Fondacija Krila nade i ove godine nastavlja projekat usmjeren ka prevenciji vršnjačkog nasilja u osnovnim školama BiH

Povezani članci

• Marko Vešović: Nogo u hemijski čistom stanju
• Vizna liberalizacija: izvještaj Komisije o bezviznom režimu sa zemljama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva
• IZLOŽBA COLLEGIUM ARTISTICUM 2021
• MAJORIZACIJA U PRAKSI: HDZ apsolutno kontrolira pravosuđe, finansije i energetiku
• Erich Rathfelder: Svijet, čini se, nije od Bosne naučio ništa
• Hercegovački Aristotel i bosanska mržnja

Fondacija Krila nade i ove godine nastavlja projekat ”Kognitivno-bihevioralni tretman nasilnog ponašanja za školsku djecu”, koji je dio šireg programa usmjerenog ka prevenciji vršnjačkog nasilja u osnovnim školama BiH.

Cilj projekta je povećanje svijesti među svim sudionicima školskog procesa o problemu vršnjačkog nasilja, njegovim uzrocima, i negativnim posljedicama, kao i rana identifikacija i tretman nasilnih oblika ponašanja, i pružanje psihološke podrške žrtvama nasilja.

Pored individualnog rada sa djecom i roditeljima, projekat ove godine uključuje i dodatne aktivnosti koje podrazumijevaju uključivanje šireg školskog konkteksta u rješavanje ovog problema.

Studije o vršnjačkom nasilju u školama skoro dosljedno pokazuju da škole u kojima se djeca osjećaju prihvaćeno i  cijenjeno, imaju manji  rizik od šire pojave nasilničkog ponašanja među djecom. Stoga je važan  dio aktivnosti usmjeren upravo na kreiranje okruženja koje će biti sigurno  i podržavajuće za sve njegove učenike.

Jednim dijelom, ova aktivnost se realizira kroz dodatnu edukaciju za nastavnike o važnosti razvoja pozitivne klime u razredima i veće kohezivnosti među učenicima.

Poseban naglasak se stavlja na važnost uključivanja razvoja socijalno-emocionalnih kompetencija djeteta kao neizostavnog odgojno-obrazovnog cilja.

Socijalno-emocionalne kompetencije djeteta se odnose na sve stavove, znanja i vještine  djeteta koje mu omogućavaju lakše prepoznavanje i upravljanje emocijama, uspostavljanje i održavanje kvalitetnih odnosa s drugima, i efikasno donošenje odluka (Payton, 2008).

Uključivanje socio emocionalnog učenja u redovan školski program, može biti veoma učinkovit način da se prevenira i smanji vjerojatnoća pojave vršnjačkog nasilja, ali i poveća školsko postignuće kod djece i njihova angažiranost u učenju što sve zajedno doprinosi smanjenju negativnih vršnjačkih interakcija.

Druga aktivnost koja je usmjerena ka kreiranju pozitivnijeg i sigurnijeg okruženja za djecu jeste organiziranje tzv. Vršnjačkih grupa podrške.

Vršnjačke grupe podrške su organizirane grupe školske djece, koje nakon što prođu posebnu edukaciju postaju nosioci antibullying aktivnosti u svojoj školi.

Njihov cilj je osvještavanje vršnjaka o problemu vršnjačkog nasilja,  promocija antibullying vrijednosti, obezbjeđivanje direktne podrške žrtvama nasilja i osnaživanje djece”posmatrača za reagiranje u tzv. bullying situacijama.

S obzirom na to da vršnjaci ranije primjete bullying nego stariji, i da će žrtve nasilja prije ispričati svoje probleme vršnjacima, nego odraslima,  primjena antibullying strategija kao što su vršnjačko savjetovanje, rješavanje konflikta kroz medijaciju i intervenisanje u bullying situacijama, može značajno olakšati cijeli proces rješavanja sličnih problema među djecom,  i obezvijediti informacije koje su potrebne za njegovo daljnje unapređenje.

Omogućavanje mladima da rade zajedno, razmjenjuju informacije, i razvijaju vrijednosti koje ne podržavaju nasilje, zajedno sa aktivnom podrškom nastavnika i školskog osoblja sve zajedno doprinosi stvaranju integrisanijeg školskog okruženja i inkluzivnije školske zajednice  koja stvara sigurniji i podržavajući okvir za razvoj mladih ljudi.

U projektu učestvuju četiri škole iz Kantona Sarajevo, koje su poznate po aktivnom zalaganju za stalno unapređenje odgojno-obrazovnog procesa.  To su škole OŠ ”Dzemaludin Čaušević”, OŠ ”Cengic vila I”, OŠ” Avdo Smajlović i OŠ ”Fatima Gunić”.

Projekat je podržan od strane In fondacije – fondacije za unapređenje socijalne uključenosti djece i mladih u BiH.