Nedim Jahić: Postavit ćemo temelje političke odgovornosti u ovoj zemlji

Povezani članci

• Svetlana Broz: Dodik, i njemu slični, zaboravljaju kako je završio Čaušesku
• Nema vize za Thompsonovu parapolitiku
• Samo da ne pukne prije zore
• Dino Mustafić: GRAĐANSKA EMPATIJA ZA BiH
• Koliko gadosti?
• Teror verbalne masturbacije

Koalicija organizacija civilnog društva “Prvi mart” najavila je pokretanje otvorenih konsultacija u vezi sa kreiranjem jedinstvene građanske platforme pod nazivom “Domovina”, koja će biti predstavljena strankama kao osnova plana realizacije rezultata Općih izbora 2014. godine. Koalicija radi na povezivanju stranaka koje okupljaju povratnike u RS-u, te predstavlja jednu od mogućih opasnosti u bujanju opozicije u ovom entitetu po vladajući SNSD. Da je strah u SNSD-u prisutan, pokazuju i različiti prilozi RTRS-a, te tekstovi u “Glasu Srpske”, zahvaljujući čijoj je kampanji stvorena negativna slika o “Prvom martu” u javnosti u ovom bh. entitetu. O ideji otvorene platforme, rezultatima rada, ali i drugim pitanjima, razgovarali smo za koordinatorom za pitanja ljudskih prava u koaliciji “Prvi mart”, Nedimom Jahićem.

Razgovarao: Amer Bahtijar

Prije svega, koje su posljednje aktivnosti u koaliciji “Prvi mart” i koje rezultate možemo očekivati do kraja decembra, kada će ova mreža povratničkih organizacija obilježiti godinu dana od svog nastanka?

Ono što je ključno u radu koalicije “Prvi mart” jeste da su uspostavljeni temelji za novi način borbe protiv diskriminacije i kršenja ljudskih prava. Konačno, povratnici se pojavljuju kao vrlo glasan faktor u našem civilnom društvu, te se njihova udruženja ne prikazuju više samo u kontekstu rata i ratnih zločina, već kroz djelovanje za ostvarivanje ravnopravnosti i građanskih sloboda u RS-u. Konkretni rezultati jesu izgrađena komunikacijska mreža sa brojnim udruženjima u dijaspori, stvoren jedan pregled realnog glasačkog potencijala izbjeglih, raseljenih lica i povratnika, ali i povezivanje ugroženih pojedinaca i skupina sa medijima, pravnom pomoći, međunarodnim misijama i političkim predstavnicima u Sarajevu.

Čak i kroz kampanju u Srebrenici, ali i po formiranju koalicije “Prvi mart”, stalno se govorilo o trajnom rješenju zaštite prava iz oblasti zdravstvene, boračko-invalidske i socijalne zaštite po povratku iz Federacije. Šta se dešava s time?

Istina, nakon donošenja zakonskog rješenja koje je u Kantonu Sarajevo osiguralo trajnu zaštitu ovih prava, pojavilo se dosta problema u vezi sa donošenjem sličnog propisa u drugim kantonima. Međutim, nedavno je Ministarstvo za raseljena lica i izbjeglice Federacije BiH u konsultaciji sa “Prvim martom”, došlo do sveobuhvatnog rješenja na federalnom nivou. Isto se trenutno nalazi u formi prijedloga, te očekujem da će zakon koji će štititi stečena prava u Federaciji po prijavi povratka u RS biti usvojen te će stupiti na snagu do kraja ove godine. Na nama je da u 2014. godini radimo na informiranju povratnika o procedurama za ostvarivanje prava, ali i da vršimo nadzor u procesu usklađivanja kantonalnih zakona sa federalnim zakonom. Ukoliko se ovo ostvari, s punim pravom ćemo moći reći da smo dugotrajnim zagovaranjem učestvovali u  donošenju novih i izmjenama postojećih propisa kojim smo zaštitili osnovna socijalna prava desetina hiljada građana.

Koliko bi donošenje propisa koje garantira ovu vrstu zaštite ohrabrilo povratnike koji se do sada nisu registrovali u RS-u, da to učine?

Kada sastavimo procjene udruženja u lokalnim zajednicama, vjeruje se da u RS-u danas živi i više od 25 000 povratnika koji su i dalje prijavljeni u Federaciji zbog benificija. Naš dio posla je osigurati zaštitu stečenih prava i vršiti nadzor nad primjenom propisa, te na kraju, pozvati građane i građanke BiH da glasaju na Općim izborima 2014. godine.

Jučer ste najavili pokretanje građanske platforme pod naslovom “Domovina”. O čemu je riječ?

Riječ je o platformi koja treba obuhvatiti sve segmente željenih promjena i reformskih procesa u društvu i državi. Prvo želimo dati priliku građanima putem interneta, te ćemo od 25. oktobra imati u funkciji poseban dio web-stranice prvimart.ba koja će služiti kao otvoren prostor građanima i građankama da daju svoje mišljenje i svoje ideje. Naime, moramo imati jednu progresivnu platformu sa jasnim zahtjevima prema kandidatima na Općim izborima, ukoliko želimo dalje raditi na mobilizaciji glasača. Konačno, platforma će se zasnivati na pitanjima od značaja za državni i entitetski nivo, te će se fokusirati na zahtjeve prema kandidatima za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Šta slijedi nakon online debate?

