Konaković: Najmanje uplata dolazi iz Hercegovine jer tamo nema nikakve kontrole

Povezani članci

• Poslijednje upozorenje političkim moćnicima u BiH: Odričem se svog matičnog broja u korist male Belmine!
• Kurspahić: Pred “otvorenim vratima”
• Vešović: Potpisujem Nikolaidisa, civilizacijski iskorak bio bi i da je Bole upotrijebio dinamit
• TENDERI U VRIJEME PANDEMIJE: Firmi zvaničnika SP-a Milana Milakovića posao zamjene prozora na staroj zgradi Vlade
• Dan „D„ iz Sabora Hrvatske
• „Prvi mart“: Cijeli entitet šuti na oduzimanje prava civilnim žrtvama rata

Stručnjaci sa ekonomskog fakulteta Sead Kreso i Muamer Halilbašić, premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković i ministar finansija Jasmin Halebić upoznali su danas predstavnike medija sa Studijom „Analiza pozicije Kantona Sarajevo u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza u BiH“, a koju je na zahtjev Vlade Kantona Sarajevo izradio Ekonomski institut Sarajevo, saopćeno je iz Vlade KS, prenosi novinska agencija Patria.

-Studija o raspodjeli prihoda od indirektnih poreza donosi stručnu analizu stanja, obima i vrijednosti ekonomskih procesa u Kantonu Sarajevo kao i analizu prikupljanja i raspodjela finansijskih sredstava ostvarenih po osnovu tih poreza“, pojasnio je premijer Konaković.

Naveo je kako Kanton Sarajevo od danas počinje priču argumentovano zbog čega je i izrađena ova studija, a koja će se u toku dana naći i na web stranici Vlade KS.Bit će dostavljena svim kantonima, Federalnoj vladi, Vijeću ministara, međunarodnim finansijskim institucijama koje u BiH egzistiraju, parlamentima Federacije BiH, kao jedan ozbiljan dokument od kojeg bi trebalo da započne priča o novom zakonu o raspodjeli javnih prihoda.

-Studija je pokazala da je mnogo drastičnija razlika u odnosima i poziciji Kantona Sarajevo u odnosu na ostatak države. Sarajevski kanton dominatno finansira i možemo reći i ostale kantone, jer na jedinstveni račun trezora po četiri osnova uplaćuje više sredstva nego cijela Republika Srpska, kazao je premijer Konaković i naveo da se iz dijela Hercegovine iz kojeg su dolazili ovakvi napadi uglavnom vide slabe uplate što predstavlja problem države jer u njega ni poreske strukture ni uprave ni neke druge inspekcije ne zalaze.

-Mi ćemo tražiti da se te priča otvori i da oni formaliziraju svoje učešće u ovom poreznom procesu u BiH, naglasio je premijer Konaković.

Kako je istakao, ovom studijom ukazati i na nelogičnosti koje su se pojavila u javnom prostoru, a prema kojima „Kanton Sarajevo živi na račun drugih kantona“.

„To apsolutno nije tačno, nego je obrnuto. U 2014. godini na jedinstveni račun trezora iz Kantona Sarajevo uplaćeno je 2,5 milijarde konvertibilnih maraka, što je mnogo više od drugih kantona,  Republike Srpske i ovog dijela Hercegovine. Sve ovo jasno ukazuje da bi bilo kakav udar  na sarajevsku ekonomiju koja već dugi niz godina ostaje bez dijela sredstava, značio drastičan udar na ekonomiju države BiH, jer sigurno  ne postoji nijedan drugi kanton ili dio države koji bi mogao preuzeti taj proizvođački kapacitet koji trenutno ima Kanton Sarajevo“, potcrtao je premijer Konaković.

Najavio je da u narednoj sedmici planira organizirati sastanak na koji će biti pozvani premijeri svih kantona, federalne i državne vlade, predsjednici paralmenata Federacije, pa čak i druge relevatne političke strukture s ciljem da se u jednoj široj raspravi počne raditi na ispravljanju detektovanih anomalija koje država trenutno ima, stoji u saopćenju Vlade KS.

„Nadamo se da će ovi podaci ublažiti i taj neki dirigirani antagonizam koji se pojavljuje iz nekih naših gradova prema Sarajevu, u kojem zaista ljudi treba da vide i shvate da se dobar dio procesa koje finansiraju kantoni finansira privredom Kantona Sarajeva“, kazao je premijer Konaković.

U studiji su analizirani modeli raspodjele prihoda Švicarske, koja ima sličnu političku organizaciju kao BiH, ali i Hrvatske, iz čega se vidi da sredstva koja se ubiru uglavnom se vraćaju u one sredine iz koje dolaze, što kod nas nije tako.

Ekonomski stručnjaci Sead Kreso i Muamer Halilbašić, koji su učestvovali u izradi studije, smatraju da je postojeći zakon u ovoj oblasti iscrpio svoje kapacitete, te da je nužno tražiti novo rješenje, a u studiji su među ostalim ponuđeni primjeri i iskustva drugih zemalja. A za iskorak nisu dovoljne samo pojedinačne promjene, već korjenite i odlučne reforme.

nap.ba