas i zakonodavno tijelo koje vodite potaknemo da objavite informacije nastale kao rezultat rada Vašeg zakonodavnog tijela na način koji će Vašim biračima omogućiti da što je moguće bolje razumiju i uključe se u Vaš rad, kao dio Vaše opredijeljenosti za transparentnost i otvorenost.

Demokratska vladavina počiva na ideji da parlamentarci obavljaju svoju dužnost na zahtjev građana. Parlamenti informacije ne posjeduju radi samih sebe nego ih posjeduju kao upravitelji javnog dobra te stoga informacije o zakonodavnoj vlasti i informacije nastale kao rezultat njezina rada pripadaju građanima. Načelo otvorenosti uživa sveobuhvatnu podršku različitih međunarodnih tijela poput Ujedinjenih naroda, Afričke unije, Europske unije, Parlamentarne konfederacije Amerika i Partnerstva za otvorenu vlast. Ujedno je i ključna sastavnica Deklaracije o otvorenosti parlamenata[1], poziva parlamentima na povećanu posvećenost otvorenosti, koju je podržalo više od 150 vodećih svjetskih organizacija[2] koje se bave nadgledanjem parlamenata i veliki broj međunarodnih udruženja parlamenata i parlamentarnih zastupnika[3].

Javni pristup podacima o zakonodavnim tijelima već u cijelom svijetu uvodi zakonodavstvo u 21. stoljeće. Organizacije koje se bave nadgledanjem rada parlamenata često razvijaju softvere koji biračima olakšavaju stupanje u kontakt sa svojim predstavnicima (i obratno), izrađuju vizualne prikaze koji prate povijesti određenog predmeta i one koji ga podržavaju, opisuju način na koji se neki zakon mijenjao kroz vrijeme ili razvijaju posebno prilagođene sustave upozoravanja kako bi pratili aktivnosti zakonodavnih tijela[4].

Ove inicijative su osmišljene s ciljem da ojačaju i moderniziraju zakonodavna tijela, pomognu parlamentarnim zastupnicima da odgovore na izazov sve manjeg povjerenja u institucije vlasti širom svijeta i da bolje predstavljaju i surađuju s javnošću koja ima sve veći pristup tehnologijama. Proaktivno dijeljenje podataka i parlamentarcima i građanima daje pristup jeftinim alatima koji omogućuju lakše približavanje informacija široj javnosti, komunikaciju, nadgledanje i zagovaranje. Ono također jača i nevladine organizacije, omogućujući im da komuniciraju s izabranim predstavnicima i dajući im bolji uvid u zakone i zakonodavne aktivnosti koje utječu na njihove živote.

Brojni parlamenti, međutim, bespotrebno građanima ograničavaju pristup ključnim podacima tako što određene informacije daju samo na zahtjev ili u zatvorenim formatima koji limitiraju mogućnost birača da pristupe, pretražuju, analiziraju ili ponovo koriste podatke. Organizacije civilnog društva se vrlo često moraju neumorno truditi da oslobode informacije, nerijetko kroz prikupljanje podataka, odnosno tzv. scraping (pojam u računalnom programiranju kojim se opisuje čin izvlačenja željenih informacija s internetske stranice), ali i kroz pojedinačne zahtjeve za slobodan pristup informacijama, obradu papirnatih zapisa i druge metode koje zahtijevaju mnogo vremena.

U znak obilježavanja Svjetskog tjedna zakonodavne otvorenosti[5], međunarodna zajednica organizacija koje se bave nadgledanjem parlamenata sada poziva sva državna zakonodavna tijela u svijetu da podatke o radu parlamenta učine automatski otvorenima. Sukladno Deklaraciji o otvorenosti parlamenata, “automatska otvorenost” znači:

• proaktivno objavljivanje podataka
• u otvorenim i strukturiranim formatima, i
• besplatno.

Budući da se različita zakonodavna tijela širom svijeta nalaze u različitim okolnostima, velikim napretkom u smjeru “automatske otvorenosti” objave podataka smatramo kada se, na primjer, glasovi ili ključne informacije o radu zakonodavnih tijela prvi put javno objavljuju na internetu ili kada se pristup podacima unaprijedi na način koji će unaprijediti rad organizacija civilnog društva tako što više neće biti potrebno koristiti metode prikupljanja informacija ili mukotrpnu obradu podataka.

Često najzanimljivija, najinformativnija i najinovativnija primjena podataka javne uprave zahtjeva korištenje računala kako bi se podaci mogli pretražiti, razvrstati i preoblikovati u formate koji omogućavaju usporedbu ili analizu. I dok je ljudima lako koristiti formate poput HTML-a ili PDF-a, računala ih teško obrađuju. Objavljivanje podataka u strukturiranim formatima poput JSON-a ili XML-a značajno olakšava pristup i omogućava naprednije analiziranje, osobito velikih količina informacija.

Uvjereni smo da je krajnje vijeme da parlamentarci širom svijeta ojačaju svoju ulogu zastupnika izabranih od strane javnosti za javnost i da prigrle nove tehnologije koje mijenjaju način na koji se društva povezuju, komuniciraju i upravljaju.

Kao partneri u vašim nastojanjima, svjetska zajednica organizacija koje nadgledaju rad parlamenata je spremna razgovarati o vašim brigama, surađivati u nadvladavanju tehničkih i institucionalnih poteškoća ili pomoći u izradi plana aktivnosti jačanja transparentnosti zakonodavnih tijela. Ukoliko imate bilo kakvih pitanja, molimo da nam se obratite na adresu

openingparliamentHYPERLINK “http://openingparliament.org/contact”.HYPERLINK “http://openingparliament.org/contact”orgHYPERLINK “http://openingparliament.org/contact”/HYPERLINK “http://openingparliament.org/contact”contact.

CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA (CCI) – www.cci.ba

CENTAR ZA ZASTUPANJE INTERESA GRAĐANA (CPI) – www.cpi.ba

ZAŠTO NE? – www.zastone.ba

[1] Za puni tekst deklaracije, vidjeti: http://www.openingparliament.org/declaration

[2] Za punu listu svih organizacija koje podržavaju Deklaraciju, vidjeti:

http://www.openingparliament.org/organizations

[3] Deklaraciju su podršku pružile Parlamentarna skupština Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE), Udruženje parlamenata Commonwealtha (CPA) i koferencija kongresnog vodstva Organizacije američkih država (OAS) iz Amerika, među ostalima.

[4] Za pojedinačne slučajeve i primjere civilnih inicijativa koje korite parlamentarne podatke, vidjeti:

http://www.openingparliament.org/ i http://www.openingparliament.org/casestudies, http://poplus.org/ i

https://www.mysociety.org/projects/parliamentarymonitoring/

[5] Za dodatne informacije o događajima vezanim za Svjetski tjedan zakonodavne otvorenosti, vidjeti: http://openparl2014.org/