Američko nacionalno groblje Arlington

 Američko nacionalno groblje Arlington

                       

 

Ove godine navršava se 55 godina od ubistva američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedija, koji spi svoj vječni san na Nacionalnom groblju u Arlingtonu. Putovanje od Vašingtona do Arlingtona sa mojim kanadskim prijateljem bilo je veoma brzo. Izgleda kao da je Arlinton predgrađe američkog glavnog grada. Međutim, to nije tako. Arlington pripada Virdžiniji. 

Ono što za svakoga Čeha znači višegradski Slavin to za Amerikance predstavlja Nacinalno groblje Arlington. Međutim postoji značajna razlika. Dok su na Višegradu (dio glavnog grada Praga) pokopani pisci, pjesnici, muzičari, glumci, naučnici i značajni industrijalci, prosto rečeno češka inteligencija, na Arlingtonskom groblju su pokopani hrabri vojnici, koji su žrtvovali svoj život za američku slobodu i demokratiju od doba građanskog rata Sjevera protiv Juga pa do ratova u Persijskom zalivu. Pred ulazom na groblje o tome vam svjedoči slika čete vojnika koji na zauzetom ostrvu Iwo Jima podižu američku zastavu.

Po zahtjevu američkog naroda Nacionalno groblje je mjesto poslednjeg počivališta predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedija (1961 – 1963), njegove supruge i brata Roberta Kennedija. Oba ubijena brata su postali simbolom boraca protiv zla i mržnje pojedinaca ili grupa za koje su atentati na one koji zastupaju druge ideje jedini argument.

Životni kredo predsjednika Kennedija uklesano je u mermer koji stoji na drugoj strani njegovog groba. Ono glasi: „Moji Amerikanci, ne pitajte se šta vaša zemlja može uraditi za vas, nego šta vi možete uraditi za svoju zemlju. Građani svijeta, ne pitajte se šta će Amerika uraditi za vas, nego šta zajednički možemo uraditi za slobodu čovjeka.“

Pod jednostavnom pločom sniva svoj vječni san admiral Richard Evelyn Byrd, poznati istraživač polarnih područja. Kao prvi čovjek preletio je 1926. sjeverni pol a 1929. i južni pol. Vodio je naučne ekspedicije do oblasti južnoga pola od kojih je najpoznatija i najmnogobrojnija bila 1947. godine . Tada je sa vojnim jedinicama prošao preko Antarktika i osvojio južni pol sa najbrojnijom ekspedicijom koja je ikada bila u tom dijelu svijeta.

Ovdje je simbolično pokopana i posada američkog raketnog broda Challenger koji je, nakon starta sa rta Canaveral, ekspoldirao nad morem. Jednostavni spomenik sa metalnim reljefom lica 5 astronauta i 2 astronautkinje podsjeća na tu tragediju osvajača svemirskih prostora.  Ovdje su pokopani junaci Prvog i Drugog svjetskog rata, rata u Koreji i u Vijetnamu. Po groblju možete hodati satima ali to traži i dobro znanje istorije SAD da biste pojedinačne ratne junake mogli ispravno pripojiti nihovom vremenu.

Cijelim grobljem ipak dominira Grob neznanog junaka kod kojega se svaki sat uz zvuke vojničke muzike smjenjuje počasna straža. Prema informacijama koje smo dobili neznani junak bio je porijeklom Indijanac. U zgradi koja je iza Groba neznanog junaka je i knjiga utisaka u koju se upisuju značajne posjete iz cijeloga svijeta. Prema zapisima Arlingtonsko groblje posjetio je i češki predsjednik Vaclav Havel. U prostorijama su izložene i izuzetne relikvije koje su poznate ličnosti tokom posjete Grobu neznanog junaka poklonile američkom narodu. Svuda se susrećete sa tišinom i pijetetom sa kojima brojne posjete prolaze grobljem. Samo česti zvuk aviona sa vašingtonskog aerodruma i udaljeni glas brodskih sirena sa istorijske rijeke Potomac ukazuju da se za zidovima groblja odvija bogati život američke zemlje za koju su ovdje pokopani vojnici žrtvovali to najdraže – svoj vlastiti život.