IGK: Genocid u Prijedoru nazvati genocidom

Povezani članci

• File završio angažman oko Sejdić-Finci, protesti u BiH nastavljeni
• Svetislav Basara: Ko to tamo u Bosni hoće da likvidira najpoznatija srpska grla
• Marketinški abortus bošnjačke nacionalističke demagogije
• Edvard Džozef: Republika Srpska ne bi ostala u BiH ako se sever Kosova priključi Srbiji
• Između zime i Brazila
• PO PRVI PUT NA NIVOU CIJELE DRŽAVE USVOJENA JAVNA POLITIKA KOJA UKLJUČUJE LGBT OSOBE

Institut za istraživanje genocida, Kanada (IGK) pozdravlja odluku Pretresnog vijeća Međunarodnog krivičnog tribunala za područije bivše Jugoslavije da se na suđenju Ratku Mladiću ponovo otvori dokazni postupak kako bi se predočili nedavno otkriveni dokazi u vezi s največom masovnom grobnicom u Evropi poslije Drugog svijetskog rata, Tomašica

Zbog takve odluke Tužilaštvo će moći da u dokazni spis uvrsti dokaze šest vještaka i sedam svjedoka o činjenicama, kao i dodatne dokumentarne dokaze, što može biti korak bliže ka jedinoj istini i pravdi k jedinoj satisfakciji za žrtve agresije i genocida, pravni dokaz o genocidu u Prijedoru.

IGK još jednom podsjeća da je Međunarodni krivični tribunal za područije bivše Jugoslavije upravo formiran poslije otkrivenih stravičnih, zdravom ljudskom umu neshvatljivih zločina, u koncentracionom logoru smrti Omarska.

Najveći broj presuda na Međunarodnom krivičnom tribunalu za područije bivše Jugoslavije odnosi se na genocid u Prijedoru. Tužba Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid u velikom dijeliu je bila zasnovana na svjedočanstvima žrtava genocida u Prijedoru.

Zato jedan od osnovnih zadataka Međunarodnog krivičnog tribunala za područije bivše Jugoslavije nije suhoparno arhiviranje zločina u Prijedoru, već pravno – sudsko priznanje zločina koji u sebe pored genocida uključuje i agresiju, ekocid, etnocid, urbicid, kulturocid, elitocid i sociocid.

Socijalne, etičke, političke, antropološke, konačno, filozofske implikacije genocida u Prijedoru jesu toliko raznovrsne i nepresušne, da o njima treba pisati što više novih i novih tekstova, i uklapati ih u kontekst realnih zbivanja.

Jer, genocid u Prijedoru nije historijska tema, ni tema historije. Naprotiv, čitava ljudska posebno evropska, i osobito balkanska budućnost mora biti prinuđena da sebe odredi prema zločinu genocida  u Prijedoru. A to određenje ljudske i civlilizacijske budućnosti u ime istine i pravde, ne osvete, je nemoguće bez pravnog – sudskog dokaza genocida.

Zato mi nikada nećemo zaboraviti genocid u Prijedoru u ime onih koji su protjerani iz voljenog grada, u ime silovanih Prijedorčanki, u ime onih koji su čekali smaknuće svake sekunde u koncentracionim logorima smrti, u ime onih koji su bespomoćno gledali zločin nad svojim najbližim, u ime prijedorskih mrtvih, u ime grada koji je izgubio obrise grada. Prijedorske žrtve imaju pravo na pravdu i istinu. Prijedorski zločinci imaju pravo na kaznu.

IGK diže svoj glas za odbranu prava žrtava i svjedoka agresije i genocida u Prijedoru, upozorava na kontinuirano kršenje odredaba međunarodnih pravnih normi od strane predstavnika općinske vlasti i traži da se isti procesuiraju i adekvatno kazne.

“Niko nema pravo da žrtvama i svjedocima genocida zabranjuje sjećanje na zločin, pravo na istinu i pravdu. Dok se ne ispoštuje pravedna borba žrtava i svjedoka agresije i genocida nema pomirenja i sretnije zajedničke budućnosti građana Prijedora. Žrtve date za slobodu se ne smiju i neće ponižavati. Vrijeđanje žrtava i svijedoka agresije i genocida u Prijedoru je nastavak genocida, nastavak ponižavanja ljudi na nacionalnoj i vjerskoj, osnovi. Oni koji javno, grubo i politički nekorektno negiraju i omalovažavaju potrebu žrtava da se na dostojanstven način sjete svojih nedužno stradalih moraju otići sa pozicija koje obnašaju, u ime novog Prijedora, nove Bosne i Hercegovine, u ime ponovnog vraćanja Ideje Bosne i Bosanskog duha u Prijedor”, saopćeno je iz Instituta za istraživanje genocida, Kanada.

IGK