Saopćenje za javnost Udruženja/udruge BH novinari

Autor/ica 👤tačno.net 3.5.2013. u 11:53

Povezani članci

Povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, Udruženje/udruga BH novinari upozoravaju na veoma težak položaj kantonalnih i općinskih javnih medija – radio i televizijskih stanica u kojima novinari rade u veoma teškim uvjetima i pod snažnim političkim pritiscima.

U BiH djeluje više od 100 općinskih, regionalnih i kantonalnih javnih radio i TV stanica, koje po svojoj misiji trebaju biti servisi građana u lokalnim zajednicma, ali su najšešće pod direktnom kontrolom lokalnih i kantonalnih vlasti. Kantonalne i općinske /opštinske vlasti se direktno miješaju u uređivačku politiku, vrše izbor politički i nacionalno podobnih a ne obrazovanih i kompetentnih direktora i glavnih urednika, a nadzorni dobor u ovim medijima postaju mjesta za “uhljebljnje” odanih političkih kadrova koji različitim brutalnim metodama ograničavaju medijske sobode.

Naročito teška situacija je u RTV USK, RTV Goražde i RTV TK, gdje se sa promjenom političkih snaga u katonalnim skupštama ili u općinskim/opštinskim vlastima najdirektnije vrši pritisak na urednike i novinare, prijeti smijenama i otkazima ili na druge načine novinarski i urednički položaj čine nesigurnim. Ovaj put ističemo i neprimjereno ponašanje čelnika u općine Bihać i vlasti u USK, koji dolaze iz različitih političkih stranka, stvaraju vještačke podjele među medijima ili pokušavaju zabraniti novinarima da izvještavaju o temama koje nisu dio njihove političke agende proglašavajući ih “protivnicima”. U tom konteksu, posebno je neprihvatljivo ponašanje načelnika općine Bihać Emdžada Galijaševića, koji je najavio kako će sve javne ustanove i preduzeća iz Bihaća prestati davati informacije novinarima RTV USK zbog toga što je on lično nezadovoljan načinom njihovog izvještavanja.

Udurženje/udruga BH novinari upozorava lokalne, kantonalne i regionalne vlasti da moraju poštovati slobodu izražavanja i prava novinara, te stvoriti uvjete za nesmetan, plaćen i dostojanstven rad u javnim i drugim medijima koji djeluju u lokalnoj zajednici. Istovremeno, pozivamo sve novinare u BiH da ovog 3. maja iskažu svoju solidarnost sa kolegama u lokalnim medijima, progovore o njihovom materijalnim položaju i različitim vrstama pritisaka sa kojima se svakodnevno suočavaju.

Dodatak: Rezultati istraživanja javnog mnjenja o medijskim slobodama u BiH

– Mediji su institucija kojoj se najviše vjeruje u Bosni i Hercegovini ( 80%), slijede vjerske zajednice i nevladin sektor;

– Ispitanici namanje vjeruju političarima (19%) i političkim strankama (24%);

– U odnosu na prethodnu godinu poraslo je povjerenje u vjerske zajednice ( za 10%), palo prema nevladinom sektoru (za 5%), medjunarodnoj zajednici, insitucijama vlasti…;

– Većina ispitanika smatra kako je sloboda medija u Federaciji BiH i RS MALO ili GOTOVO NIKAKO prisutna (81,6%) ( u odnosu na ranije godine nema značajnijih promjena u stavovima gradjana Federacije, ali u RS veći broj gradjana smatra kako je manja sloboda medija – 78,1% u 2013 naspram 73% u 2012 );

– Nastavljen je trend nezadovoljstva ispitanika iz jednog entiteta radom medija u drugom entitetu;

– POLITIČKA OVISNOST – osnovna prepreka slobodnim medijima (56,9 %);

– FINANSIJSKA OVISNOST – na drugom mjestu (42,2%);

– NEDOVOLJNA PROFESIONALNOST novinara – stav koji je u porastu u FBiH;

– Mediji nisu neovisni i na njih najveći uticaj imaju političari i političke stranke (66%);

– Rast utjecaja poslovnih ljudi i vlasnika medija (8,6 % – 8,8 %);

– Smanjuje se utjecaj OHR-a i međunarodne zajednice;

– U Federaciji bilježimo blagi pad političkog utjecaja, a u RS-u blagi porast;

– Političare i političke stranke ispitanici smatraju glavnim kršiteljima novinarskih prava i medijskih sloboda;

– Poslovni ljudi krše prava novinara u RS puno više nego u Federaciju – smatraju ispitanici;

– Napadi na novinare su neprihvatljivi!;

– Ipak svaki 5–ti ispitanik opravdava takve postupke!, što je blagi porast u odnosu na 2012?!;

– Čak 80% građana smatra kako je novinarsko djelovanje politički motivirano a njih 42% smatra to razlogom gubitka objektivnosti;

– U periodu 2009-2013 konstantno raste broj gradjana koji ovako misle – porast takvih razmišljanja posebno bilježimo kod ispitanika u Federaciji BiH;

– Izborom tema mediji ne pokrivaju dovoljno interese gradjana (17,3 % je zadovoljno) (Trend loše odabranih tema od 2009 do 2013 se nastavlja);

– U Federaciji je nezadovoljstvo odabirom tema o kojima se izvještava veće;

– Trend loše odabranih tema u RS-u je donekle zaustavljen (23 % nezadovoljnih u 2012. i 2013.);

Top 4 teme:

(1) socijalne teme

(2) ekonomske teme

(3) one koje se tiču svakodnevnog života

(4) kriminal i korupcija

(Naglašeniji zahtjevi gradjana RS da u medijima bude više tema o kriminalu i korupciji );

– Poboljšanje uvjeta za rad novinara – smatra blizu 50 % ispitanika – značajno bi unaprijedilo rad novinara i poboljšalo kvalitetu izvještavanja;

– U Federaciji – treba poraditi na boljem materijalnom i finansijskom statusu novinara, a ispitanici u RS-u vjeruju da bi na kvalitetu u puno većoj mjeri utjecao bolji sistem obrazovanja;

– TV je i dalje dominantan medij u BiH;

– Svaki 4. ispitanik se najkvalitetnije informira putem interneta;

– Uticaj dnevnih novina i radija je potcijenjen;

– Gotovo 50% ispitanika u oba entiteta ocjenjuju internet kao iznimno važan izvor informacija;

– Samo 25 % ispitanika smatra kako se s povećanjem količine medijskih sadržaja, koji su dostupni na tržištu i u različitim medijima, povećao pluralizam mišljenja;

– Za tu kvalitetu najpresudnijim smatraju jačanje interneta – 38% ispitanika smatra kako je internet “demokratizirao komunikaciju i omogućio pluralizam mišljenja;

– Kvantitet izvora i informacija ne prati kvalitet!;

– 32% ispitanika se ne osjećaju kvalitetnije informiranim unatoč povećanju broja internetskih portala i javno dostupnih medijskih sadržaja (“Previše je sličnoga”, zaključuju);

– 34 % ispitanika smatra kako bh. mediji pridonose jačanju tenzija na nacionalnom, političkom i vjerskom planu te među entitetima;

– Ovoga su mišljenja puno više ispitanici u RS (39%) nego u Federaciji BiH (31%).