Ono što je ključni rezultat online debate jeste da pokretanjem razgovora o sadržaju platforme danas, mi postavljamo standard za razgovore o programima političkih stranaka u oba entiteta do Općih izbora. U novembru ćemo zatražiti mišljenje i ideje svih 40 članica koalicije vezane za pojedine segmente programa, a nakon toga ćemo u obzir uzeti i različite izvještaje i preporuke drugih organizacija civilnog društva, međunarodnih misija, ali i samih institucija. Cilj nam je poslati upit za pojedine segmente programa na adrese 100 organizacija i inicijativa iz cijele zemlje, kako bi dali priliku što širem krugu javnosti da učestvuje u izradi ove platforme. Krajem decembra i početkom januara ćemo pripremiti tekst koji će biti temom okruglih stolova i tribina u povratničkim zajednicama. Do kraja januara ćemo imati završni tekst “Domovine”.

Koji će biti njeni osnovni principi?

Želimo napraviti nešto što će moći podržati svi savjesni građani, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost. Njeni temelji će biti zaštita građanskih sloboda, borba protiv diskriminacije, vladavina prava, povratak i integracija, reforme zdravstva i obrazovanja, ostvarivanje pristupa službama i zapošljavanju, organizacija povratničkih zajednica, održivi ruralni razvoj i energetska efikasnost. Proces dugotrajne debate i što šire uključenosti javnosti treba nam biti garant da ovo neće ostati isprazne floskule već konkretno posloženi planovi.

Ko će realizirati platformu?

Organizacije civilnog društva okupljene oko “Prvog marta” će ovu platformu ponuditi političkim strankama. Mi već godinu dana nastojimo okupiti sve stranke koje su do sada osvajale glasove iz povratničkih zajednica u RS-u, te se nadamo da ćemo postići dovoljno jedinstvo, prije svega zbog većeg političkog učešća povratnika u zakonodavnim tijelima, a samim tim i jačanja njihove moći da zaštite svoja osnovna ljudska prava. Građanska inicijativa “Glasaću za Srebrenicu” udvostručila je izlaznost povratnika, raseljenih lica i izbjeglica na izbore u Srebrenici. Ukoliko postignemo približan rezultat kroz mobilizaciju na nivou RS-a, nosit ćemo ozbiljnu biračku bazu koja može rezultirati promjenama u strukturi Parlamentarne skupštine BiH, ali još više Narodne skupštine RS-a.

Na koji način “Prvi mart” može osigurati da tada izabrani predstavnici opet ne prekrše riječ i ponašaju se kao i nakon svakih izbora?

Građanska inicijativa “Glasaću za Srebrenicu” je značila priliku strankama u toj općini da kroz mandat od četiri godine pokažu odgovornost prema povratnicima te postignu uslove za povratak, te realiziraju barem dio programa Ćamila Durakovića, današnjeg načelnika, kao kandidata kojeg su podržali u oktobru 2012. godine. Dakle, četiri godine više nego što bi imali bez ove inicijative. “Prvi mart” kroz mobilizaciju nudi novu priliku za entitetsku i državnu razinu vlasti da do 2018. godine naprave konkretne korake ka osiguranju ravnopravnosti i prosperiteta za sve građane ove zemlje. Naravno, moramo uzeti u obzir kompleksnost strukture političkog sistema BiH, te zbog toga postavljeni zahtjevi moraju u sebi sadržavati i realnu mapu puta do ostvarenja.

Koliko će tu pomoći bosanskohercegovačka dijaspora?

Na Općim izborima 2010. godine, za prostor RS-a putem pošte je stiglo 12 549  glasova. To je činilo nešto više od 2% ukupnog broja važećih glasova. Povratnici i raseljena lica učestvovali su sa nekih 8%. Osim kampanje po zemljama Skandinavije, u posljednjih desetak godina nije zabilježeno masovno i široko mobiliziranje bh. građana u inostranstvu. Mi danas imamo vrlo dobru komunikaciju sa brojnim udruženjima u Sjevernoj Americi, koji zapravo već vode organiziranu kampanju pod idejom “Prvog marta”, dok iz BiH direktno radimo sa udruženjima po evropskim državama. Siguran sam da možemo povećati ove brojeve, radimo na prikupljanju podataka, te se pripremamo na mobilizaciju koja slijedi po raspisivanju Općih izbora.

Šta su prepreke?

Prepreka je mnogo. Prva je pitanje formiranja zajedničke liste, gdje se zapravo trebaju poklopiti brojni faktori kako bi svi bili zadovoljni, ili barem približno jednako nezadovoljni. Drugi problem je pitanje usvajanja novih zakonskih rješenja koja mogu utjecati na ovaj proces. To može biti Zakon o prebivalištu, ali može biti i Izborni zakon BiH, gdje bi uvođenje zatvorenih kandidatskih listi ugrozilo mogućnost širokih koalicija. Treći problem je generalno pitanje resursa, te je dosadašnji rezultat proizlazi iz činjenice da tu radi tim ljudi koji se “Prvim martom” bavi non-stop, bez odmora, te bi svako pomislio da iza tolikih vijesti, aktivnosti i incijativa stoji cijela mašinerija i sistem, a zapravo je riječ o ljudima koji su samo vrijednosno izabrali ovu bitku kao bitku vrijednu borbe. Prihvatiti da granice entiteta znače i granice prava, znači prihvatiti i na ograničen rok trajanja ove zemlje. Jedino što ostaje je vidjeti da li su te analogije svjesni tzv. politički lideri. Mi moramo postaviti nove temelje političke odgovornosti u ovoj zemlji.