Gratz: Izjednačiti prava bez obzira na izvor invaliditeta

Povezani članci

• Čas anatomije
• Prema čijem nalogu policija u Sarajevu i Mostaru saslušava organizatore antifašističkih protesta?
• From a culture of war to a culture of peace
• NJENO KRALJEVSKO VISOČANSTVO, PRINCEZA ANA, PREDSJEDNICA SAVE THE CHILDREN-a, POSJETILA PROGRAM ZAŠTITE DJECE U SARAJEVU KOJI JE USPOSTAVILA OVA ORGANIZACIJA
• Jelena Bojić: “Svi su znali i svi ćute, zar sam samo ja znala da Drinom plutaju leševi i da se pecaju delovi ljudskih tela?
• U KATAKOMBE

Dennis Gratz, zastupnik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, danas je održao radni sastanak sa predstavnicima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, gdje se upoznao sa planom rada, predloženim rješenjima te ključnim izazovima sa kojima se ovo ministarstvo suočava, uz posebni fokus na zaštitu lica sa invaliditetom i zaštitu civilnih žrtava rata.

“Pitanja i pritužbe građana koje nam stižu na Komisiju za ljudska prava i slobode tiču u mnogim slučajevima se tiču problematike ovih kategorija. Mjere su jasne, u narednom periodu je potrebno što prije završiti proceduru oko usvajanja Zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške licima sa invaliditetom. Nužno je da uklonimo diskriminaciju, gdje se potpora vezuje za izvor invaliditeta. Dakle, postoji razlika u tretmanu osoba s invaliditetom koje spadaju u vojna lica i civilne žrtve rata, a onda još lošiji status imaju neratni invalidi. Jasno da ratne kategorije zaslužuju adekvatan dodatak za žrtvu u odbrambeno-oslobodilačkom ratu, međutim, to se ne može rješavati tako što oni imaju veći raspon stope invaliditeta po kojem uživaju prava. Ovo jeste osjetljivo pitanje, ali jednostavno pred nama su međunarodne obaveze u tom smislu, a možemo pogledati i primjere iz regije. Nigdje se ova naknada ne reguliše tako što jednoj kategoriji stavljate minimum od 60%, a drugoj od 20% invaliditeta”, kazao je Gratz.

“Također, informisan sam da u narednom periodu slijedi izdvajanje zakonskih rješenja za tri kategorije kojima je opterećen trenutni Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti porodica s djecom i civilnim žrtvama rata. Uz ovo, ne treba zaboraviti i konačno reguliranje tzv. socijalnog minimuma, što će konačno otvoriti prostor pravednijem sistemu i boljem položaju najugroženijih. Nesumnjivo je da unutar institucija imamo stručne ljudi koji su upoznati sa materijom, koji znaju šta su funkcionalna rješenja. Međutim, potrebno je da politika, kroz izvršnu i zakonodavnu vlast, preuzme odgovornost i pokrene neka teška pitanja kakva su ova o kojima smo danas razgovarali”, zaključio je Gratz.